'Veliki Gatsby' danas je sinonim za raskošne zabave, šampanjac i blještavilo, ali to je jedno od mnogih pogrešnih tumačenja romana

Veliki Gatsby, mali moral

‘Veliki Gatsby’ danas je sinonim za raskošne zabave, šampanjac i blještavilo, ali to je jedno od mnogih pogrešnih tumačenja romana

Skoro stoljeće nakon što je oživio u Fitzgeraldovoj mašti, taj tragični romantik postao je simbol doba jazza, ekstravagantnih djevojaka i beskrajnih zabava. Njegovo ime danas krasi sve od luksuznih hotela do brendova kolonjskih voda, pa čak i sendviča nazvanog po njemu. No sve to stoji u ironičnom kontrastu s njegovim pravim likom: Gatsby nije samo šarmantni domaćin, nego i krijumčar, prevarant i opsesivni sanjar – prije poznat kao James Gatz – čiji se ‘američki san’ na kraju raspada u nasilju i besmislu. Ako i utjelovljuje mogućnosti tog sna, istodobno pokazuje njegove granice, piše BBC. tportal

roman Veliki Gatsby

Od klika do Pekinga – kad ti se karijera pretvori u Excel tablicu

Vid Barić u „Pismima iz Pekinga“ razotkriva propast novinarstva i vlastite demone

Vid Barić, bivši novinar i aktualni PR-ovac, u romanu Pisma iz Pekinga (Mozaik knjiga, 2025.) briše granicu između života i literature. Autofikcijskom pričom o umoru, cinizmu i propasti novinarstva pretvorenog u tvornicu klikova, protagonist – Vid Barić – bježi u Kinu tražeći novi jezik otpora. Knjiga je i intimna kronika ljubavnih i profesionalnih lomova te portret generacije između nostalgije i rezignacije. Autor priznaje da i dalje najviše žali za izgubljenim novinarstvom, dok „rudarenje sadržaja“ ostavlja onima snažnijima. tportal

književnost roman Vid Barić

Krimić s porukom

‘Usta puna mora’ potvrđuju Juricu Pavičića u punoj autorskoj zrelosti

U zemlji u kojoj kriminalistički roman nikada nije imao dugu ni bogatu tradiciju Jurica Pavičić izgradio je opus koji stoji gotovo osamljeno. Njegov novi roman ‘Usta puna mora’ možda je i vrhunac toga opusa: zgusnut, filmičan i napet, a istodobno nemilosrdna studija o šutnji, mitovima i prešućenim zločinima na kojima se podiže kolektivno sjećanje. Naravno da Pavičić i ovdje, iza kriminalističkog okvira, upisuje komentar suvremenosti. Junak koji je doživio ‘smrt novina’, a tvrdoglavo ne odustaje od rituala čitanja svakako je simbol šire društvene tranzicije – erozije novinarske profesije (koju i sam utjelovljuje) u društvu koje se odreklo institucije istine – u kojemu se zrcali duboka osobna nostalgija pisca za postojanjem vjere u poziv, i smisla. Gea Vlahović za tportal.

Gea Vlahović Jurica Pavičić roman

Nesretni brakovi, ovisnosti and all that jazz

Goran Tribuson ima novi roman: Mit o malograđanskom društvu koji “melje” neprilagođenoga pojedinca

Novi roman akademika Gorana Tribusona “Truba Cheta Bakera”, u kojem se bavi ljubavnom pričom između između žene kojoj je užasno dosadno i muškarca koji je strašan alkoholičar, predstavljen je u četvrtak. Priča se ne naslanja ni na jedan dosadašnji Tribusonov roman, ali je tipično tribusonovska. Kao i neki drugi kritičari smatra da je ovaj roman po žanru “crni ljubić”, crni ljubavni roman jer je riječ o autsajderima – mladoj ženi nesretnoj u braku i piscu koji to više nije, jer je kronični alkoholičar. Kad je riječ o Chet Bakeru američkom jazz trubaču iz naslova romana, po srijedi je paralelizam u kojemu glavni junak romana na neki način dijeli tragičnu sudbinu Bakera… HRT

