Velimir Šonje: Satnica pristupanja hrvatske europodručju (II): da, ali... - Monitor.hr
06.06.2022. (23:00)

Profesija: Sumnjičavi skeptik

Velimir Šonje: Satnica pristupanja hrvatske europodručju (II): da, ali…

„Načelno nisam protiv, ali još nismo spremni!“ Barem stotinu puta sam čuo ili pročitao ovu rečenicu neposredno prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. Rečenica se ponavlja i neposredno prije pristupanja Hrvatske europodručju koje će se dogoditi, izvjesno je, 1. siječnja 2023. Koji su razlozi tog raširenog „Da, ali…“ pristupa? Razlozi su pokretani uvjerenjima, a ne pomnim analizama iz kojih bi se mogao izvesti artikuliran i uvjerljiv argument. Riječ je o uvjerenjima koja su zapravo refleksi. Opisat ću tri kolektivna refleksa koji stoje u podlozi reakcije „Da, ali…“, ne samo u Hrvatskoj: to su suverenistički, imperijalistički i anti-birokratski refleks… i opisao ih je Velimir Šonje za Ekonomski lab.


Slične vijesti

21.01. (11:00)

Analiza Intercapitala

Tri četvrtine ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeća 24 mjeseca

Burze

Očekuje se da će 2023. biti godina izazova za svjetsko gospodarstvo. Najveći upravitelji imovinom, vodeće investicijske banke i nekoliko drugih financijskih institucija predviđaju veliku vjerojatnost globalnog pada s malim odstupanjima u očekivanom utjecaju na financijska tržišta i realno gospodarstvo. Također, postoje blaga recesijska očekivanja u europodručju i blaža u SAD-u. Istraživanje Bloomberg Newsa provedeno krajem 2022. pokazalo je da tri četvrtine ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeća 24 mjeseca. Na pandemiju je već pala sjena te ona više nije glavna tema za globalne strategije ulaganja, a ishod kineskog visokorizičnog nastojanja da brzo ponovno otvori svoje gospodarstvo mogao bi imati duboke posljedice za svjetski ciklus ulaganja i potrošnje. Nadalje, očekuje se desinkronizirano usporavanje gospodarstva te povišena inflacija. Tportal

15.01. (08:00)

Psihološki fenomen zvan: iluzija novca

Paradoks nakon uvođenja eura: Osjećamo se siromašnijima, ali smo spremni više trošiti

Nikola Erceg, psiholog sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, pojasnio je paradoks da se nakon uvođenja eura osjećamo siromašnijima, ali smo istodobno spremni više trošiti. “To je rezultat psihološki zanimljivog fenomena koji se zove iluzija novca. Javlja se pojava da smo osjetljiviji na nominalnu vrijednost novca, odnosno na cifru, na broj koji vidimo, nego na stvarnu realnu vrijednost, odnosno koliko možemo kupiti novcem. Može se dogoditi kad sjednu plaće u eurima, da će ljudi prvi put vidjeti znatno manju brojku nego što su navikli, neki i troznamenkastu, i može doći do subjektivnog osjećaja siromaštva. A cijene u trgovinama činit će nam se manjima, bit će osjećaj da je proizvod bolja pogodba. To može biti opasno u početku zbog malo iracionalne potrošnje zbog tog efekta. Bit će pogrešaka, no naučit ćemo što znači vrijednost u euru”, rekao je Erceg. Tportal

14.01. (11:00)

Hrvatski mindset: Uvijek je kriv onaj drugi

Kako domaći političari i mediji tumače tko je odgovoran za poskupljenja nakon uvođenja eura

Zamaskiraju li svi poskupljenje u euro, građani se neće oporaviti godinama - Večernji.hr

Nalazi i dojmovi sukobljavaju se izrazito burno. Kao viđenja jetija, Gospe, svemiraca – ova tema se u medijima uporno održava na anegdotalnoj, neobaveznoj razini… Analitičar Vojković, ljubitelj atraktivnih paralela iz tzv. oba totalitarizma, imenuje tipskog ovdašnjeg protagonista – homo balkanikus. Slično geografsko-mentalitetno očitanje poduzima i komentator Jutarnjeg lista Viktor Vresnik: u trgovačkom dizanju cijena on prepoznaje “posljednji trzaj balkanske iskonske gramzljivosti u Hrvatskoj”. Nije ga omelo saznanje da su najveći trgovci ovdje ipak stranci. O pohlepi, kao motivu trgovaca koji su digli cijene, progovorio je i sam naš premijer Andrej Plenković, dodajući izraze – bezobrazno, profiterski, prevarantski. Isti moralistički diskurs preuzeo je kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača. U korist trgovaca, doduše, ali svejedno. Bar je zabavno: u rukama države on vidi bič, mač, malj, tim redom, dok su biznismeni “plahi kao srne”.  Novosti

