Veliki problemi za podstanare u Hrvatskoj: “Sve je manje mjesta za obične ljude” - Monitor.hr
18.01.2023. (10:00)

"Stanarina iz mjeseca u mjesec raste za stopu inflacije, tako mi piše na ugovoru"

Veliki problemi za podstanare u Hrvatskoj: “Sve je manje mjesta za obične ljude”

Stan u Zagrebu od 11 kvadrata zapalio društvene mreže: 'Uselila sam se i isti dan iselila' - Večernji.hr

Jedan od glavnih problema koji utječe na rast cijena je turistički najam s preniskim stopama oporezivanja. “Stanovi koji bi trebali biti dostupni građanima otišli su u turistički najam, odnosno apartmanizaciju, jer je porez par stotina kuna godišnje po krevetu. S druge strane, ne samo da se ništa ne radi po pitanju stanovanja mladih, nego su i stanovi iz dugoročnog prebačeni turistički najam, jer se to najmodavcima više isplati”, kaže predsjednik Udruženja trgovaca nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubravko Ranilović. “Uzmimo za primjer Dubrovnik gdje je ili sve u turističkom najmu ili je sve jako skupo. Običan čovjek to si ne možete priuštiti. To je zaista situacija u kojoj priobalni gradovi u Dalmaciji postaju samo gradovi bogatih. Ne govorimo samo o iseljavanju mladih nego i o tome da u nekim gradovima nemamo inženjera ili liječnika jer – nemaju gdje živjeti”, upozorava Ranilović. N1


Slične vijesti

09.02. (07:00)

Malo manja potrošačka košarica

Usprkos rastu cijena, hrvatski građani ne prestaju trošiti

Iza nas je dvogodišnje razdoblje visokog rasta cijena. Inflacija je pretprošle godine iznosila preko 10 posto, a dio proizvoda poput hrane i pića porastao je i znatno više. No, snažan rast cijena nije potrošače odvratio od kupnje. Gužve koje se mogu primijetiti u trgovinama, pogotovo pred neradnu nedjelju, koje podsjećaju na nekadašnje predblagdanske gužve, nisu samo subjektivan dojam, što pokazuje i statistika. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju snažan realni rast trgovine na malo u prosincu prošle godine, od čak 9,1 posto godišnje, dok je mjesec ranije on iznosio više od 7 posto. Radi se o realnom prometu iz kojeg je isključen efekt inflacije. Forbes

04.01. (14:00)

Tamo lako postaneš milijarder, ali ti malo vrijedi

Svijet u borbi s inflacijom: Zimbabveu niti novčanice od sto bilijuna dolara nisu pomogle

Dok se razvijeni svijet lani borio s inflacijom koja je dosezala i do 15 posto, manje razvijene zemlje desetljećima žive s rastućim cijenama. Jedna od takvih zemalja je Zimbabve, neosporni svjetski prvak u tome, koji je u zadnjih 40 godina imao četiri ‘nova’ izdanja domaćeg dolara, ali bi ga inflacija brzo dotukla. Prošle godine oa je iznosila čak 396 posto. Drugo mjesto zauzima Venezuela, zemlja bogata resursima poput nafte koja se nikako ne može ‘posložiti’ i u kojoj je inflacija iznosila 250 posto. Na trećem mjestu je Sudan sa stopom inflacije od 238 posto. Argentina ima inflaciju od 136 posto te je također jedna od zemalja koje se desetljećima ne mogu otrgnuti od loše navike štampanja novca. Novi argentinski predsjednik Javier Milei obećao je građanima konačni obračun s njom – ukinut će domaću valutu peso i kao službeni novac uvesti američki dolar. Kakve će rezultate imati, pokazat će se već kroz nekoliko mjeseci. Tportal

02.01. (13:00)

Potencijal je tu, samo ga treba iskoristiti

Milanovićev ekonomski savjetnik izdvaja pet ključnih izazova za Hrvatsku u 2024. godini