Goran Tribuson roman

Skrivena na selu, hit na policama

Intermezzo: Rooney i ‘intermezziranje’ složenih odnosa

Sally Rooney, milenijalska književna zvijezda koja izbjegava društvene mreže i živi povučeno na irskom selu, svojim najnovijim romanom Intermezzo istražuje kompleksne međuljudske odnose. Inspirirana biblijskim motivima, priča prati dvojicu braće – razmetnog uspješnika i introvertiranog luzera – dok se njihove početne suprotnosti raspliću u slojevite karaktere. Roman progovara o ljubavi, gubitku, propalim brakovima i emocijama današnjeg fragmentiranog svijeta. Rooney, i dalje relevantna, kombinira drevne motive s aktualnim temama poput “situationshipa” i modernog morala, dok kraći eseji daju intelektualnu notu njezinoj priči. Intermezzo je njezino najzrelije i najcjelovitije djelo do sada. Jutarnji

roman Sally Rooney

Ako ste ljubitelj bifteka, ali ne volite suočavanje s posljedicama, ovo štivo vam možda neće biti po ukusu

Roman ‘Krv anđela’ objavljen prije 13 godina svrstavan je u sf, a danas je stvarnost

Roman je objavljen 2011. i trpali su ga u nišu SF-a ili distopije, ali zapravo je već danas stvarnost. Osim jednog maštovitog detalja, Sinisalo ni u čemu nije pretjerivala, samo je prikupila činjenice o nestajanju pčela i kako se zbog toga urušava cijeli eko-sustav, o propadanju industrijskog uzgoja hrane – bilo da su životinje ili bilje itd. Roman finske autorice Johanne Sinisalo prikazuje svijet bliske budućnosti gdje je klimatski kolaps izbrisao pčele, srušio sustave industrijskog uzgoja i razotkrio okrutnost prema životinjama. Kroz oči pčelara Orva, koji oplakuje sina Eera – ubijenog u ekološkoj akciji – i blog mladog eko-aktivista, autorica istražuje ljudsku pohlepu, tabu smrti i destrukciju prirode. Protkana mitologijom pčela, priča o četiri generacije muškaraca otkriva koliko smo daleko od savršenog društva i koliko blizu vlastitom nestanku. Jutarnji

književnost roman znanstvena fantastika

Ako to nije ljubav...

Platonovo platno: Novi roman Tomislava Šovagovića ima samo jednu jedinu točku

Autor romana “Spremište Trešnjevka”, “Ispod skala” i “Rudnik čvaraka” Tomislav Šovagović u izdanju biblioteke “Bura” Mozaik knjige koja promiče domaće pisce, predstavio je svoj novi roman “Platonovo platno”. Priču o slikaru koji bezuspješno pokušava naslikati voljenu ženu autor je ispripovijedao u jednoj jedinoj rečenici. Rekao bih da sam napisao ‘haiku novelu’, ali nisam tijekom cijeloga pisanja uspio razdvojiti jednu rečenicu. Ne misleći da je riječ o nečem originalnom ili da sam drugačiji, jednostavno priča o Platonu M. nije mi djelovala da mogu ili smijem staviti točku. HRT

roman Tomislav Šovagović

Čitaj Karl Ove knjige

Špoljar o romanu Vukovi iz šume vječnosti: Knausgaard je poput propalog trenera koji se uspije dignut iz mrtvih i u sredini poluvremena totalno izokrenut tijek utakmice

Ponekad čujem da je Knausgard težak za čitanje. Kako? Pa nema lakših rečenica, tako je lako pratit njegovu radnju, skoro kao da čitaš neki omladinski, avanturistički roman. Jedino što je teško što on sve opisuje tako usporeno. Kao da čitaš neki uzbudljivi roman o tajnom agentu, ali s potankim opisima što taj agent radi preko dana. To je Knausgardov danak njegovom omiljenom piscu Jamesu Joyceu. Samo što je Knausgard puno čitkiji od Joycea. Ako izuzmemo Joyceovu prvu knjigu ‘Dublinci’. Ta knjiga također je itekako čitka, pisana lakonskim, gotovo carverovskim stilom, ali čovjek bez iskustva čitanja, imaginacije malo što će shvatiti u njoj. Možda je tako i s Knausgardom. Možda su ljudi danas toliko otupjeli da im se i Knausgardovo pisanje čini zahtjevnim. Nacional

