Vatikan držao skrivenih - milijardu eura - Monitor.hr
17.07.2015. (09:26)

Novac je zlo - dajte ga nama!

Vatikan držao skrivenih – milijardu eura

Različiti ogranci unutar vatikanske administracije držali su skrivenim više od milijarde eura koje nisu prijavili na zbirnom financijskom izvještaju. Nakon što je kardinal George Pell preuzeo nadzor nad vatikanskim financijama i uspostavio strože kriterije, financijsko izvješće otkrilo je postojanje oko 1,1 milijarde eura u prethodno neprijavljenim fondovima. Pell nije htio tvrditi kako se radi o malverzacijama, no napomenuo je kako su odvojeni ogranci imali “gotovo potpuno odriješene ruke” u vođenju vlastitih financija. Catholic Herald, Religion News


Slične vijesti

20.05. (00:00)

Mir, amen

Pilsel: Lav XIV, što to donosi prvi papa iz SAD?

Ispostavilo se da je izabran onaj po mjeri želje kardinala na konferencijama prije konklave. Mislim da smo dobili papu kontinuiteta, koji će mariti za siromašne i deprivirane, koji će naglasak staviti na misionarenje ali i koji će možda pomoći da se bogate donacije Crkvi iz SAD vrate u Svetu Stolicu. Za nadati se je da će znati balansirati između predsjednika Trumpa, Rusije, Kine i naše Evrope. Naime, bilo je uvijek straha od pape Amerikanca, da ne bi toliko moći bilo koncentrirano u toj supersili. Mislim da možemo biti mirni jer smo dobili papu misionara koji je 40 godina živio među siromašnima u Južnoj Americi. Drago Pilsel za Autograf

09.05. (01:00)

Raj je vječan, ali mirovinski fond nije

Problemi katoličke Crkve koji čekaju novog papu: Financijski problemi Vatikana i manji broj vjernika u razvijenim zemljama

Među njima su sve veći problemi s vatikanskim financijama, smanjivanje broja vjernika u crkvama u mnogim zapadnim zemljama i doktrinalne rasprave o pitanjima kao što su zaređivanje žena i uključivanje LGBTQ katolika što nagovješćuje nove podjele. Vatikanska financijska kriza bila je među posljednjima koje su zadavale glavobolju papi Franji. Tri dana prije svoje posljednje hospitalizacije u veljači naredio je osnivanje novog povjerenstva na visokoj razini kako bi potaknuo donacije Vatikanu, koji je suočen s proračunskim manjkom i rastućim manjkom u svojem mirovinskom fondu. Po zadnjim službenim statistikama, na kraju 2023. u svijetu je bilo 1,405 milijardi katolika, što je 1,15 posto više nego na kraju 2022. Broj krštenja veći je u zemljama u razvoju, dok u europskim državama taj broj pada. Zbog toga je jedan od mogućih smjerova širenje vjere na Aziju i Afriku. Poslovni

07.05. (20:00)

Počinje gledanje u dimnjak

Počinje izbor novog pape, 133 kardinala položilo zakletve

Sto trideset i tri kardinala izbornika ulazi u Sikstinsku kapelu i iza zaključanih vrata, potpuno izolirani od vanjskog svijeta, počet će s tajnovitim izborom novog poglavara Rimokatoličke crkve. Kardinal Pietro Parolin predvodio je molitvu tražeći duh razuma, istine i mira, kako bi volju Božju i služili s potpunom predanošću. Slijedi polaganje prisega, prvo zajedničke, a zatim pojedinačne, u kojima kardinali prisežu na potpunu tajnost u vezi s postupkom izbora i obvezuju se da nikome neće dopustiti upletanje u izbor pape. Nakon što se zatvore vrata i izgovore riječi extra omnes, konklava će službeno započeti. Prvo glasanje večeras. Index

06.05. (10:00)

Kad ni Wi-Fi ne smije u rajska dvorišta

Konklava u Vatikanu provodi se pod slojevima sigurnosti kakvi se rijetko viđaju čak i u najosjetljivijim političkim procesima

Sikstinska kapela je uoči izbora novog pape pretvorena u izoliranu zonu u kojoj vanjski svijet jednostavno prestaje postojati. Temelj takve zaštite je postavljanje tzv. Faradayeva kaveza, metalne barijere koja sprječava prolaz bilo kakvih elektromagnetskih signala. Na pod kapele postavlja se lažni pod ispod kojeg su smješteni elektronički ometači koji blokiraju sve pokušaje komunikacije. Usporedno s tim, prostorije u kojima kardinali borave pregledavaju se posebnim uređajima za otkrivanje prislušnih aparata, a sve elektroničke naprave strogo su zabranjene. Kardinali ulaskom u konklavu polažu zakletvu na apsolutnu šutnju. Sigurnosne mjere ne prestaju unutar zidina. Tijekom ispraćaja pape Franje talijanske su vlasti bile opremljene anti-dron sustavima, uključujući tzv. “bazuke” za elektroničko onesposobljavanje bespilotnih letjelica koje bi mogle prekršiti zonu zabrane letenja. No, znalo je biti iznimaka. Neki su mediji 2005. znali i prije predstavljanja da je Benedikt XVI izabran. Poslovni

28.04. (12:00)

