Video koji nam svima treba: veliki Magaš priča kako je stvarao Poljud kojem je budućnost sada neizvjesna - Monitor.hr
Danas (08:00)

Grčki teatar podno Marjana i Mosora, okružen mirisom borova i mora

Video koji nam svima treba: veliki Magaš priča kako je stvarao Poljud kojem je budućnost sada neizvjesna

Budućnost Poljuda već je neko vrijeme neizvjesna. Remek djelo modernističke arhitekture i simbol Splita godinama je u tragično lošem stanju, o čemu se predugo piše i razglaba u javnosti, bez konkretnih i jasnih poteza. Stručne analize ukazuju na ozbiljna oštećenja, osobito krova, koji je nedavno pretrpio dodatnu štetu tijekom nevremena. I dalje je predmet niza improviziranih rješenja, bez koherentne vizije ili dugoročne strategije razvoja, dok su ideje o obnovi često vođene političkim interesima. Na HAUS-u podsjećaju na riječi arhitekta koji ga je stvarao, uz apel Društva arhitekata Splita.


Slične vijesti

Nedjelja (20:00)

Kad vila ne viče “gledaj me” nego šapće “pusti me da budem kamen”

Zagrebački studio Proarh finalist Svjetskog festivala arhitekture s vilom ukopanom u krajolik

I to s projektom Subterram – luksuznom vilom ukopanom u padinu iznad Jadrana. Umjesto dominacije nad krajolikom, vila se stapa s njim, zahvaljujući zelenom krovu, sirovom betonu i preciznoj geometriji. Smještena između vinograda i borova, Subterram utjelovljuje minimalističku arhitekturu usklađenu s okolišem. Proarh time potvrđuje svoj status regionalnog lidera u održivom i inovativnom dizajnu. Journal

16.07. (00:00)

Second hand građevina

Reciklirana rezidencija: kuća koja nije izgrađena, nego – skupljena

Nizozemski arhitektonski studio V8 Architects projektirao je Villu Residu – dvojnu kuću u Rotterdamu građenu gotovo isključivo od recikliranih materijala spašenih s drugih gradilišta. Od čelika, drva i prozora do izolacije, većina elemenata je ponovno iskorištena, osim temelja i stepenica. Projekt je poslužio kao eksperiment kružne gradnje, otkrivajući izazove poput nabave materijala u hodu i važnosti fleksibilnog dizajna. Iako nije jeftinija, ova ‘skupljena’ kuća je 56 % učinkovitija od zakonskog standarda i u skladu je s Pariškim klimatskim ciljevima. Haus

05.07. (19:00)

Zaboravite na rđavu kantu, stiže umjetnost!

Nova Ves 84a: Hrđavi monovolumen kao simbol nade za Zagreb

 

Arhitektica Zrinka Paladino na svom blogu piše o “Hrđavom monovolumenu”, novoj stambenoj zgradi u Novoj Vesi 84a, koja predstavlja pozitivnu promjenu u Zagrebu. Pohvaljuje investitora i arhitektonski biro NFO zbog senzibilnosti i očuvanja prostorne memorije, umjesto uobičajenih megalomanskih projekata. Zgrada, iako još nedovršena, svojim volumenom i suvremenim dizajnom (corten i vlaknocementne ploče) skladno se uklapa pored povijesnog Ljetnikovca Alagović. Paladino ističe da Zagreb treba više promišljenih, suvremenih intervencija koje poštuju kontekst, a ne bezličnih zgradurina. Haus

12.06. (01:00)

Tlocrtno savršeno, prostorno priznato

Udruženje hrvatskih arhitekata: Proglašeni najbolji arhitektonski projekti u prošloj godini, izložba na Savskom nasipu

Sinoć je na Savskom nasipu otvorena Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata (GIO) u 2024. godini, a nagrađeni su najbolji projekti. Među njima su Proizvodno-poslovna zgrada Dubrovčan, Double Villa Bukovac u Zagrebu, Kuća 3R u Lovranu, Edicija dobrolet u kategoriji publicistike na području arhitekture. Nagradu Vikor Kovačić za životno djelo primio je Krešimir Ivaniš (više o njemu ovdje). Izložba će biti otvorena do 22. lipnja. Haus

24.05. (23:00)

Novi život na nekadašnjem mjestu smrti

Stvaranje arhitektonskog ureda usred poluurušene zagrebačke Klaonice

Arhitekti Filip i Krešimir Romić iz platforme SKUP-A obnovili su zapuštenu halu nekadašnje zagrebačke Klaonice, pretvorivši je u inovativni radni prostor. Projekt, nominiran za UHA-inu nagradu “Bernardo Bernardi”, uključuje grijani ured u drvenoj kabini, radionicu i vanjski vrt. Arhitekti su sami izveli projekt, brišući granice između projektanta, izvođača i korisnika. Prostor omogućuje temperaturno zoniranje i fleksibilnu upotrebu, a predstavlja i novi model arhitektonske prakse – arhitekt kao graditelj. Ured sada služi kao laboratorij ideja i susreta unutar industrijske baštine Zagreba. HAUS

30.03. (14:00)

Ruralno, a opet urbano

Franc Samobor: Luksuzni život u manjem gradu, u blizini prirode i bez prometnih gužvi