Prije iznošenja izazova, podsjetimo da iz Banskih dvora sugeriraju da smo danas ekonomski „solidna i stabilna“ zemlja u kojoj je očuvana „socijalna kohezija“, a u 2024. godini nas očekuje gospodarski rast od 2,8 posto, dok bi inflacija trebala usporiti. Velibor Mačkić za Forbes navodi koji su problemi na kojima bi trebalo poraditi:

  • Porobljavanje institucija predstavlja jednu od ključnih prepreka podizanja produktivnosti hrvatske ekonomije
  • Neuređeno tržište rada: potrebno je lociranje i identificiranje stranih zemalja iz kojih je moguće dobiti potrebni profil radnika koji nam nedostaju, spajanje poduzeća i stranih radnika
  • Treba šira porezna baza i progresivno oporezivanje
  • Privatne investicije u sjeni su EU fondova
  • Inflacija i izborni ciklus – Iako inflacija usporava, kretanja na tržištu rada bit će zanimljiva i u izbornoj godini uz izražene geopolitičke rizike
23.12.2023. (11:00)

Više novca, manja vrijednost

Što očekujemo od 2024.? Nikad veći jaz između optimizma elita i pesimizma građana

Istraživanje o stajalištima, uvjerenjima, strahovima i očekivanjima hrvatskih građana svakako može biti koristan alat za poslovna i komunikacijska planiranja u 2024. godini. Porast cijena osjetilo je 92% ispitanika, a pad kupovne moći 69% (čak 7,8% više nego prije godinu dana). Svaki drugi građanin (53,7%) za inflaciju krivi državu, a svaki peti (20,5%) vanjske okolnosti poput rata u Ukrajini. Međutim, pravo je pitanje koji je osnovni uzrok što građani većinom osjećaju ozbiljan pad kupovne moći te se o tome brinu više nego ikad. U stručnim ekonomskim krugovima upozorava se na opasnost koja se krije ako poslodavci zbog nedostatka radne snage nastave nerealno povećavati plaće. Naime, to može snažno utjecati na novo povećanje cijena, odnosno može izazvati novi inflacijski ciklus. Lider

19.12.2023. (14:00)

I zato zaostajemo za SAD-om i Kinom

Varoufakis: Ekonomsko zaostajanje Europe

Europa se još nalazi u dugom periodu ekonomskog pada koji je počeo 2008, kada se Wall Street našao na granici kliničke smrti. Bilo je u međuvremenu i perioda uzleta (i nade), ali to su bile epizode kratkog vijeka. S obzirom na politike koje Europska unija sprovodi, to se moglo i očekivati. Te politike su odraz lošeg ustrojstva eurozone i praktično garantiraju kronično nizak nivo investiranja u trenutku kada su nam potrebne ogromne investicije da bi se zastarjela industrijska baza udaljila od prljave energije, kemijske industrije i motora s unutrašnjim sagorijevanjem i približila kapitalu u oblaku i zelenim tehnologijama. Danas nema opasnosti da će kreatori europskih politika nastaviti pojačavati mjere fiskalne štednje. Njihovo novo omiljeno oruđe kontrakcije je monetarna politika. Budući da su već napravili grešku odbacivši progresivnu monetarnu politiku koja je mogla spriječiti skorašnji rast inflacije, sada prave novu grešku pretjerano restriktivnim monetarnim politikama koje predugo traju. Yanis Varoufakis za Peščanik.

19.12.2023. (00:00)

Trebalo je već pojeftiniti, ali...

Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena stanovanja, vode, električne energije, plina…

I to za oko 0,5 posto. Godišnja stopa inflacije u studenom je iznosila je 4,7%, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS), što je najniža stopa inflacije u više od dvije godine. Na godišnjoj razini porast cijena ostvaren je u komponentama hrana, piće i duhan, za 7,4%, usluge, za 6,9% te industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 4,8%, dok je pad cijena ostvaren u komponenti energija, za 3,4%. Na mjesečnoj razini, najviše su u prosjeku porasle cijene odjeće i obuće, za 1,4% te hrane i bezalkoholna pića, za 0,3% i zdravlja, za 0,2%. Pojeftinili su prijevoz, za 2%, restorani i hoteli, za 0,6% te komunikacije, za 0,2%. Poslovni