07.01. (08:00)

Lov u mutnom

Uvođenje eura: Hrvati su još jednom pokazali da koriste svaku priliku za stvaranje osobne koristi

Šibenski - Građani bijesni zbog poskupljenja nakon uvođenja eura: 'Pazite,  jedno jaje je 0,7 eura! Pet kuna!?'

Kaos u prvim danima uvođenja eura kao službene valute i dramatična poskupljenja koja su izazvala burnu reakciju javnosti – a potom i oštre riječi iz Vlade praćene ‘ponudom koja se ne može odbiti’ trgovcima od kojih se očekuje vraćanje cijena na razinu od 31. prosinca – kratkoročne su okolnosti koje će se vrlo brzo normalizirati. Ali i dovesti do povećanja plaća, smatra politički analitičar i komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić. Tportal

03.01. (19:00)

Problem je u kovanicama centa

Zagrebparking objasnio poskupljenje nakon uvođenja eura: Problem je u aparatima!

Zagreb dobiva nove lokacije na kojima će se naplaćivati parking - tportal

Naime, zbog nemogućnosti prihvata i očitanja kovanica niske mase (od 1, 2 i 5 centa) u parkirnim automatima, Ministarstvo financija poslalo je 7. studenog 2022. uputu jedinicama lokalne i područne samouprave da se sukladno članku 15. Zakona o uvođenju eura može primjenjivati matematičko pravilo zaokruživanja na dvije decimale, od kojih je druga decimala uvijek nula.

  • Parkiranje po satu u 1. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosilo 12 kuna (1,59 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 1,60 eura (12,06 kuna).
  • Parkiranje po satu u 2. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosilo 5 kuna (0,66 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 0,70 eura (5,27 kuna).
  • Parkiranje po satu u 3. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosilo 2 kune (0,26 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 0,30 eura (2,26 kuna).
  • Parkiranje po danu u 4. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosilo 10 kuna (1,32 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 1,30 eura (9,79 kuna).
  • Komercijalna tjedna parkirališna karta u 1. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosila 180 kuna (23,89 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 23,90 eura (180,07 kuna).
  • Komercijalna tjedna parkirališna karta u 2. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosila 90 kuna (11,94 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 11,90 eura (89,66 kuna).
  • Komercijalna tjedna parkirališna karta u 3. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosila 32 kune (4,24 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 4,20 eura (31,64 kuna).
  • Komercijalna mjesečna parkirališna karta u 4. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosila 200 kuna (26,54 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 26,50 eura (199,66 kuna). Tportal
03.01. (08:00)

"Prvi put da je jedna europska država istog dana pristupila i eurozoni i schengenskom prostoru"

Reakcije stranih medija na uvođenje eura u Hrvatskoj i ulazak u šengensku zonu

Slobodna Dalmacija - Podigla se rampa! Hrvatska je ušla u Schengen, pogledajte atmosferu na graničnom prijelazu, obilježilo se simbolično... Evo kako su zadnji putnici pozdravili policajce

Francuski dnevni list Le Monde je ulazak Hrvatske u eurozonu stavio u kontekst jednovalutnog bloka, postavljajući pitanje: “Ima li još uvijek smisla imati 347 milijuna stanovnika koji dijele istu valutu u području gdje se razlike u bogatstvu kreću od koeficijenta jedan do šest?” Ističe kako se iz perspektive europskih čelnika ulazak Hrvatske doživljava kao odličan politički signal i djeluje kao dokaz da je jedinstvena valuta još uvijek privlačna, sedam godina nakon što ju je potresla ozbiljna kriza. “Kao dokaz ovakvog političkog pristupa, Hrvatska ne ispunjava u potpunosti pristupne kriterije. Iako se smanjuje, njezin dug doseže 70% BDP-a u odnosu na ciljanih 60 posto. Inflacija, koja načelno ne bi trebala premašiti prosjek triju zemalja s najnižom inflacijom za 1,5 postotnih bodova, u Hrvatskoj je tu razinu dosegla tek u travnju”, piše reporter Le Mondea Eric Albert. Jutarnji

28.12.2022. (13:00)