Karl Ove Knausgaard roman Željko Špoljar

Provincija je 'izmislila' kulturu otkazivanja prije nego je što je ona postala globalni fenomen

Đikić ima novi roman ‘Divlji kvas’: Provincija nema milosti za one koji se odvaže da u tom pogledu budu drukčiji i svoji

Ako ste iz provincije, ako ste u njoj odrastali i živjeli, znate da se svaki prekršaj bilježi, da su crveni kartoni neizbježeni, i sami ste to, drugima, i s namjerom i nesvjesno, radili. ‘Divlji kvas’ nije samo to: u nekom je smislu, i napet, gotovo detektivski roman, čiji će vam likovi prirasti srcu, iz jednostavnog razloga: nema dobrih i nema zlih, svi su i jedno i drugo, i svakom je od njih život dao onoliko koliko su mu uspjeli oteti.

Ljudskoj prirodi nije strano vjerovanje u čudo ili očekivanje da se dogodi nešto što će nas preko noći izbaviti od čemera i jada. Mi smo skloni da tražimo i očekujemo prečice do sreće i blagostanja, koliko god nam razum i iskustvo govorili da od toga nema ništa. Tako se generacijama talože iznevjerena očekivanja, a iz toga klijaju ogorčenost, rezignacija, fatalizam. Pa i kad nas zadesi neka iznenadna sreća, mi se prepadnemo jer znamo da će nam to biti višestruko naplaćeno – kaže za tportal.

Ivica Đikić književnost roman

Legende se stvaraju usput

Za roman ‘Godfather’ Mario Puzo slušao je i priče svoje majke

Kad je sredinom 60-ih krenuo pisati svoje najpoznatije djelo ‘Kum’, Mario Puzo je to radio preko volje i bez velikih očekivanja, nesvjestan da stvara novi kulturni fenomen. Premda je za prethodna dva svoja romana dobio sjajne kritike, malo se od tih pohvala pretočilo u njegove džepove. Bilo mu je 45 godina, imao je ženu i petoro djece, grcao je u dugovima, patio od dijabetesa i srčanih tegoba te bio uvjeren da je njegovoj književnoj karijeri došao kraj. A onda je od izdavača dobio ponudu koju nije mogao odbiti: da za mizernih 5000 dolara napiše roman o italoameričkom organiziranom kriminalu. Iako rođeni Italoamerikanac, Puzo o toj temi nije imao pojma. Prikupljao je građu kopajući po bibliotekama i novinskim arhivama, slušajući priče svoje majke, prisluškujući razgovore po kockarnicama u Las Vegasu i puštajući mašti na volju. Mafijaški pokajnik Salvatore Gravano zvani Bik, koji je na duši imao 19 ubojstava, bio je veliki obožavatelj ‘Kuma’, jedan od onih koji su bili uvjereni da Puzo ništa nije izmislio. Atmosfera, način govora… naš život zaista je izgledao kako ga je on opisao. Da li se sjećate scene kad je Michael koknuo dilera i policijskog kapetana? Tako sam se ja osjećao kad sam prvi put ubio čovjeka. Nacional

Kum mafija Mario Puzo roman

Zašto, mire?

Dežulović: Otkad sam u novinarstvu pokušavam objasniti – drugi i drugačiji nisu opasni

Zašto je lakše živjeti s mržnjom nego s krivnjom? Zato što su ljudi prije svega lijeni razmišljati. Sigurnije im je ovako, udobnije im je bit u većini u tom toplom i vlažnom krdu jer sve drugo ih inkomodira. Stara je istina i nije osobita mudrost kad kažeš da svaka sloboda u tom smislu, sloboda od te ovisnosti traži hrabrost, to je ključna riječ, traži odgovornost. Ljudi se boje preuzeti odgovornost. Zato su ljudi robovi predrasuda, ustanovljenih istina, dogmi, svejedno je li to dogma o nepogrešivosti Komunističke partije ili rimskog pape. Mi volimo dogme, jer nas one oslobađaju odgovornosti da preuzmemo stvari u svoje ruke, priča Boris Dežulović povodom predstavljanja novog romana Život i snoviđenja neustrašivog žohara Zaštomira, za HRT.

Boris Dežulović roman

P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30	31

Veliki Gatsby, mali moral