02.12.2023. (20:00)

Rast će i dalje, samo sporije

HUP: Plaće u Hrvatskoj će nastaviti rasti brže nego u eurozoni, ali ne i BDP

Godišnja stopa inflacije u studenom bilježi pad na 4,7 posto s 5,8 posto u listopadu, što je ponajviše rezultat snažnog pada cijena energenata te jenjavanja godišnje stope inflacije u sektoru hrane i pića. U prosincu se očekuje pad stope inflacije na razinu blago ispod 4,5 posto uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, stabilizacije cijena nafte te ostalih energenata, kao i ‘recesijskog’ hlađenja agregatne potražnje. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2023. godine od 2,8 posto je iznad očekivanja, no iako je godišnja stopa rasta BDP-a Hrvatske u trećem kvartalu među najvišima u EU, u narednom razdoblju očekuje se da će Hrvatska više dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja koje ulazi u recesiju, a u 2024. nema naznaka značajnijeg oporavka. Lider

02.11.2023. (18:00)

Iznad smo svih očekivanja

Šonje: Potvrda srednjoeuropske recesije, hrvatske otpornosti i početka stvaranja neravnoteže

Eurostatove procjene rasta BDP-a u trećem tromjesečju (objavljuju se za mali broj zemalja, ne i za Hrvatsku) potvrdile su recesiju u Njemačkoj, Češkoj, Estoniji, Irskoj, Austriji i Švedskoj. Ni Litva i Latvija nisu daleko. S izuzetkom Irske, geografski obrazac jasno upućuje na to da je recesija posljedica neizvjesnosti koju je proizveo rat u Ukrajini. Slabo gospodarstvo pogodovalo je daljnjem usporavanju inflacije u europodručju, dok je u Hrvatskoj znatno veća od prosjeka. Budući da se približavaju izbori, a proračun se zbog inflacije više nego dobro puni, vlada se brzinski dogovorila sa sindikatima u javnom sektoru o plaćama. Kada se na to dodaju i EU projekti pa se sve skupa zbroji, prilično je izgledno da će rast domaće potražnje biti toliko snažan da će se gospodarski rast održati u pozitivnoj zoni do sredine proljeća iduće godine. Čak i one djelatnosti i poduzeća koje neće moći izdržati rast minimalnih plaća neće propasti i otpuštati ljude preko noći. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

19.10.2023. (12:00)

Još malo pa nestalo

Inflacija u EU-u znatno usporila, neki su i blizu nule

Na razini EU-a godišnja stopa inflacije spustila se u rujnu na 4,9 posto, s 5,9 posto u prethodnom mjesecu. U eurozoni spustila se s 5,2 na 4,3 posto. Među zemljama EU-a koje nisu u sastavu eurozone najvišu stopu inflacije bilježila je u rujnu Mađarska, od 12,2 posto. Blizu je dvoznamenkastoj stopi rasta i Rumunjska gdje su cijene porasle za 9,2 posto. U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije u rujnu iznosila 7,4 posto. Inflacija u Švedskoj je 3,7 posto, u Danskoj 0,6 posto, a u Nizozemskoj svega 0,3%. N1

12.10.2023. (20:00)

Kupuj samo ono što ti treba

Što učiniti protiv pada kupovne moći

Službeno je cilj Europske središnje banke (ESB) godišnja stopa inflacije od dva posto. U zadnje 32 godine stopa inflacije od 2% godišnje s vremenom je rezultirala padom kupovne moći od 47%. No, primjerice u Njemačkoj su isto tako rasle i plaće, i to većim tempom nego cijene. U problemu su oni u klasičnim branšama koji imaju niže plaće i čija kupovna moć pada. Savezna vlada u Berlinu po tom pitanju planira usvajanje zakona kojim bi se „nagrađivalo” ona poduzeća koja se obvežu na poštivanje kolektivnog ugovora. Tim je zakonom predviđeno da se državne poslove dodjeljuje samo onih firmama koje su uključene u sustav tarifnih ugovora. DW