Nakon uspjeha Franca Zagreb, jednog od najambicioznijih graditeljskih projekata u Hrvatskoj, Mado grupa upravo je najavila novi Franc; i to Franc Samobor. Riječ je o luksuznom boutique stambenom kompleksu smještenom uz samu šetnicu rječice Gradne u Samoboru, a zbog kojeg Mado grupa prvi put u svojoj bogatoj povijesti gradi izvan Zagreba. Radi se o svega 17 stanova, od koji će svaki imati prostrane privatne vanjske prostore, te spektakularne poglede na rječicu, okolnu prirodu i Stari grad. Ovaj kompleks imat će stoga oko 2000 kvadrata površine, a stanovi će se kretati u rasponu od 66 m2 do 169 m2. Bit će raspoređeni kroz tri nadzemne i jednu podzemnu etažu (garaža), a ono što je investitorima i arhitektima bilo iznimno bitno, jest naglasak na humanoj arhitekturi. Kompleks neće biti natrpan stanovima; svaka od stambenih jedinica imat će prostrani vanjski prostor – bilo da se radi o vrtu, lođi ili terasi; a veliku ulogu u samoj arhitekturi imat će okoliš; u ovom slučaju rječica i sam Samobor. Haus

27.03. (15:00)

Za smjernice modernog života pitajte svog arhitekta ili dizajnera interijera

Knjižnice 21. stoljeća polako se transformiraju u višenamjenske, prilagodljive prostore

Knjižnice su nekad bile tek mjesta za posudbu knjiga, danas su mnogo više od toga. Bez obzira radi li se o javnim ili privatnim, sveučilišnim, školskim ili specijaliziranim knjižnicama, njihova uloga u današnjem društvu značajno se proširila. A to je posebno bitno kad su u pitanju djeca. Knjižnice 21. stoljeća polako se transformiraju u višenamjenske, prilagodljive prostore koji odgovaraju potrebama suvremenog društva. Arhitekti sve više dobivaju priliku potaknuti interes novih generacija za čitanje kroz dizajn prostora koji povezuju učenje s igrom i zabavom, kroz stvaranje interaktivnih zona s najnovijim tehnologijama, osiguravanje udobnih i pozivajućih prostora za čitanje i druženje te inkorporaciju elemenata koji potiču kreativnost i istraživanje. Haus donosi neke od primjera.

11.02. (21:00)

Betonirajmo budućnost bez natječaja

Arhitekti zabrinuti zbog ograničanja provedbi javnih natječaja

Hrvatska arhitektonska struka objavila je otvoreno pismo u kojem upozoravaju na sustavno ograničavanje provedbe javnih arhitektonskih natječaja te detaljiziraju zbog čega su isti ključni za kvalitetu prostora. Praksa provođenja natječaja kroz povijest je fundamentalno utjecala na artikuliranje našeg prostornog identiteta. Zabrinutost je izazvalo tumačenje Zakona o prostornom uređenju, odnosno Uputa Ministarstva prostornog uređenja od 11. rujna 2023. godine kojim se provedba javnih arhitektonskih natječaja značajno ograničava. Osporavanje arhitektonskih natječaja ugrožava kvalitetu urbanog prostora, iako su jedinice lokalne samouprave Ustavom ovlaštene za prostorno planiranje. Struka apelira na državu da uskladi sustav s europskim standardima i osigura kvalitetu gradnje kroz transparentne procedure. Haus

05.01. (12:00)

Kuhinja koja je skratila korake, ali otvorila nove horizonte

Nastanak moderne kuhinje: za sve je zaslužna austrijska arhitektica

Margarete Schütte-Lihotzky, prva žena arhitektica u Austriji, 1927. godine stvara “Frankfurtsku kuhinju” kao odgovor na stambenu krizu u Europi nastalu nakon Prvog svjetskog rata. Cilj je bio funkcionalnost i ekonomičnost, s kuhinjom koja olakšava svakodnevni život domaćica. Dotad se kuhalo usred stana koji se sastojao od jedne ili dvije sobe, najčešće na peći od lijevanog željeza, bez drugih danas standardnih kuhinjskih elemenata. Dizajn se temeljio na minimalnim dimenzijama i maksimalnoj učinkovitosti. Iako je kuhinja bila kritizirana zbog vezivanja žena za kućne poslove, postala je standard u modernom dizajnu interijera, predstavljajući temelj za današnje ugradbene kuhinje. DW

24.10.2024. (09:00)

Gradnja bez plana, furaju mene i moga jarana

Arhitekt: Rođački kapitalizam kod nas je i dalje predominantan, zbog toga dolazi do nereda

To vidimo kroz ilegalnu gradnju, nedostatak koncentracije na javni prostor u novoj gradnji te u dominaciji tržišne logike. Ako imate legalizaciju kao zakon i 850 tisuća prijava za legalizaciju, onda možete zaključiti da taj sistem, a govorimo i o socijalističkom sistemu, jednostavno ne funkcionira; da vi imate urbanizam koji regulira, koji radi red u prostoru, a konačno imate nered, ocjenjuje Mimica za HRT. Druga je metoda rušenje ilegalnih gradnji, i to onih zgrada koje nisu za življenje, što je možda i dobar pristup. O našim konzervatorima kaže da su izuzetno obrazovani, ali da podsjećaju malo na afganistanske talibane jer se s njima ne može ući u kritičnu diskusiju o tome kako moderna arhitektura i kako se zaštićeni prostori grada trebaju dalje razvijati. HRT