Više djece nego umrlih - Zadar, Kaštela, Sesvete, Dubrava - Monitor.hr
05.03.2015. (10:54)

Plodne oaze

Više djece nego umrlih – Zadar, Kaštela, Sesvete, Dubrava

Lani se u Hrvatskoj rodilo najmanje djece do sada, samo njih 39.596. Prema podacima DZS-a za 2013. (podaci za 2014. bit će objavljeni na ljeto), pozitivan prirodni prirast ima 77 gradova i općina, a negativan 468 gradova i općina te Zagreb. Među gradovima s više rođene djece nego umrlih su Zadar, Kaštela, Solin i Velika Gorica. Večernji


Slične vijesti

18.05.2024. (07:00)

Škrta zemlja nikoga ne hrani, da preživiš moraš radit vani

BDP raste, nezaposlenost niska, ali veliki problem korupcija i skupoća življenja – tako o Hrvatskoj pišu u Njemačkoj

„Prema vani se vlada predstavlja kao proeuropska i predana vladavini prava, ali na unutarnjem planu vidimo golemu demokratsku regresiju.” Stoga, koliko god bila sumorna slika koju građani imaju o svojim političarima, „mnogi su zadovoljni zbog činjenice da su dio Europe. Pogotovo s obzirom na vlastitu povijest“, navodi autor u reportaži na online portalu Redakcijske mreže Njemačke (RND) o životu u Hrvatskoj. Unatoč rastu standarda i niskoj stopi nezaposlenosti, ekonomska situacija mladih je ipak loša – cijene i stanovanja i općih životnih troškova stalno rastu. Danas 40 posto više mladih razmišlja o iseljavanju nego prije šest godina. Trend je već primjetan, nedavno je broj stanovnika pao na ispod četiri milijuna. DW

21.02.2024. (11:00)

Sve nas je manje

U proteklih 25 godina, Hrvatska je izgubila više od 300 tisuća stanovnika, a do 2030. godine zemlja bi mogla imati čak pola milijuna stranih radnika

EU također bilježi slične demografske trendove, s gotovo tri milijuna stanovnika manje u proteklih 25 godina. Ovo je posebno izraženo u zemljama Srednje i Istočne Europe, gdje Hrvatska bilježi gubitak od 14,8 posto stanovništva, što je dvostruko više od prosjeka u regiji. Ovisnost o starosnoj strukturi stanovništva predstavlja dodatni izazov, s udjelom osoba mlađih od 14 ili starijih od 65 godina koji iznosi gotovo 60 posto. Ekonomski aspekti također su zabrinjavajući, s omjerom zaposlenih i umirovljenika koji je daleko ispod ekonomske optimalne razine. Dok se Hrvatska suočava s nedostatkom radne snage, rješenje se traži u imigraciji. Prema projekcijama Eurostata, Hrvatska bi mogla izgubiti 550 tisuća ili 14,3 posto stanovništva do 2050. godine, što će zahtijevati uvoz između 400 do 500 tisuća stranih radnika do 2030. godine. (Lider)

16.08.2021. (14:00)

Uskoro ide popis stanovništva pa ćemo vidjeti koliko nas ima

U doba Jugoslavije se odselilo 350.000 Hrvata, u samo zadnjih osam godina čak 370.000

Trend iseljavanja iz Hrvatske mogao bi se nastaviti i idućih godina, a pronatalitetna politika neće riješiti baš ništa. Ključno je stvoriti uvjete da ljudi ne žele otići iz zemlje. Podaci istraživanja “Percepcija iseljenika o Hrvatskoj” jednog hrvatskog sveučilišta pokazuju kako se u doba Jugoslavije na zapad Europe odselilo oko 350.000 Hrvata, a u proteklih osam godina iz Hrvatske čak i više, oko 370.000. Obje su države kroz emigraciju smanjivale broj nezaposlenih, a devizne doznake iz inozemstva poticale su lokalnu potrošnju kako onda, tako i sada, iako novi iseljenici ne ulažu ni približno u domovinu kao prijašnji. Plaća je i onda i sada bila tri puta veća u Njemačkoj nego kod nas. U oba iseljenička vala prevladavali su mladi ljudi između 20 i 35 godina. Glavna razlika je da se danas oko 45 posto iseljenih ne želi vratiti u Hrvatsku, dok je tad taj postotak iznosio oko 3. Danica

18.01.2016. (14:00)

Otočni baby boom

Općina Bol za svako šestorođeno dijete daje 120.000 kuna

Općina Bol na Braču, radi poticanja demografske obnove, iz svojeg proračuna godišnje u prosjeku izdvoji između 250.000 i 300.000 kuna za novorođenu djecu, a za svako šestorođeno dijete u obitelji predviđena je pomoć roditeljima od 120.000 kuna. Također, po 7.000 kuna pomoći za rješavanje poteškoća dobilo je više neplodnih parova. Po popisu iz 1971. na području Bola živjelo oko tisuću stanovnika, a sada ih je oko 1.700. Poslovni

25.02.2015. (11:57)

Nema zemlje za djecu

U Hrvatskoj se nekoliko puta više izdvaja za starije nego za djecu

Potrebno nam je društvo, država, poslodavci koji će se prilagoditi roditeljima i djeci, a ne oni njima. U Hrvatskoj se nekoliko puta više izdvaja za starije nego za djecu, rekao je demograf Ivan Čipin. Problem vidi u tome što stručnjaci pripreme mjere koje treba provesti, ali one zastanu u implementaciji. U Hrvatsku bi trebalo useliti 350.000 ljudi da bi sustav funkcionirao, no to je nemoguće očekivati, posebno u situaciji kad imamo 300.000 nezaposlenih, rekao je ekonomist Danijel Nestić. HRT

24.02.2015. (13:50)

Endemske vrste

Depopulacija: Do 2050. samo tri milijuna stanovnika Hrvatske

Hrvatska ima vrlo izraženu depopulaciju i starenje stanovništva, procjenjuje se da će stanovnika u Hrvatskoj do 2050. godine biti tri milijuna, a od toga će milijun biti stariji od 65 godina, upozorio je ministar Mrsić. Ipak, kaže da je mirovinski sustav održiv. Trenutni omjer umirovljenika i zaposlenih je 1:1,14 što je najlošiji omjer u EU. Prosječna mirovina u Hrvatskoj je oko 2230 kn. Po prvi puta je broj rođenih pao ispod 40 tisuća. N1