Wim Hof je nevjerojatan čovjek. Uz pomoć meditacije i vježbi disanja može kontrolirati vlastiti živčani sustav. Zbog toga Hof ne osjeća hladnoću. Jedan od njegovih najvećih podviga je uspon na Everest samo u – kratkim hlačicama, no na kraju ga je od osvajanja vrha spriječila ozljeda noge. Hof uči i druge kako nadvladati tijelo umom. Video…
Nizozemski avanturist Wim Hof, poznat kao Ledeni čovjek, proslavio se svojim metodama disanja i izlaganja hladnoći, mijenjajući pristup znanosti prema ljudskom tijelu. Inspiriran ekstremnim sportovima, slučajno je otkrio moć hladne vode. Hofove tehnike disanja i izdržljivosti postale su popularne diljem svijeta, pružajući brojne koristi za zdravlje. Prvi dio metode Wim Hof odnosi se na specifičan obrazac disanja sastavljen od niza dubokih udisaja i izdisaja. Nakon toga slijedi izlaganje hladnoći, što je ključni dio metode. Hof zagovara različite tehnike izlaganja hladnoći, uključujući kupanje u ledenim vodama, tuširanje hladnom vodom ili jednostavno izlaganje hladnom zraku. Redovita praksa disanja po metodi Wim Hof i izlaganje hladnoći potiču imunitet, smanjuju upale te poboljšavaju cirkulaciju krvi i san. (Tportal)
Jutarnji je objavio članak s navodima ovog ekscentričnog gurua i sportaša kako se s njegovom metodom može izliječiti karcinom i druge bolesti. Radi se o fitness metodi koja uključuje meditaciju, vježbe disanja i uranjanje u hladnu, štoviše ledenu vodu. Sam Wim Hof tvrdi kako je svjedočio čudesnim izliječenjima kod ljudi koji su koristili njegovu metodu, no medicinski ništa od toga nije dokazano. Wim Hof nije prevarant, držao je Guinessov rekord u plivanju ispod leda i dobrovoljno je dao da mu tijelo istražuju znanstvenici kako bi se otkrila tajna njegove izdržljivosti i učinci treninga. No, njegove “znanstvene” tvrdnje ipak treba uzeti s rezervom, kako ne bi one koji zaista boluju odvratili od konvencionalnog liječenja. Faktograf
“Industrija sreće”, s podnaslovom “Kako je kult samopomoći oblikovao naše živote u 21. stoljeću”, sedamnaesta je knjiga svestranog Velimira Grgića, filmskog i glazbenog kritičara, scenarista, producenta. U knjizi autor na pomalo ironičan način daje iscrpni prikaz svjetskog i lokalnog self-helpa. “Self-help je širok pojam, neke stvari su jako ozbiljne i korisne, Zen budizam, stoicizam i metoda Wima Hofa su u raznim fragmentima postali dio mog života davno prije nego što postali internetski trend. U ‘Industriji sreće’ analiziram stanje, detektiram dobro i loše kroz priču o licu i naličju pojedinih metoda i gurua. Kako se obogatiti, to je dominantni trend u self-helpu, dakle kako financijskom stabilnošću doputovati do mentalne stabilnosti, pri čemu nitko ne spominje onu čuvenu ‘More money, more problems’. Hrvatska još uvijek nije Amerika pa kod nas odlično ide tzv. ‘katolički self-help’. Što je to, govori vam sadržaj knjiških polica u pošti”, duhovit je Grgić. Jutarnji