Kardinali broje, Duh Sveti odlučuje

Starešina: Kada se Kardinalski zbor zatvori u konklavu, prognoze više ne vrijede

U svojim prognozama progresivni politički krugovi, uključujući crkvene, računaju na moć statistike: od 138 kardinala kvalificiranih za izbor novoga pape (koji imaju do osamdeset godina), njih 110 ​imenovao je papa Franjo, uglavnom su iz izvaneuropskih država, pa bi zato automatizmom trebali slijediti njegov put. No, povijest nas uči da su upravo u intenzivnim (geo)političkim vremenima, poput vremena današnjih, iz konklava kao pape izlazili kandidati koji su bili potpuno iznenađenje ili su njihovi pontifikati bili istinski otklon u odnosu na prethodnike. Možda će nakon izbora novoga pape biti ponešto jasnije kamo ide Crkva u sljedećem pontifikatu. Ali samo ponešto. Višnja Starešina za Lider

22.04. (18:00)

Papa realist

Diplomat Ivica Maštruko o papi Franji: Nije bio revolucionar, već reformator u okviru postojećih načela

Papa Franjo nikada nije odstupao od temeljnih načela Katoličke crkve. Nije bio Papa revolucionar, koji bi uvodio neke nove dogme, nove oblike ponašanja. On je bio reformator u okviru postojećih načela i dogmi katoličke crkve. Nastojao unaprijediti ponašanje Katoličke crkve vezano za žene. Odnos prema manjinama unutar Katoličke crkve kao što su seksualne manjine išao je na toleranciju, ali sve u okviru dogmatskih pravila. Govoreći protiv bogatstva natjerao je kardinale i biskupe da ne nose zlatne križeve nego drvene ili metalne. Da se ne produciraju zlatom i bogatstvom. Uveo je reforme u financijsko poslovanje Vatikana. Bio je simpatičan vjernicima u Hrvatskoj, a što se tiče crkvene hijerarhije, uglavnom su bili u fazi iščekivanja kakav će biti smjer novog pape. Nije im se sviđalo nepriznavanje ukazanje Gospe u Međugorju i što kardinala Alojzija Stepinca nije proglasio svetim. Ivica Maštruko za Nacional.

22.04. (10:00)

Dani kada se gleda u dimnjak

Nakon papine smrti slijedi konklava – zbor kardinala u Vatikanu bira novog papu

Konklava je politički događaj u najboljem smislu te riječi – promišljena, čak i molitvena rasprava o budućnosti zajednice. Kardinali su u tom razdoblju izolirani od svijeta, zabranjeno im je komunicirati s bilo kim izvan procesa, primati poruke ili pratiti medijske izvještaje. Pravo glasa imaju samo kardinali mlađi od 80 godina, koji svoje glasove daju u Sikstinskoj kapeli pišući ime na papirić. Glasanje se ponavlja sve dok jedan kandidat ne osvoji dvotrećinsku većinu. Okupljeni vjernici na Trgu svetog Petra obaviješteni su o izboru pape kada iz dimnjaka Sikstinske kapele izađe bijeli dim.

Nedavno je izašao i film Konklava koji nastoji taj proces prikazati što realističnije. No, naišao je na kritike same Crkve u prikazima samih kardinala koji se bore za vlast, poput političara (Index). U izbor novog pape ne ide se prije nego što prođe 14 dana nakon smrti, a najkasnije 20 dana. Konklava može završiti za nekoliko sati, ali može potrajati tjednima, mjesecima, pa čak i godinama. Najduža je trajala čak dvije godine, kada je 1268. godine izabran papa Grgur X. No, danas to ide puno brže. Franjo je 2013. izabran nakon nešto više od 26 sati i pet krugova glasanja. DW

07.03. (00:00)

Papa na čekanju – što ako se stolica zaljulja?

Scenariji za slučaj smrti pape Franje

S obzirom na već duži boravak pape Franje u bolnici i njegovo loše zdravstveno stanje, visoki crkveni dužnosnici u Vatikanu raspravljaju o mogućim scenarijima za bližu budućnost. DW donosi neke od njih:

  • Smrt pape – Papa umre, potvrdi se smrt, svečano se sahrani, kardinali se okupe i izaberu novog. Sve po planu, kao već stoljećima.
  • Dobrovoljna ostavka – Papa sam podnese ostavku, a od određenog datuma počinje sedisvakancija. Postupak je sličan smrti, samo bez sprovoda. Problem? Zakonik ne kaže kako točno ostavku treba objaviti – šapat, papir, bilježnik?
  • Tajna “uvjetna ostavka” – Papa može ranije potpisati ostavku “za slučaj teške bolesti”, ali nije jasno tko i kad taj papir vadi iz ladice. Kad papa više ne govori? Kad upadne u komu? Kardinalski zbor bi odlučivao o tome.
  • Papa se vraća – Ako ozdravi, Franjo bi nastavio, ali u puno smirenijem tempu. Manje putovanja, manje nastupa – više delegiranja. I dalje papa, ali na “laganom režimu”.
29.11.2024. (20:00)

Klimatska kriza? Važno je zaštititi obitelj!

COP29: Vatikan spašava svijet (od napretka)

Na klimatskoj konferenciji COP29 u Azerbajdžanu fokus je bio na financiranju klimatskih šteta i energetskoj tranziciji. Dogovoreno je 300 milijardi dolara godišnje pomoći, daleko ispod potrebnih 1,3 bilijuna dolara. Unatoč pozivima na ukidanje fosilnih goriva, konkretni dogovori izostali su zbog pritiska naftnih država. Vatikan, uz zemlje poput Irana i Saudijske Arabije, blokirao je proširenje akcijskog plana o rodnoj ravnopravnosti, koristeći argumente “zaštite obitelji.” Koncept klimatske pravde ostaje nerazvijen – bogate zemlje priznaju povijesnu odgovornost, ali ne odustaju od privilegija. COP29 je pokazao da je suočavanje s klimatskom krizom nemoguće bez otpora privilegiranih aktera. Faktograf