09.12.2020. (19:30)
Bazen za turiste
Venecija pod vodom, zakazao sustav obrane od poplava
Sustav protupoplavnih barijera nije aktiviran. Dok su vlasti shvatile, bilo je prekasno, piše HRT. Šteta bi mogla doseći 500 milijuna eura.
Sustav protupoplavnih barijera nije aktiviran. Dok su vlasti shvatile, bilo je prekasno, piše HRT. Šteta bi mogla doseći 500 milijuna eura.
Radi se o zaraznoj bolesti i jednom od vodećih uzroka sljepoće. Prljava voda i općenito loši higijenski uvjeti bili su glavni uzročnici trahoma, zarazne bolesti očiju zbog koje su na liječenje u Prelog dolazili brojni pacijenti iz Hrvatske, ali i okolnih zemalja. Posljednji slučajevi zabilježeni su prije 50-ak godina. Može li se zbog sve češćih poplava bolest ponovno pojaviti? Liječnici kažu da nema straha. Trahom je reduciran 60-ih godina prošlog stoljeća. On se u razvijenim zemljama ne nalazi više od 50-ih godina. Nalazimo ga u zemljama trećeg svijeta, znači Afrika, Srednja i Južna Amerika, dio Azije i Australija – kaže za HRT jedan od oftalmologa, koji ima i zgodno ime – Vid.
U najgoroj poplavi koja je pogodila središnju Europu u najmanje dva desetljeća poginulo je 24 ljudi, zgrade su oštećene, mostovi srušeni, a šteta se procjenjuje u milijardama dolara. Četverodnevne oborine koje je donijela oluja Boris bile su najveće ikada zabilježene u središnjoj Europi. Izvješće World Weather Attributiona, međunarodne skupine znanstvenika ističe kako su klimatske promjene učinile takve kiše barem dvostruko vjerojatnijima i sedam posto jačima. Takve oluje rezultirat će s najmanje 5 posto više kiše i događati se oko 50 posto češće nego sada ako zagrijavanje u odnosu na predindustrijsko razdoblje dosegne 2 stupnja Celzija, što se očekuje u 2050-ima. HRT
Imamo karte rizika i opasnosti od poplava. Sigurno da je ovaj jedan od pet najvećih u povijesti. Ovo se može usporediti s 2013., oko pola metra manje, zbog čega će nama biti nešto lakše obraniti se. Ali, tu smo svi mi koji se borimo protiv toga i na vrijeme smo reagirali. Neumorno se radilo prije, radit će se i sad, dan i noć. Sad je više od 300 ljudi na terenu, a poslano je više od 10.000 vreća. U zalihama ćemo imati oko 100.000 vreća, ukupno ih imamo milijun i pol, istaknuo je generalni direktor Hrvatskih voda. Poplave su u Europi odnijele 16 života, tisuće su ostale bez domova, a ukupna se šteta broji u stotinama milijuna eura. Kod nas ne bi trebalo biti toliko kritično, ali pomaže i činjenica da smo iskusniji i u pripravnosti. N1
Samozatvarajuća brana od poplava inovativni je sustav obrane od poplava dizajniran za zaštitu od poplava unutarnjih plovnih putova uzrokovanih jakom kišom, jakim vjetrovima ili brzim topljenjem snijega. Podrijetlom iz Nizozemske, ovaj sustav nudi vrhunsku zaštitu od iznimno visokih vodostaja. Uspješno je implementiran u nekoliko zemalja diljem svijeta i prepoznat je kao najučinkovitija dostupna opcija zaštite od poplava. Linked IN
Razmjeri katastrofe nakon poplave koja je pogodila općine uz Dravu na sjeveru Hrvatske još neko vrijeme neće biti poznati. Postoji realna mogućnost da smo zbog vlastite nebrige zatrovali ne samo Šodericu, nego i okolne bunare, polja, rijeku… Uzrok leži u desetljetnom problemu koji se nalazi na nekoliko koraka od rijeke Drave i podravskog mora. Riječ je o bivšoj praonici vagona na Botovu, vjerojatno najzagađenijem tlu na prostoru Hrvatske. Radi se o tempiranoj ekološkoj bombi, a je li ona eksplodirala u vrijeme nedavnih poplava, doznat ćemo nakon što Zavod za javno zdravstvo provede uzorkovanje voda i tla. Tlo je sad natopljeno enormnim količinama naftnih derivata i kojekakvim kemikalijama za vrijeme istjecanja Drave iz korita. U međuvremenu, lopticu odgovornosti svi prebacuju jedni na druge. Općina krivi Zagreb, a HŽ tvrtke optužuju jedna drugu. Glas Podravine
Prije svega, važno je znati da jedan kubni metar vode teži jednu tonu. A to znači da „voda može stvoriti ogroman pritisak kada direktno udari u prepreku”, čisto da se odgovori na pitanje odakle vodi takva snaga. Zatim postoji i fenomen erozije, koji može uništiti navodno stabilne površine: voda koja brzo teče uništava zemljište. Iznenadna jaka kiša je jedna od najpotcjenjenijih opasnosti, upozorava Njemačka meteorološka služba (DWD). Teško je predvidjeti hoće li i gdje pasti. Meteorolozi mogu predvidjeti regiju gdje će biti padavina, ali ne mogu točno reći kada i koliko će kiše pasti na nekoj određenoj lokaciji. Ozbiljna oštećenja mogu nastati i u regijama koji su udaljene od većih rijeka ili uskih dolina. DW
U vrijeme poplave 1964. godine nije postojao sustav obrane Zagreba od poplava kakav imamo danas
O aktualnim poplavama pričao i povjesničar dr. sc. Hrvoje Petrić
U Hrvatskoj dostupan Googleov servis ranog upozorenja na poplave