Vice Media ide u stečaj

Loše vrijeme za digitalne medije

Vice Media ide u stečaj

Kompanija čija je vrijednost 2017. procijenjena na 5,7 milijardi dolara, sada traži kupca i prodaje je se za 1,5 milijardi. Trenutno su u pregovorima s pet kompanija, a ako preuzimanje ne upali, bit će primorani prijaviti bankrot. Inače, Vice Media osnovana je 1994. u Montrealu. Isprva su izdavali samo magazin, a kasnije se proširili na produkciju informativnog video-sadržaja, dokumentarne serijale dugog formata, pa čak i reklamni biznis. Vijest o izglednom stečaju stigla je nakon što je BuzzFeed ugasio svoju news redakciju i najavio otpuštanje oko 180 zaposlenika (15 posto radne snage), a Paper Magazine otpustio novinarski i urednički tim. Lider

mediji Vice

Pišite slobodno, ali ne baš sve što hoćete

Zdenko Duka: Eutanazija novinarstva – mediji pod dirigentskom palicom HDZ-a

Budući da baš mediji, a zapravo nitko drugi, iznose na vidjelo sve brojne HDZ-ove afere, Plenković i njegovi poslušnici iz interesa riješili su znatno otežati posao novinarima i medijima koji su i dalje zainteresirani da građanima i javnosti prenesu što se zaista događa u Hrvatskoj. Nakon što se ovih dana počelo pričati o zgotovljenom Prijedlogu nacrta Zakona o medijima, očito je da se s njim ocrtava smjer zatiranja neovisnog i slobodnog novinarstva, da je trend baš nedemokratski, a ne trend jačanja demokracije. Podsjeća na mađarski medijski zakon kojim je Orban krajem 2010. godine šokirao mađarske novinare i medijske vlasnike, ali i cijelu EU. Europska demokratska praksa nalaže da medijski poslodavci okupljaju novinare koji će raditi u njihovim medijima. Oni ih plaćaju i oni ocjenjuju jesu li to novinari za njihov medij ili nisu. Licence za novinare postoje u samo dvije-tri europske države, ali niti tamo ne odlučuje država o tome tko je novinar, a tko nije, nego profesionalna udruženja. Takav Upisnik bi lako mogao biti i protuustavan. Zdenko Duka za Lupigu

kolumne mediji novinarstvo zakon o medijima Zdenko Duka

Ili si njihov ili nisi novinar

Nije poznato kako bi Ministarstvo kulture novim Zakonom o medijima štitilo novinare

U novi Zakon o medijima uvode se nove prakse pomaganja medijima, prije svega tiskanima, koje bi možda mogle utjecati na kritičnost vlasnika tih medija prema vlastima, međutim, u prijedlog je Ministarstvo uvrstilo i nekoliko instituta koji do sada nisu postojali u zakonima, niti u općeprihvaćenim domaćim i međunarodnim kodeksima novinarske profesije, a izbacilo neke bez kojih će novinarima biti teško doći do sadržajnih informacija, poput načela zaštite izvora. Ministarstvo želi uvesti ne samo upisnik svih medija, već i registar profesionalnih novinara i fotoreportera. U ovom prijedlogu na više se mjesta izrijekom spominje kako je cenzura zabranjena, no po tumačenju HND-a to bi moglo biti upravo to. U ovlasti novog Vijeća za medije prepisane su i neke koje nisu životne, a mogu se tumačiti i kao pokušaj političke kontrole medija. Faktograf

HND mediji Ministarstvo kulture i medija novinari zakon o medijima

Ministarstvo kulture sve više liči na ono zloglasno...