Falit će mi medo

Kuna odlazi u povijest i postaje građevni materijal

Zbogom, kuno: Petsto milijuna komada novčanica odlazi u rezališta - Portal grada Kaštela

Nakon što građani polože sve kune u banke, bit će ih dovoljno da se njima poploči 50 kilometara autoceste ili označi put od dna do vrha Mount Everesta. Više od pola milijarde banknota kune bit će izrezano i iskorišteno kao građevni materijal za toplinsku izolaciju kuća, stanova i drugih objekata. Novčanice, naime, nije moguće iskoristiti kao reciklirani stari papir, a ne mogu se ni spaliti zbog boja koje mogu onečistiti okoliš. Nakon uvođenja eura ostat će i 5200 tona kovanica koje će se prodati kao sirovina, rastaliti i koristiti za druge potrebe. Za ilustraciju, toliko otprilike teži 125 zagrebačkih tramvaja. “Kad se uvede euro, u optjecaju će biti jednaka količina novca kao kad je cirkulirala kuna. Primjerice, broj novčanica od 100 kuna zamijenit će proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 eura”, pojasnio  je izvršni direktor Sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček za Hinu. Green/24sata

28.12.2022. (08:00)

"Što se pojedinačnih poskupljenja tiče, isticali smo kako nije u razmjeru da je nova cijena toliko viša od inflacije"

Nakon uvođenja eura Slovencima je bilo teško razumjeti vrijednost nove valute, da jedan apoen nije više nešto sitno

Slovenija je prije 16 godina uvela euro. I tada i sada tamošnju nacionalnu udrugu potrošača (Zveza potrošnikov Slovenije – ZPS) vodi Breda Kutin. “Situacija u kojoj se Hrvatska nalazi uoči uvođenja eura znatno je složenija od one koju je imala Slovenija. Puno je problema s cijenama energenata i hrane, a koliko vidimo iz daljine, neke su cijene nerazmjerno porasle još prije uvođenja eura. To će svakako biti izazov za Hrvate jer će vidjeti što je kod vas skuplje, a što jeftinije u usporedbi s drugim zemljama”, pojašnjava Kutin. Na pitanje što je najviše poskupjelo, a što najviše pojeftinilo u Sloveniji nakon uvođenja eura Kutin kaže: “Definitivno je najviše pojeftinila tehnička roba. Što se tiče malih stvari kao što su kava i parking, one su definitivno otišle gore. I frizeri, oni su poskupjeli 2-3 puta.” Slobodna

26.11.2022. (12:00)

Psiholog o uvođenju eura:

“Dogodit će nam se fenomen iluzije novca, ljudima su važni brojevi”

„S jedne strane će nam se činiti da su stvari jeftinije, ali osjećat ćemo se puno siromašniji jer će nam postati očito koliko su naše plaće male. To se u psihologiji zove fenomen iluzije novca. Ljudima su važni brojevi, a ne sama činjenica koliko novac vrijedi. Medijalna plaća u Hrvatskoj je trenutno 6500 kuna što zvuči puno manje strašno nego 860 eura”, o prelasku s kune na euro u Briefingu kaže prof. dr. sc. Zvonimir Galić, redoviti profesor Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji se između ostalog bavi psihologijom novca i potrošnje. Ističe kako je prosječna hrvatska plaća 7800 kuna ili 1050 eura što je bitno manje od 2700 eura kolika je Njemačkoj ili 2200 u Austriji. Galić ljudima predlaže da cijene u eurima množe s 10, a ne sa 7,5 da bi shvatili koliko nešto košta, s obzirom na inflaciju i sva poskupljenja. Jutarnji

02.08.2022. (21:00)

Borba za opstanak

Nakon uvođenja eura oko 900 mjenjačnica u Hrvatskoj morat će razmisliti o novom poslovnom modelu

Dolaskom eura u Hrvatsku smanjit će se potreba za mjenjačnicama, zbog čega će mnoge od njih staviti ključ u bravu. Prema mišljenju turista i većine građana jedinstvena valuta za Hrvatsku je dobra, no od 1. siječnja sljedeće godine oko 900 mjenjačnica morat će razmisliti o novom poslovnom modelu. “Mjenjačima koji će pokušati raditi samo s mjenjačkim poslovima bit će teško opstati jer se 80-90 posto prometa odvija oko otkupa i prodaje eura”, rekao je za HRT Sergi Gabor, predsjednik Udruge hrvatskih mjenjača. Nacional