Veliki problemi za podstanare u Hrvatskoj: “Sve je manje mjesta za obične ljude” - Monitor.hr
18.01. (10:00)

"Stanarina iz mjeseca u mjesec raste za stopu inflacije, tako mi piše na ugovoru"

Veliki problemi za podstanare u Hrvatskoj: “Sve je manje mjesta za obične ljude”

Stan u Zagrebu od 11 kvadrata zapalio društvene mreže: 'Uselila sam se i isti dan iselila' - Večernji.hr

Jedan od glavnih problema koji utječe na rast cijena je turistički najam s preniskim stopama oporezivanja. “Stanovi koji bi trebali biti dostupni građanima otišli su u turistički najam, odnosno apartmanizaciju, jer je porez par stotina kuna godišnje po krevetu. S druge strane, ne samo da se ništa ne radi po pitanju stanovanja mladih, nego su i stanovi iz dugoročnog prebačeni turistički najam, jer se to najmodavcima više isplati”, kaže predsjednik Udruženja trgovaca nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubravko Ranilović. “Uzmimo za primjer Dubrovnik gdje je ili sve u turističkom najmu ili je sve jako skupo. Običan čovjek to si ne možete priuštiti. To je zaista situacija u kojoj priobalni gradovi u Dalmaciji postaju samo gradovi bogatih. Ne govorimo samo o iseljavanju mladih nego i o tome da u nekim gradovima nemamo inženjera ili liječnika jer – nemaju gdje živjeti”, upozorava Ranilović. N1


Slične vijesti

07.03. (16:00)

Gradnja u Hrvatskoj u odnosu na 2019. skuplja za 33 posto

Katastrofalni potresi u Turskoj mogli bi poskupiti stambene kvadrate u Hrvatskoj, evo i zašto

Arhitektura optimizma - vizkultura.hr

“Prije godinu dana imali smo situaciju s drastičnim rastom cijene čelika i cementa na globalnom tržištu, što je kasnije nivelirano, ponajprije zbog velikog rasta kapaciteta u Turskoj koja je, na bazi jeftinih ruskih energenata i sirovina, glavni dobavljač čelika, a i stabilizator tržišta cementa, u središnjoj i jugoistočnoj Europi. No, potresi koji su prošli mjesec pogodili tu zemlju mogli bi uvelike utjecati na cijenu građevnog materijala jer je izvjesno da će Turskoj u iduće tri do četiri godine trebati enormne količine čelika, cementa i svih ostalih građevnih materijala za obnovu. Stoga se bojim da će investitori u Hrvatskoj koji neće u idućih mjesec-dva zaključiti cijene svojih investicija, nakon toga imati velikih problema s rastom cijena, rokovima dobave i slično”, smatra Denis Ćupić, predsjednik Udruge trgovine i logistike. Poslovni

 

22.02. (14:00)

Gladuju i smrzavaju se

Gotovo svako četvrto kućanstvo u Britaniji nema dovoljno novca za osnovne potrepštine

London

U Britaniji 37 posto građana završi mjesec praznog novčanika, a gotovo četvrtina njih (24 posto), nema dovoljno novca za osnovne potrepštine ili većinu mjeseci ili većinu dana, pokazalo je istraživanje koju je naručila inicijativa Zajedno kroz krizu. Čak i među 10 najbogatijih izbornih jedinica u Britaniji, 19 posto anketiranih građana ne može platiti hranu ili račune do kraja većine mjeseci, a u 10 najsiromašnijih njihov udio iznosi 26 posto. Ukupno šest posto građana većinu dana u mjesecu ne može platiti osnovne potrepštine, a u najsiromašnijim područjima njih 11 posto. “Anketa je sumorni prikaz krize koja se širi na cijelu zemlju: obitelji kojima ponestaje novca da nahrane djecu i da ih drže na toplom brzo postaju naša nova normala”, komentirao je rezultate izvršni direktor 38 Degreesa Matthew McGregor. Tportal

21.02. (15:00)

Tablete za smirenje, boksačke rukavice, vreću za udaranje, jednosmjernu do Novog Zelanda

Novi val poskupljenja očekuje nas od 1. ožujka. Što se isplati kupiti sada jer može dugo trajati?