Mihaljević: Novi udar Plenkovićeve vlade na slobodu medija

Zakon koji je proizašao iz kuhinje HDZ-ove ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek predviđa, dakle, legalnu otimačinu novca portalima poput Indexa, Telegrama, Neta, Tportala… I to nije sve: zakon predviđa i osnivanje posebnog tijela koje će odlučivati tko može dobiti status profesionalnog novinara te tko može kao takav biti upisan u nešto što će se zvati Upisnik profesionalnih novinara i fotoreportera. Portalima se pak zakonom uvodi poseban porez na internetsko oglašavanje u iznosu od 10 posto. Jer nije dovoljno da portali plaćaju poreze i doprinose na dohodak, pdv, naknadu agenciji za elektroničke medije, poreze na dobit… Treba im razrezati još jedan porez. Planiraju osnovati i Vijeće stručnjaka koje bi bilo pod Agencijom za medije. Ta dva tijela davala bi svojevrsne dozvole za rad profesionalnih novinara i fotoreportera. Novi zakon, ovako kako je predložen, bit će jedan od zadnjih čavala u lijes još ono malo preostalih slobodnih medija u državi. Robert Mihaljević za Glas Podravine

kolumne mediji Robert Mihaljević

The kids aren't alright

GONG: Mladi ne čitaju medije, a u društvenom životu ne žele sudjelovati

Mladima su kvizovi znanja omiljeni žanrovi (oko 90%), a najmanje vole reality emisije (oko 12%), lifestyle emisije i religijske emisije (14%). Istovremeno im nedostaje kritičkog odnosa prema vlastitoj sposobnosti prosudbe vjerodostojnosti informacija koje pronađu na Internetu, rekli su na predstavljanju ključnih nalaza istraživanja provedenog sa studentima nekoliko naših fakulteta. Rezultati pokazuju kako su mladi kritični prema tradicionalnim medijima, digitalnim alatima i ulozi medija u društvu, ali kritičko promišljanje ne motivira mlađe generacije na aktivnije sudjelovanje u društvu. Mediji su na udaru, novinarke i novinari pod pritiskom, a dezinformacije, na kojima netko profitira, šire se munjevitom brzinom. Medijsko obrazovanje mora biti u fokusu u budućnosti… H-alter

GONG mediji mladi

Još da počnu od HDZ-a...

Hrvatska kreće u borbu protiv dezinformacija

“Svjedočimo globalnom trendu pada kvalitete novinarstva i nemogućnosti medija da adekvatno i brzo odgovore na tehnološke promjene i dezinformacijske izazove. Takve okolnosti nameću potrebu za specijaliziranim organizacijama za provjeru točnosti informacija – fact-checkerima”, kaže Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća i ravnatelja Agencije za elektroničke medije (AEM). AEM je zajedno s Ministarstvom kulture pokrenuo pilot-projekt – jedina smo EU zemlja koja je u sklopu Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (NPOO) povukla sredstva za uspostavljanje cijelog sustava provjere točnosti informacija: za jačanje otpornosti našeg društva na dezinformacije osigurano oko šest milijuna eura. Osnovna ideja projekta su prevencija, edukacija i suzbijanje dezinformacija, odnosno smanjenje količine dezinformacija u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama. AEM u projektu nastupa kao onaj koji zajedno s Ministarstvom kulture i medija provodi projekt i nema u njemu regulatornu ulogu”, pojašnjava Tomljenović. Tportal

Agencija za elektroničke medije dezinformacije fakt-checkeri mediji Robert Tomljenović

Za početak

33 problema medija u jednoj infografici

Klik za cijelu infografiku. Visual Capitalist

Jedno od obilježja demokratskog društva je zdrav medijski ekosustav. U prošlim vremenima taj bi medijski ekosustav uključivao razne masovne medije, od novina do kabelske TV mreže. Danas su internet i platforme društvenih medija uvelike proširile opseg i doseg komunikacije unutar društva. Naravno, novinarstvo ima ključnu ulogu unutar tog ekosustava. Visokokvalitetno novinarstvo i neviđena transparentnost društvenih medija drže strukture moći pod kontrolom — a ponekad te sile mogu potaknuti istinsku društvenu promjenu. Ipak, ovi pozitivni učinci ponekad su zasjenjeni štetnim praksama i negativnim vanjskim pojavama u medijskom ekosustavu…

