Velika američka studija - nema dokaza da GMO izaziva rak ili druge bolesti - Monitor.hr
19.05.2016. (12:24)

Izaziva još samo strah

Velika američka studija – nema dokaza da GMO izaziva rak ili druge bolesti

Hrana koja se dobiva od GMO-a nije naštetila životinjama, a epidemiološki podaci ne pokazuju porast u prevalenciji raka ili drugih zdravstvenih problema koji bi bili rezultat ulaska ovih sojeva u ljudsku hranu, rezultat je velike studije američke Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine čijih je 20 vrhunskih stručnjaka proučavalo stotine znanstvenih radova na ovu temu. Kao problem su istaknuli da usjevi dizajnirani za otpornost na herbicid glifosat mogu postati vrlo ovisni o toj kemikaliji i potaknuti razvoj rezistentnog korova što predstavlja veliku prepreku u poljoprivredi. Studiju su kao vrlo transparentnu i objektivnu u SAD-u pozdravili i pobornici i protivnici GMO-a. T-Portal, NY Times, NASEM


Slične vijesti

13.04. (17:00)

Mislili su promijeniti ambalažu i dalje prodavati isto

EU na mala vrata propušta GMO, u Hrvatskoj zasad ipak vlada otpor

Raznorodne krize u Europi i svijetu posljednjih godina, od pandemijske do ratne i ekonomske, već se redovno danas koriste za argument uz tezu kako ovom kontinentu prijeti prehrambena nesigurnost. No ta se bojazan sve više rabi u zagovoru politika usmjerenih na dereguliranje EU-ograničenja za uzgoj i prodaju genetski modificirane hrane. Dotične agrokulture pritom se više ne zovu GMO, nego NGT – nove genomske tehnologije. No, to je tek marketinško rebrendiranje genetski modificrane hrane. Kako tvrdi naša europarlamentarka Biljana Borzan, kompanijama bi se moglo ubuduće omogućiti da ne označuju proizvode s GMO-om, čime potrošači gube pravo svjesnog biranja što jedu. Trenutačni zakonodavni okvir, u Hrvatskoj je to Zakon o GMO-u, vrlo je restriktivan prema genetskim igrama na polju, te zabranjuje bilo kakvu sjetvu GM-kukuruza, soje ili uljane repice. Slično je na prostoru cijele EU. No, novim se laboratorijskim izumima želi omekšati europska regulacija GM patenata. DW

21.11.2024. (09:00)

Oni bi se igrali s genima

Napor GMO industrije i pripadajućeg lobija mogao bi proklijati – u EU pokušavaju progurati pravila koja idu na ruku GMO industirji

Sve češće dolaze glasine da bi se mogla mijenjati politika na način da se počnu ublažavati pravila, otvarajući put k uzgoju GMO-a u cijeloj Europi i ne označavanju namirnica koje u sebi sadržavaju GMO hranu, u razgovoru za H-Alter pojašnjava Biljana Borzan, koja o ovoj temi govori niz godina. Bitka za uvođenje GMO-a (organizama poput kukuruza, soje ili repe u koji su neprirodno uneseni geni drugih organizama) na europsko tržište vodi se nekoliko desetljeća. Za razliku od SAD-a, gdje je GMO prisutan u 75-80 posto hrane, EU preko Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) svaki od ovih organizama mora zasebno ispitati kako bi se njihova prodaja autorizirala. Nakon toga je na članicama hoće li ih pustiti na svoje tržište ili ne. S obzirom na dominaciju desnice u novom sazivu EU parlamenta, koja je inače okrenuta interesima velikih igrača, moglo bi biti problema, zaključuje.

11.11.2023. (18:00)

Dame i gospodo, napokon jedan koristan virus

Genetski modificirali virus koji napada stanice karcinoma

apočeo je završni klinički dio ispitivanja terapijske učinkovitosti eksperimentalnog lijeka protiv raka nazvanog CF33-hNIS / Vaxinia. Nakon ohrabrujućih rezultata s pokusnim životinjama, znanstvenici će kliničkim ispitivanjem na ljudima testirati učinkovitost i sigurnost korištenja genetski modificiranog virusa koji uništava stanice raka. Radi se o genetski modificiranom virusu vakcinije (boginja). Njegov izvorni, nemodificirani oblik je imunolozima već otprije poznat kao „laboratorijska sirovina“ za izradu sigurnog i učinkovitog cjepiva kojim su velike boginje (variola vera) praktički eliminirane s lica Zemlje. Ukoliko se pokaže djelotvornim, to bi značilo da se uspjelo pojam „rak“ svesti na jednu jedinstvenu bolest i pritom imati ciljano sredstvo koje će ga uništiti. Bug

04.11.2023. (00:00)

Ovaj... živili?

Genetski modificirano pivo donosi drugačije okuse

Berkeley Yeast uređuje DNK sojeva kvasca kako bi uklonio ili dodao određeni gen. Jedan od njegovih proizvoda, kvasac Tropics, prilagođen je kako bi ponudio okus marakuje i guave. Gospodin Denby kaže da je ovaj kvasac pouzdaniji za proizvođače piva od potrebe za opskrbom ovim voćem i bolji od korištenja umjetnih aroma. Tvrtka se ne fokusira samo na dodavanje okusa, već ih može i oduzeti. Jedan od njegovih sojeva kvasca pomaže eliminirati diacetil, loš okus koji muči neka hmeljna piva. Međutim, nove GM kvasce u SAD-u tek treba odobriti Američka agencija za hranu i lijekove. Geek

28.10.2023. (21:00)

Jer evolucija nije dovoljno brza

Osam genetski modificiranih organizama koji oslikavaju pola stoljeća povijesti genetske modifikacije

