Venezuela 4 sata dnevno bez struje idućih 40 dana

Ektremne mjere

Venezuela 4 sata dnevno bez struje idućih 40 dana

Kao još jednu ekstremnu mjeru štednje, nakon skraćenog radnog tjedna, Venezuela uvodi isključivanje struje po četiri sata dnevno – idućih 40 dana. Posljedica je to velikih suša zbog kojih je pala razina vode u glavnoj hidroelektrani u zemlji, kao i posljedica pada cijena nafte koji je glavni izvozni proizvod. BBC

štednja struja Venezuela

Treći stup: biraj fond, ali ne očekuj čarobni štapić

EU razmatra da i dobrovoljni mirovinski fondovi budu obavezni

Bio bi to model u kojem bi građani automatski bili upisani u neki od dobrovoljnih mirovinskih fondova (treći stup), kako bi se povećala štednja za mirovinu s obzirom na pad radne snage i demografske izazove. U Hrvatskoj je treći stup trenutno dobrovoljan, no aktivno štednju vodi tek mali broj građana. Ekonomist Predrag Bejaković upozorava da prisilni upis može dovesti do toga da se građani samo upišu, ali da ništa ne uplaćuju, stoga je nužno educirati građane o važnosti štednje i poticati dobrovoljne uplate, a ne samo nametati administrativne obaveze. tportal

dobrovoljni mirovinski fond mirovinski fondovi štednja treći stup treći svijet

Možda nećemo u mirovinu, ali barem da imamo plan

Toni Milun predlaže štednju u Europsku mirovinu: Prosječna mirovina kod nas je 625 eura, što nije dovoljno za život

Toni Milun, poznat po zalaganju za financijsku pismenost, među prvim je korisnicima Europske mirovine (PEPP), koja postoji dvije godine. Unatoč tržišnim padovima, ostaje smiren i vidi ih kao priliku za dodatna ulaganja. U dvije i pol godine uplatio je 3500 eura, a stanje mu trenutačno iznosi 4207 eura. Kaže da ne štedi zato što planira prestati raditi, nego zato što želi sigurnu i dostojanstvenu starost bez stresa oko računa i čekanja u redovima. PEPP mu omogućuje dugoročno planiranje i jednostavno, digitalno upravljanje štednjom. Finax

europska mirovina Finax mirovine mirovinski fondovi PEPP štednja Toni Milun

Kad depozit postane nacionalni sport

SAD vuče globalni rast bogatstva, a Hrvati obaraju rekorde u štednji

Allianzovo izvješće o globalnom bogatstvu pokazuje da je 2024. gotovo polovica svjetskog rasta financijske imovine došla iz SAD-a, dok je Hrvatska zabilježila rast od 9,9 %. Amerikanci bogate kroz vrijednosne papire, Nijemci i Hrvati kroz štednju i mirovine. Hrvatska kućanstva uložila su rekordnih 8,8 milijardi eura, najviše u depozite i mirovine, ali i u obveznice. Dug je rastao 10,6 %, no ostaje niži nego prije krize. Neto financijska imovina porasla je 9,7 %, čime je Hrvatska zadržala 31. mjesto na ljestvici najbogatijih zemalja. Lider

Allianz dug globalno bogatstvo štednja ulaganje

Od snova o stanu do Excel tablice očaja

Stroža pravila HNB-a: Manje kredita, više štednje

Od 1. srpnja Hrvatska narodna banka uvela je stroža pravila za odobravanje kredita. Mjesečna rata stambenog kredita ne smije prelaziti 45 % primanja, a kod nenamjenskih 40 %. Kredit više ne može pokriti cijelu vrijednost nekretnine – najviše 90 %. Građani moraju imati više vlastite ušteđevine jer dodatno zaduživanje više nije opcija. Najviše su pogođeni oni s višim primanjima. Ipak, banke mogu odstupiti od pravila za dio klijenata. Cilj mjera je smanjenje rasta zaduženosti, uz zadržavanje stabilnih kamatnih stopa. Index

banke kredit krediti stambeni krediti štednja

Bolje da držiš pod madracom, barem znaš gdje je

Kamate potonule: oročena štednja više ne donosi zlato, već sitniš

Kamate na oročenu štednju u hrvatskim bankama značajno su pale u odnosu na prošlu godinu, kada su dosezale i 3%. Danas najviše nude Banka Kovanica i KentBank s 2,3% na 12 mjeseci, što na 1000 eura donosi skromnih 23 eura. Većina velikih banaka nudi ispod 1%, a neke i mizernih 0,02%. Štednja na šest mjeseci često je isplativija, no razliku u prinosima mogu pojesti bankovne naknade. Građani bi prije oročenja trebali pažljivo usporediti kamate i troškove. tportal

bankarske naknade banke kamate na štednju oročena štednja štednja

Ispovijest bivšeg štednog amatera: kako sam prestao paničariti i zavolio kamate

Pet zlatnih pravila za uspješan put do financijske slobode

Dugoročna štednja i ulaganje temelj su financijske sigurnosti. Ključno je postaviti jasne ciljeve, razumjeti osnove ulaganja, početi što ranije, redovito pratiti i prilagođavati portfelj te zadržati disciplinu, bez paničnih odluka. Uz plan i dosljednost, čak i mali mjesečni iznosi mogu narasti u ozbiljan kapital zahvaljujući vremenu i složenim kamatama. Ulaganje nije trka na sto metara, već maraton prema financijskoj slobodi — uz što manje spoticanja o vlastite emocije. Savjeti

