Bazen za turiste
Venecija pod vodom, zakazao sustav obrane od poplava
Sustav protupoplavnih barijera nije aktiviran. Dok su vlasti shvatile, bilo je prekasno, piše HRT. Šteta bi mogla doseći 500 milijuna eura.
Sustav protupoplavnih barijera nije aktiviran. Dok su vlasti shvatile, bilo je prekasno, piše HRT. Šteta bi mogla doseći 500 milijuna eura.
Samozatvarajuća brana od poplava inovativni je sustav obrane od poplava dizajniran za zaštitu od poplava unutarnjih plovnih putova uzrokovanih jakom kišom, jakim vjetrovima ili brzim topljenjem snijega. Podrijetlom iz Nizozemske, ovaj sustav nudi vrhunsku zaštitu od iznimno visokih vodostaja. Uspješno je implementiran u nekoliko zemalja diljem svijeta i prepoznat je kao najučinkovitija dostupna opcija zaštite od poplava. Linked IN
Razmjeri katastrofe nakon poplave koja je pogodila općine uz Dravu na sjeveru Hrvatske još neko vrijeme neće biti poznati. Postoji realna mogućnost da smo zbog vlastite nebrige zatrovali ne samo Šodericu, nego i okolne bunare, polja, rijeku… Uzrok leži u desetljetnom problemu koji se nalazi na nekoliko koraka od rijeke Drave i podravskog mora. Riječ je o bivšoj praonici vagona na Botovu, vjerojatno najzagađenijem tlu na prostoru Hrvatske. Radi se o tempiranoj ekološkoj bombi, a je li ona eksplodirala u vrijeme nedavnih poplava, doznat ćemo nakon što Zavod za javno zdravstvo provede uzorkovanje voda i tla. Tlo je sad natopljeno enormnim količinama naftnih derivata i kojekakvim kemikalijama za vrijeme istjecanja Drave iz korita. U međuvremenu, lopticu odgovornosti svi prebacuju jedni na druge. Općina krivi Zagreb, a HŽ tvrtke optužuju jedna drugu. Glas Podravine
Prije svega, važno je znati da jedan kubni metar vode teži jednu tonu. A to znači da „voda može stvoriti ogroman pritisak kada direktno udari u prepreku”, čisto da se odgovori na pitanje odakle vodi takva snaga. Zatim postoji i fenomen erozije, koji može uništiti navodno stabilne površine: voda koja brzo teče uništava zemljište. Iznenadna jaka kiša je jedna od najpotcjenjenijih opasnosti, upozorava Njemačka meteorološka služba (DWD). Teško je predvidjeti hoće li i gdje pasti. Meteorolozi mogu predvidjeti regiju gdje će biti padavina, ali ne mogu točno reći kada i koliko će kiše pasti na nekoj određenoj lokaciji. Ozbiljna oštećenja mogu nastati i u regijama koji su udaljene od većih rijeka ili uskih dolina. DW
Da su Hrvati došli na prostor sadašnje Nizozemske, iščezli bi od malarije i davljenja prije dva stoljeća, a Nizozemska bi i danas bila baruština. Imamo par potoka, a svake druge godine zvonici vire iz poplave nadrealistički, kao uzaludne vertikale našeg ufanja i vjere da već nekak bu, i nerazumne ljubavi spram rodnog kraja u kojem lepa sela lepo tonu. Mi nismo kreteni. Mi smo posebna vrst samožive bagre. Mi smo egoistični pokvarenjaci nesposobni za zajedništvo i zajednicu, za bivanje zajedno. Općinstvo je nama nepoznanica kao beduinu iglú: naprosto je izvan horizonta našega svijeta. Malo je to zabrinjavajuće, jer navodi na pomisao da je ta praktička mana posljedica teorijske – nesposobnosti za apstrakciju, za općost. Kako god, mi nismo u 21. stoljeću u stanju ukrotiti vodotok desetak rijeka. U tom tvrdokornom idiotizmu radije ćemo krepat ma ne molat. Što i nije tako loš povijesni ishod. Radiogornjigrad
“Na područjima gdje se voda povukla potrebno je započeti mehaničko čišćenje poplavljenih objekata i površina (odstranjivanje mulja, naplavina, pijeska, otpada), nakon čega je potrebno pranje vodom i deterdžentima. Završna dezinfekcija podova i ostalih površina može se provesti uobičajenim dezinficijensima za korištenje u kućanstvu, pri čemu treba koristiti gumene rukavice i čizme. Unutarnje zidove premazati algicidima. Nakon isušivanja stambenih prostora potrebno je dobro oprati i dezinficirati sve što je došlo u doticaj s poplavnim vodama: pokućstvo, posuđe, sanitarije i ostale predmete i površine koji su bili u doticaju s poplavnim vodama”, savjetuju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. U HZJZ-u napominju da nije dobro jesti hranu koja je bila u doticaju s poplavljenom vodom. Također, dobro je, kažu, neko vrijeme izbjegavati konzumaciju povrća i voća s poplavljenih područja. 24sata
Ja ne znam da se čoek može tako iznervirati u 4 i 30 u jutro. Diga sam se pišat na wc i normalno, sjeo sam dok pišam reko da vidim što ima od vijesti na mobitelu… jer zdravo je čitati vijesti u 4 i 30 dok sjediš i pišaš, da me jeblo sjedenje i pišanje… i klik vamo, klik tamo, dođem do nekvog članka o poplavama… pa poplava u Rijeci, pa poplava u Novom Vinodolskom… i onda u članku piše “To ne pamte ni najstariji!” Kad god ide neki TV prilog o poplavama, eto ih, traže najstarijeg u selu kako bi dokazali da se ni on ne sjeća takve katastrofe. U 99,99 % slučajeva, nađu ga oslonjenog na željeznoj ogradi, pazi da mu što ne promakne. Nakon kraćeg uvoda, novinari ga pitaju: I… jel se vi sjećate ovakve poplave?… a on ka iz topa odgovara: Ja otkad sam živ, takve poplave nije bilo!!! Bloger Krule za Ogulinski portal.