Važno za dobar rad - odmor, ljenčarenje, razmišljanje... - Monitor.hr
13.06.2017. (07:41)

Radim na radu

Važno za dobar rad – odmor, ljenčarenje, razmišljanje…

Da bi se napravilo posao treba raditi, ali potrebne su i druge stvari za koje se čini da će odmagati – odmor, ljenčanjere, manje rada. Dakle, znanstveno dokazano – 10% najproduktivnijih radnika uopće ne radi prekovremeno nego, naprotiv, rade manje od 8 sati na dan, pri čemu na svakih 52 minute fokusiranog rada uzmu 17 minuta pauze. Strogi plan tkđ. ne pomaže jer je demotivirajući, nepredviđana ometanja naruše ga pa treba ostaviti mjesta za improvizaciju. Investitor Warren Buffett poznat poznat je po tome da u svom kalendaru ima dane kad nema ništa zakazano nego tada – sjedi i razmišlja. Bill Gates je to usvojio, a slično pravilo vrijedi i u Googleu. Kad se već radi važno je duboko fokusirani rad, piše BBC.


Slične vijesti

Petak (13:00)

To je nama naša borba dala

Standard u Jugoslaviji i nije bio toliko bolji nego što je danas

Često objašnjenje za dobra stara vremena je loše pamćenje, a čini se da se to pokazalo i u slučaju istraživanja objavljenog na web stranici Središnje banke BiH. Naime, istraživanje je rađeno o sveprisutnoj percepciji Bosanaca i Hercegovaca da je život u Jugoslaviji bio bolji nego što je danas. Međutim, ako se vodimo empirijskim podacima koja su predstavljena u istraživanju, postaje očigledno da “dobra, stara vremena” ipak nisu bila toliko dobra. Današnjim radnicima s prosječnom plaćom treba otprilike isto vrijeme ili čak nešto manje, nego 1990. godine da priušte osnovne prehrambene artikle poput kruha, brašna, mlijeka, jaja i maslaca. Isto se odnosi i na troškove električne energije. Međutim, neki proizvodi, poput jestivog ulja, kave, špinata, drva za ogrjev i ugljena, sada zahtijevaju znatno manje utrošenog radnog vremena. N1

04.09. (13:00)

Još samo da je ista plaća

Kraći radni tjedan se isplati, radnici u skraćeno radno vrijeme su učinkovitiji

Što su ljudi dulje radili na nove, učinkovitije načine, to su im radni tjedni postajali kraći. Nakon šest mjeseci radnici su izjavili da su manje iscrpljeni, da im se zdravlje poboljšalo te da su zadovoljniji poslom, a pritom su svoje prosječno radno vrijeme smanjili za oko četiri sata, na 34 sata tjedno. To su pokazali rezultati eksperimenata provedenih tijekom proteklih 18 mjeseci u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Irskoj, a potvrdila su ih i iskustva iz Australije i Novog Zelanda. U novim eksperimentima sudjelovale su različite tvrtke iz različitih industrija, od neprofitnih organizacija, preko dizajnerskih agencija, do proizvođača. Velika većina kompanija koje su sudjelovale u eksperimentu odlučila je da se više neće vraćati na stari sustav. Index

30.08. (13:00)

Možda radimo puno, ali zato trpimo i više stresa

Hrvati rade puno, više i od Nijemaca, ali većinom neproduktivno

Usporedbom broja sati koje ljudi rade u različitim zemljama može se dobiti uvid u kulturne norme rada, ekonomsku produktivnost, pa čak i zakone o radu. Imajući ovo na umu, Visual Capitalist rangirao je zemlje OECD-a (uz nekoliko drugih) na temelju njihovih prosječnih godišnjih radnih sati. Na vrhu se tako našao Meksiko, gdje prosječni radnik radi više od 2000 sati godišnje. Druga je Kostarika, uz Meksiko jedina čiji stanovnici rade više od dvije tisuće sati. Hrvati su među prvih deset, iza Grčke i Rumunjske. Gledajući s druge strane liste, dvije zemlje koje rade najmanje sati su Njemačka i Danska. To je odraz jakih zakona o radu u tim zemljama. Ipak, rad manje sati ne znači da zemlja postaje manje produktivna. Njemačka je poznata po svojim industrijama visoke vrijednosti, a to se vidi i po BDP-u. Lider

09.06. (14:00)

Novi standard

Ulaganja u automatizaciju: Iznova se izmišlja rad

Nezamislivo je danas poslovati bez digitalnih alata, posebice bez ulaganja u automatizaciju i umjetnu inteligenciju (AI). Ulagati u te digitalne alate danas ima isto značenje kao što je prije tridesetak godina značilo ulagati u IT odjel tvrtke. Pokazalo se da one kompanije iz devet zemalja zaslužnih za 40 posto globalnog BDP-a, koje snažno ulažu u digitalizaciju da bi poboljšali svoje opskrbne lance, vještine zaposlenika i usvojili održive prakse, ubiru pozitivne rezultate. Danas, primjerice, nema tvrtke koja se ne koristi elektroničkom poštom ili nema vlastitu web-stranicu. Lider

26.05. (00:00)

Živiš da bi radio

Odbacimo romantične ideje o ljubavi prema radu

Netko tko koristi riječ “prekarno” ima određeni stupanj obrazovanja i klase koji mu/joj omogućava da zna taj pojam, a ljudi koji su zbilja prekarijat često ni ne znaju da su prekarni radnici. Vrijedno je i preispitivanja koliko je siguran posao uopće siguran. Ništa nije sigurno, kaže estonska izvedbena umjetnica Kroot Juurak u zanimljivom intervjuu za Kulturpunkt, u kojem je detabuizirala pojam rada u umjetnosti (a što se može pripisati bilo kojoj drugoj profesiji): Ključni trenutak za mene je bio kad sam shvatila da ne moram uživati u svom poslu i da ne moram biti uvjerena da sam donijela ispravnu odluku odabirući ga. Postoji to očekivanje, ta romantična ideja da umjetnik neopisivo voli to što radi i entuzijastičan je oko svog posla cijelo vrijeme. Ali to je, po meni, nemoguće. Umjetnički posao je isti kao i svaki drugi posao: nekad ga voliš, nekad ga mrziš, nekad je dosadno. 