štednja ulaganje

Tko ne ulaže, magarac

Toni Milun: Građani imaju više mogućnosti za štednju i ulaganje nego ikad prije

Štednja je jedna od najvažnijih financijskih navika koje čovjek može razviti, jer pruža sigurnost i stabilnost u svakodnevnom životu te omogućuje ostvarenje dugoročnih ciljeva. Prema računici HGK, u Hrvatskoj se prosječno po stanovniku štedi 9600 eura, a građani u prosjeku štede 77 eura mjesečno. Iako matematičar Toni Milun nije financijski savjetnik, primjećuje sljedeće: Dobrovoljna mirovinska štednja ili europska mirovina su jedan dobar vid štednje za mirovinu, a odnedavno imamo i tri robo savjetnika, Finax, InterCapitalov Genius i Revolut. Na temelju vaših odgovora i vaše sklonosti riziku preporuče za vas optimalnu kombinaciju dioničkih i obvezničkih fondova – rekao je Milun. Sve više ljudi ulaže u kriptovalute, iako je to trenutno najrizičnije. U to se ne ulaže više od onoga što niste spremni izgubiti. Sigurniji za ulaganje su ETF-ovi, iako također nisu bez rizika. Lider

financijska pismenost štednja Toni Milun ulaganje

Možda nije da se štedi, nego se nema više čime trošiti

Šajatović: Čemu nervoza u Vladi ako je inflacija samo 4,5 posto?

Nervoza premijera Andreja Plenkovića, počevši od privođenja trgovaca na ‘obavijesni razgovor‘, može se objasniti spoznajom da Vlada zapravo nema instrumente kojima može obuzdavati rast cijena. U vremenima dinara, hrvatskog dinara ili kune građani (glasači) imali su osjećaj da se mogu zaštititi. Čim bi dobili plaću, mijenjali bi domaću valutu za njemačku marku ili euro. Danas kad plaće i mirovine stižu u eurima, u što ih promijeniti kao zaštitu od inflacije? Nema više sidra. Osim što više nema sidra u nekoj stranoj valuti, neracionalno je ne trošiti što prije. Zašto bi se građani trebali suzdržavati od potrošnje kad im uz rast cijena euri svaki dan vrijede manje? A k tome su kamate na štednju takve da su štediše u prošloj godini realno osiromašili za najmanje 700 milijuna eura. Čemu onda štedjeti? Miodrag Šajatović za Lider.

inflacija kolumne Miodrag Šajatović štednja

No buy Friday kod nas

Pokraj bojkota, postoji i trend ‘No buy January’: Osjećaj krivnje zbog blagdanske potrošnje

Novi TikTok trend kojim se, nakon povećanih troškova u prosincu, u siječnju promovira kupovina samo najnužnijeg. Početak godine je vrijeme kada mnogi preispituju svoje financijske odluke, a siječanj često postaje mjesec štednje i racionalne potrošnje. U posljednje se vrijeme i službeno počeo koristiti termin “financijski mamurluk” koji dolazi nakon blagdanskom trošenja. Štednjom u siječnju pokušavaju se ispraviti ishitrene prosinačke odluke, no ekonomski stručnjaci kažu kako je štednja više način života, kao vježbanje i prehrana, a ne nešto što bi trebalo rezervirati za jedan mjesec. Štedi se tako da se dio novca stavi sa strane, a ne onda kada ionako nemaš novaca za trošenje. HRT

No buy January štednja TikTok trendovi trendovi

Mršava kasica

Hrvati u prosjeku štede 77 eura mjesečno, samo jedan posto građana nije morao smanjiti potrošnju

Iako većina Hrvata osjeća pogoršanje svoje financijske situacije u protekle dvije do tri godine, prosječna mjesečna štednja porasla je na 77 eura, četiri eura više nego lani. Čak 23 posto građana ne štedi, dok većina štediša odvaja između 51 i 100 eura mjesečno. Najviše štedi srednja dobna skupina (105 eura mjesečno), dok stariji od 60 godina odvajaju u prosjeku 42 eura. Razlozi štednje uključuju hitne situacije (65 posto) i financijsko osiguranje za obitelj (45 posto), dok je najmanje novca namijenjeno obrazovanju (7 posto). Gotovo 51 posto štedi na tekućem računu, dok 37 posto koristi štedni račun. U usporedbi sa susjednim zemljama, austrijski štediše prednjače s 308 eura mjesečne štednje, dok Hrvati zaostaju za Mađarima (116 eura) i Česima (134 eura), ali su ispred Srba (55 eura) i Rumunja (72 eura). Lider

štednja ušteda

Ektremne mjere