DIRH: U trgovini je zabilježen porast cijena pojedinih proizvoda od 3 do 19 posto

Pravi val poskupljenja, u prosjeku od 10 do 30 posto, tek nas očekuje. Veliki dobavljači najavili su trgovcima čak 60 novih cjenika, što znači da nas od 1. 3., po svemu sudeći, čeka novi skok cijena u trgovinama. Trebalo bi poskupjeti gotovo sve – od mesa, preko toaletnog papira i banana, do sokova i kave. Index Naravno da ne treba stvarati višemjesečne zalihe, ali kako inflacija ne jenjava, a nova poskupljenja se najavljuju, ljudi se pitaju što mogu kupiti po sadašnjim cijenama i tako barem malo uštedjeti. Evo prijedloga:

  • karte za javni prijevoz
  • dopunsko zdravstveno osiguranje
  • instant kavu
  • pelene i higijenske potrepštine
  • hranu za kućne ljubimce
  • pivo
  • ulje, brašno, šećer, sol, tjesteninu…  Jutarnji

 

13.02. (20:00)

Prognoza: oblačno s mjestimičnom kišom

Vujčić: Monetarna politika mora biti dovoljno restriktivna da spusti inflaciju

Europska središnja banka (ECB) početkom veljače ponovno je podigla kamatne stope, za pola postotnog boda, poručivši da i dalje planira obuzdavati inflaciju u eurozoni kočenjem potražnje, unatoč posustajanju gospodarskog rasta. Upitan može li se očekivati da će politika podizanja kamatnih stopa biti okončana do ljeta, Vujčić je kazao da se to ne može unaprijed ‘kalendarski‘ određivati, a također, rekao je i da ne želi govoriti o perspektivi smanjivanja kamatnih stopa, u trenutku kada smo još u procesu njihova podizanja. Da bi se moglo reći da politika ECB-a funkcionira mora se vidjeti kontinuirani pad temeljne inflacije, ističući kako je ona još uvijek previsoka. Lider

07.02. (19:00)

Godišnja inflacija u siječnju dosegnula gotovo 58 posto

Potres je dokrajčio tursku valutu: Lira na dnu, ulagači bježe, inflacija bukti

Turska inflacija: Cijene rastu, lira pada | Turska Vijesti | Al Jazeera

Turska lira pala je na rekordnu razinu, kao i glavno tržište kapitala, nakon što je snažan potres magnitude 7,8 po Richteru, koji je jučer pogodio Tursku, pojačao pritiske zbog jakog dolara, a uslijed rata u Ukrajini i visoke inflacije. Glavna referentna vrijednost dionica (.XU100) u jednom je trenutku pala za čak pet posto dok su banke (.XBANK) pale za 5,5 posto prije nego što su povratile većinu gubitaka. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice dosegnuli su najveću razinu u gotovo dva mjeseca od 10,2 posto. Piotr Matys, viši analitičar u In Touch Capital Markets, rekao je za Reuters da je potres povećao neizvjesnost uoči ključnih izbora koji bi se trebali održati u svibnju. Tportal

03.02. (20:00)

Kupujemo samo ono kaj nam treba

Počelo je osjetno „hlađenje“ hrvatskoga gospodarstva

Glavna gospodarska tema u 2022. sasvim sigurno je bila – inflacija. Pod uvjetom da ne bude nekih novih globalnih šokova koji bi mogli promijeniti trenutni razvoj događaja, s određenom dozom sigurnosti možemo reći da je najgore po pitanju inflacije iza nas. S dosadašnjim oporavkom tj. brzinom i intenzitetom izlaska iz korona-krize Hrvatska može biti jako zadovoljna; hrvatsko se gospodarstvo pokazalo otpornijim i agilnijim nego su mnogi mislili, a čak je i hrvatsko tržište kapitala u 2022. dobro prošlo u relativnoj usporedbi. Dug u BDP-u nastavio je padati, a državni proračun se dobro punio. Dobro je stanje i na tržištu rada. Pala nam je industrijska proizvodnja i povećao uvoz. Pala je i realna vrijednost plaća, a s padom maloprodaje predviđa se i pad potrošnje. Arhivanalitika