Od 1973. naovamo, bakterija Escherichia coli postala je glavni mikroorganizam kojega se tehnologijom genetskog modificiranja iskorištava za kontroliranu masovnu proizvodnju ciljanih proteina, primjerice terapeutskih lijekova. Drugi su po redu laboratorijski glodavci nazvani transgeni miševi, razvijeni da oponašaju simptome i reakciju na terapiju za ljudske bolesti – od karcinoma i Alzheimerove bolesti, preko alkoholizma, autoimunih bolesti i depresije. Na trećem mjestu su pamuk i duhan, na način da proizvode posebne proteine, tzv. BT toksine, koji nisu otrovni za ljude i druge životinje, nego tek za insekte. Na popisu su još Flavr Savr rajčice, koja traje dulje, zlatna riža koja proizvodi vitamin A, losose koji proizvode hormon rasta, GMO kesten otporan na parazitske gljive itd… Bug

25.11.2022. (17:00)

Svojstva kakva želim

Nije više loše genetičko modificiranje, ali bolje je genetičko uređivanje

Tehnike uređivanja gena ‘veličanstven‘ su alat za osiguravanje uvjeta u kojima usjevi trebaju manje vode, manje sredstava za zaštitu, manje gnojiva te postaju otporniji na klimatske promjene. U ovom trenutku EU ima neka od najstrožih pravila na svijetu kad je posrijedi odobravanje genetički izmijenjenih usjeva, a GMO i dalje izaziva podjele među vladama i građanima. Rezultat je toga da se u cijeloj Uniji uzgaja samo jedan GM usjev, sorta kukuruza otporna na insekte. Međutim, zagovornici uređivanja gena kažu da tehnologija nije nimalo slična tradicionalnoj genetičkoj modifikaciji jer ne zahtijeva uvođenje stranoga genskog materijala u DNK usjeva. Tehnologija biljkama omogućuje postizanje specifičnih svojstava poput otpornosti na sušu ili štetnike s mnogo većom preciznošću. Lider

07.02.2018. (12:09)

Hoće li kokoška imati 4 batka?!?

Novi zakon o GMO-u u Hrvatskoj – problemi ili ne?

“Po nalogu EU-a čiji se birokrati nalaze pod nadzorom američkih korporacija u stvari legalizirate uvođenje GMO-a” rekao je zastupnik Živog zida Branimir Bunjac u Saboru na glasanju o izmjenama zakona o GMO-u te dodao da bi Hrvatska, osim GMO uzgoja, trebala zabraniti i uvoz GMO hrane jer već ima 400 GMO proizvoda na policama hrvatskih trgovina. SDP-ov Bojan Glavašević (SDP podržao HDZ po ovom pitanju) odgovara “uvoz GMO-a u Hrvatsku imamo već godinama, ta se hrana nadzire i kontrolira, i ništa se ovim izmjenama zakona po tom pitanju nije promijenilo”, a prilagodba pravilima EU znači da svaka država članica sama za sebe odlučuje o ovome. Po novim pravilima, GMO-a u hrani smije biti najviše 0,9%, dok su usjevi kod nas i dalje zabranjeni. Znanstvenici kažu da se čovjek unatrag deset tisuća godina, koliko se bavi poljoprivredom, bavi i genetskom modifikacijom hrane. Novi list

06.02.2018. (11:17)

Novi zakon

Pušta li Hrvatska GMO na svoj teritorij?

Prije nekoliko dana 90 zastupnika u Saboru podržalo je izmjene Zakona o GMO-u. Europska direktiva s kojom se usklađivao zakon po prvi put državama članicama omogućava da samostalno i neovisno o Bruxellesu ograničavaju ili zabranjuju GMO na svom teritoriju. Mi smo si izmjenama zakona samo osigurali da nas nitko ne može prisiliti da omogućimo pristup GMO-u, poručuju SDP i HDZ koji su podržali zakon. T-Portal

17.11.2017. (16:20)

Suprotno mišljenje

Švicarci: Prelazak na organsku hranu bio bi katastrofa, pravo rješenje je GMO

Potpuni prelazak ljudi na organsku prehranu praktički je neizvediv jer je za organsku proizvodnju potrebno značajno više poljoprivrednog zemljišta (oko 40 %), budući da je urod po jedinici površine manji, pokazuje istraživanje znanstvenika iz Instituta za istraživanje organske poljoprivrede u Švicarskoj objavljeno u Natureu. Osim toga, odbacivanje umjetnih dušičnih gnojiva vodilo bi do manjka nutrijenata čak i kada bi se povećao uzgoj mahunarki bogatih dušikovim spojevima. Autori procjenjuju da ćemo do 2050. godine, proizvodnju hrane trebati povećati za nekih 50 % jer će na Zemlji živjeti oko 9 milijardi ljudi. Index

09.08.2017. (13:09)

Gmosos

Kanada: Prodaje se prva GMO riba

Kanadski supermarketi počeli su prvi u svijetu prodavati genetski modificiranu ribu i dosad su prodali oko pet tona genetski modificiranih lososa za oko 15 kuna po kilogramu. Riječ je o ribi proizvođača AquaBounty Technologies čiji hibridni atlantski losos ima gen Chinook lososa i sjevernog živorodca, a nova riba raste dvostruko brže od atlantskog lososa pa veličinu odrasle ribe dosegne za 18 mjeseci, potrebno joj je 75% manje hrane i uzrokuje ispuštanje manje ugljičnog dioksida. Tvrtka kaže da je riba sterilna i da se uzgaja isključivo u uzgajalištima na kopnu. Trenutno se u svijetu radi na razvoju 30 drugih vrsta genetski modificiranih riba te na GM kravama, kokošima i svinjama. Guardian