02.05. (12:00)

Da nam živi, živi rad

Doživjeli ste ozljedu na radu? Ovo su vaša prava i obveze

Prijavu ozljede na radu HZZO-u dužan je podnijeti poslodavac. Ako poslodavac to ne učini postupak je obvezan pokrenuti doktor obiteljske medicine na zahtjev ozljeđene osobe. Ako se radi o težoj ili smrtnoj ozljedi poslodavac je dužan takvu ozljedu prijaviti i Državnom inspektoratu. Prijava o ozljedi na radu podnosi se u roku osam dana. U slučaju ozljede na radu imate pravo na posebna prava prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju. No da biste ih ostvarili povjerenstvo HZZO-a mora provesti postupak i okvalificirati nastalu ozljedu kao ozljedu na radu. Ozljeda se u nekim sučajevima ne priznaje kao ozljeda na radu, poput tučnjave na radnom mjestu, namjernog nanošenja ozljeda, vožnje pod utjecajem alkohola… Tportal

12.01. (14:00)

Dodatne pogodnosti

Njemačka: Još više doseljenika sa Balkana?

Njemačke vlasti namjeravaju udvostručiti kvotu za useljavanje nekvalificiranih radnika iz BiH i susjednih zemalja, piše u prijedlogu zakona u koji je agencija dpa imala uvid. Ubuduće bi ih trebalo biti do pedeset tisuća godišnje. Prema važećim zakonima, naime, iz cijelog svijeta može se doseljavati „stručna“ radna snaga. Jedino s Balkana ljudi mogu dobivati posao i radnu vizu čak i kad rade van struke ili bez stručne spreme. U promjene spada i takozvana „karta šansi“, to jest mogućnost da se ljudi naprosto dosele u Njemačku te da tek tu, na licu mjesta, traže posao. Za to vrijeme imaju pravo na rad na pola radnog vremena izvan struke kako bi zaradili za život. DW

27.12.2022. (00:00)

Ima se što za radit

Traženje posla u 2023: Online kupovina, rad na daljinu, zdravstvo i ugostiteljstvo

Pandemija koronavirusa ubrzala je digitalizaciju, pa tako i online kupovinu, a niti tri godine kasnije trend kupovanja u internetskim trgovinama ne jenjava. E-commerce i dalje bilježi procvat, a to potvrđuju i podaci. Osim digitalizacije kupovine, ubrzano se nastavljaju transofrmirati i poslovni procesi. Prihvaćanjem rada na daljinu u poslovanju je potrebna tehnologija koja će omogućiti nesmetanu suradnju, a računalstvo u oblaku. Nema industrije u kojoj se ne spominje umjetna inteligencija i njezina primjena. Raste potražnja za poslovima u zdravstvu, ali i ugostiteljstvu, gdje za vrijeme sezone svugdje nedostaje radne snage. Lider

08.12.2022. (12:00)

Poslodavci plaćaju, a radnik pati

Neregistrirani rad bio je i ranije reguliran, ali sada se to područje šire obuhvaća

Saborski zastupnici u četvrtak će raspravljati o konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o radu i drugim, a uoči plenarne rasprave o tim se zakonskim prijedlozima raspravljalo i na saborskim radnim tijelima. Vlada je najavila reguliranje neprijavljenog rada, iako je on već reguliran drugim Zakonom. Pod pritiskom javnosti tadašnja je vlada odustala od definicije prema kojoj se susjedska pomoć regulira kao pomoć među susjedima koji su udaljeni do 500 metara. Međutim, novi zakon dublje se bavi roblematikom rada na crno nastojeći zaštiti radnike koje se zatekne u neprijavljenom radu. Faktograf

25.11.2022. (13:00)

Vratiće se rode

Balkan umire i emigrira, Njemačka uvozi mladost

Usprkos nizanju kriza – zaključno s pandemijom i ratom u Ukrajini – podaci pokazuju da je njemačka glad za radnom snagom i dalje velika, te da je zapadni Balkan viđen kao jedan od bazena novih došljaka. Samo u ovoj godini u Njemačkoj je u prosjeku nepopunjeno 853.000 radnih mjesta. Kada su ovog ljeta njemački ugostitelji ponovno počeli raditi punom parom nakon pandemije, nedostajali su im radnici, pa je njihovo udruženje apeliralo na Vladu da hitno dopusti radnoj snazi sa zapadnog Balkana da dođe. Je li vrbovanje radne snage s Balkana etički upitno? Ne mislim da je kompletna odgovornost na Njemačkoj za to što ljudi napuštaju svoje zemlje. Kapitalizam ionako ne trpi moraliziranje. Nijemci su uspješni i to je to. DW