02.02. (09:00)

A ako i jesu, njih su kaznili

Državni zavod za statistiku: Cijene u siječnju nisu rasle

U odnosu na prosinac prošle godine (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, cijene su u siječnju u prosjeku ostale na istoj razini, ističu u DZS-u. Hrana i piće poskupjeli su u siječnju u prosjeku tek nešto više od jedan posto, a usluge i manje od toga. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, prema prvoj procjeni, u odnosu na siječanj lani (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 12,7 posto. No, i mjesečni podaci (na godišnjoj razini) pokazuju da inflacija ipak usporava. Najviša inflacija na godišnjoj razini zabilježena je lani u studenome kad je iznosila 13,5 posto u odnosu na isti mjesec predlani. Potom je u prosincu bila nešto niža (13,1 posto u odnosu na prosinac 2021.), a u siječnju ove godine 12,7 posto na godišnjoj razini. Danica

30.01. (12:00)

Balon koji se samo napuhuje

Indeksacija plaća: Previše socijalne osjetljivosti vodi u inflatornu spiralu

Proteklih je godina ‘mokri san‘ sindikata bio da se plaće javnih djelatnika indeksiraju uz rast BDP-a, da bi na zadnjim takvim pregovorima neki sindikalni čelnici predlagali da se u dogovor o plaćama za ovu godinu ugradi automatski rast plaća usklađen s rastom inflacije. Nije prošlo, ali sindikalisti ne odustaju. Indeksacija plaća uza stopu inflacije, međutim, bojno je polje na kojem se međusobno tuče više ekonomskih zakonitosti. Jedna od njih kaže da bi se rastom plaća zaštitila realna kupovna moć dohotka, dok drugi kažu da samo potpiruje inflaciju i ne povećava realni BDP. Plaće su trošak za poduzeća i utječu na formiranje cijena koje plaćaju potrošači. No, tu je i treći, svojevrsni disruptor: poslodavci su prisiljeni dizati plaće da bi zadržali radnu snagu. To je lijepo, ali je pogrešan razlog, što utječe i na makroekonomska kretanja. Lider

14.01. (21:00)

“Priroda sukoba se mijenja”

Globalne prijetnje u sljedeće dvije godine

Povratak geopolitike -- Gospodari lutaka -- Sott.net

Kriza visokih životnih troškova kao posljedica inflacije izazvane ratom u Ukrajini i ponovnim otvaranjem gospodarstva nakon pandemije covida, najveća je prijetnja planetu u sljedeće dvije godine, navodi se u studiji pripremljenoj za Svjetski gospodarski forum koji će se održati u Davosu od 16. do 20. siječnja. Ta prijetnja, koji stvara snažne napetosti u brojnim regijama svijeta, milijune ljudi gura u veliko siromaštvo te potiče društvene napetosti, veća je prijetnja od prirodnih katastrofa i ekstremnih klimatskih događaja koji su svrstani u najveći dugoročni rizik. Druge su velike prijetnje “polarizacija društva dezinformacijama i netočnim informacijama” te “geoekonomski ratovi”, kao što su sankcije, carine… N1

 

12.01. (11:00)

Moramo biti spremni na sve

Šajatović: Inflacijska očekivanja bit će presudna za rast cijena

Početkom prošle godine inflaciju je zapalio rast cijena sirovina nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Danas su cijene sirovina više-manje pod kontrolom. Ali probuđena inflacija sada hrani samu sebe. Hrana su upravo inflacijska očekivanja. Poslovna zajednica naučila je da Vlada u valovima biva nervozna zbog inflacije pa stalno prijeti zamrzavanjem cijena. Pa je logičan zaključak: digni cijene što prije – da ne uletiš u zamrzavanje. Povijest uči da je u inflaciji ipak manje tvrtki koje su propale jer su preventivno dizale cijene. Gašenje vatre (inflacije) benzinom (indeksacijom državnih plaća) do sada nigdje nije uspjelo. Zato je smisao ove kolumne samo da u analize budu uvedena inflacijska očekivanja. Miodrag Šajatović za Lider.