mediji

Dominacija tech kompanija

Google i dalje najsnažniji medijski brand, Twitter oštro pao

Kuća Brand Finance procijenila je vrijednost i rangirala nasjnažnije brandove iz industrije medija. Ispostavilo se da prednjače digitalne platforme, dok je Twitter u “slobodnom padu”. Na prvom mjestu našao se Google, koji i nije striktno medijska kuća, no tamo je već tri godine zbog svoje dominacije u području pretraživanja Interneta. Kad je riječ o društvenim mrežama i servisima s najbržim rastom vrijednosti branda, tu prednjači LinkedIn, a slijede ga Instagram, ponovno YouTube te Bloomberg i Warner Bros. Na drugom kraju poretka je Twitter, za koji Brand Finance procjenjuje da je u velikom padu – od lanjskog je izvješća pao za 8 mjesta i sada je tek na 34. mjestu u poretku, s vrijednošću marke od 3,9 milijardi dolara. Bug

analiza društvena mreža istraživanja mediji

Ipak nas neće zamijeniti roboti

TikTok novinarstvo budućnost je industrije

Tradicionalni mediji u dubokoj su krizi: otpuštaju, propadaju, bore se za opstanak. Istodobno se TikTok transformira te se iz platforme specijalizirane za frivolne teme pretvara u punokrvni rasadnik vijesti, videokomentara i reportaža. Tako se umjesto klasičnih novinara rađaju ‘kreatori sadržaja‘ koji stvaraju TikTok novinarstvo kao autentično, beskompromisno, lako probavljivo i zabavno. Bez obzira na to kakvim se tipom kreatora sadržaja smatrali, zajednička im je želja i potreba da o svijetu i svemu što ih okružuje progovore na autentičan način. Upravo je to privuklo pozornost milijuna mladih sljedbenika, sljedeću generaciju medijskih konzumenata koji vrlo vjerojatno neće čitati novine ili gledati vijesti na televiziji. Izbjegavanjem konvencija ti kreatori pokušavaju promijeniti narativ cijele novinske industrije. Lider

mediji novinarstvo TikTok

Bit će zarade od sjedenja pred ekranom

Globalni sektor zabave i medija i dalje raste, ali sporo

Prošla im je godina predstavljala važnu prekretnicu. Ukupni prihodi sektora porasli su 5,4% na 2,32 bilijuna dolara, što je ipak značajno usporavanje u odnosu na stopu rasta od 10,6% tijekom 2021. godine, kada su se gospodarstva i sektori oporavljali od pandemije. Istraživanje također otkriva da će, unatoč očekivanom padu, stope rasta prihoda tijekom svake od sljedećih pet godina, dijelom zbog sve slabije osobne potrošnje, sektor zabave i medija porasti i ostvariti vrijednost od 2,8 bilijuna dolara. Industrija igara je i dalje jedan od najmoćnijih pokretača globalnog sektora zabave i medija te će ostati ključan generator rasta, osobito na području Azije i Pacifika. Očekuje se da će ove godine ukupan prihod od gaminga porasti s 227 milijardi dolara na 312 milijardi dolara u 2027. godini, što predstavlja CAGR od 7,9%.Bug

gaming mediji predviđanja trendovi

Od sada vam novosti donose botovi

Izdavači njemačkog Bilda otpustit će novinare i umjesto njih ‘zaposliti’ umjetnu inteligenciju

Najveća njemačka izdavačka kuća Axel Springer, koja između ostalog izdaje i tabloid Bild, najavila je masovna otpuštanja i djelomičnu zamjenu otpuštenih zaposlenika umjetnom inteligencijom. U redakciji bi mogla biti ukinuta mnoga radna mjesta koja su povezana s lektoriranjem ili vizualnim dizajnom stranice. Otkazi i pojačana upotreba umjetne inteligencije su povezani sa strategijom potpunog okretanja digitalnom izdanju dnevnika poput Bilda ili Die Welta i ukidanjem tiskanih izdanja. Mjerama štednje su pogođeni i regionalni uredi ove izdavačke kuće. Za sada je predviđeno otpuštanje preko 200 zaposlenih, a uprava kuće Axel Springer je najavila kako joj je cilj „socijalno zbrinjavanje“ radnika koji bi ostali bez posla. Poslovni

Bild mediji novine

Loše vrijeme za digitalne medije