Začarani krug ovisnosti o 'prljavim' energentima - Monitor.hr
25.03.2016. (11:32)

Ložimo na ugljen jer nemamo za plin

Začarani krug ovisnosti o ‘prljavim’ energentima

Bilten donosi odličan tekst o tome kako sa Zapada Balkanu stalno stižu upozorenja zbog zagađenja koje šteti zdravlju stanovnika, kako regije, tako i Europe. No pritom zaboravljaju da je uzrok svemu siromaštvo koje dugoročno otežava svaki razvoj, a za koje je je kriva naša pozicija u globalnom kapitalizmu.


Slične vijesti

01.10.2025. (09:00)

Ili deblji novčanici ili deblji popluni

Od 800 do 3700 eura godišnje: koliko će kućanstva izdvajati za grijanje ove zime

Sezona grijanja od 1. listopada donosi više cijene zbog rezanja subvencija, a razlike među energentima nikad nisu bile izraženije. Najpovoljnije ostaje grijanje preko gradske toplane s prosječnih 800 eura godišnje, dok je plin oko 1200, drva 1300, a peleti 1064 eura. Lož ulje i ukapljeni plin stoje znatno više – 1747, odnosno 2369 eura. Najskuplja opcija daleko je električna energija s čak 3700 eura godišnje. Izbor energenta tako sve više znači i izbor životnog standarda. tportal

22.11.2024. (23:00)

Fosilna prošlost ili obnovljiva budućnost?

Hrvatska i dalje uvozi previše energenata, a ima sve uvjete za dobru energetsku tranziciju

Hrvatska ima potencijal za zelenu tranziciju, ali još uvijek dominiraju fosilni izvori i visoka ovisnost o uvozu energenata. Ministrica Marija Vučković ističe važnost automatizacije i smanjenja administracije, dok stručnjaci iz Končara i Ministarstva gospodarstva naglašavaju ključne promjene u energetici, poput smanjenja CO2 i veće upotrebe obnovljivih izvora. Ključni prioriteti su ulaganja u infrastrukturu, održivost i stabilan regulatorni okvir. Do 2030. udio fosilnih goriva trebao bi pasti na 45%, uz podršku EU financiranja. Zelena tranzicija mora biti pravedna prilika za gospodarstvo i konkurentnost svih sudionika. Lider

03.11.2024. (23:00)

Good news, everyone!

Nova nalazišta plina i nafte znatno smanjuju hrvatsku ovisnost o uvozu energenata

Prema izmijenjenim ugovorima, Hrvatskoj ukupno pripada više od 50 posto novčanog toka projekta od eksploatiranih količina nafte i plina pa će tako i država više zaraditi od dva nova nalazišta ugljikovodika u blizini Kutine i Siska, otkrivena u kolovozu i rujnu. Riječ je, kako nam je objašnjeno u Agenciji za ugljikovodike, o vrlo izdašnim nalazištima ugljikovodika koja su posebno važna zbog činjenice da Inina plinska polja u sjevernom Jadranu iz godine u godinu bilježe se veći prirodni pad proizvodnje i rezerve se u njima rapidno smanjuju. Važnost novih nalazišta plina i nafte raste zbog same činjenice da je njima Hrvatska dodatno smanjila ovisnost o uvozu energenata. Nacional

09.10.2023. (18:00)

Bit će toplo

Perković: Zima dolazi, cijena plina je stabilna, a Europa je spremna

Iako je EU načelno htjela osamostaliti se od ruskih energenata, to nije mogao biti ni lagan ni brz proces. Nešto što se gradi desetljećima i za što postoje stotine kilometara infrastrukture nije lako ugasiti. Pa ipak, proces odvajanja je počeo. Vremenske prilike prošle zime su pomogle EU da prebrodi odvajanje od ruskih energenata, ali ova zima možda bude puno hladnija od višegodišnjeg prosjeka. Međutim, ove je godine cijena plina relativno stabilna. Pripremljenost Europe na zimu najbolje pokazuje popunjenost podzemnih skladišta plina. S izuzetkom Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva, skladišta diljem Europe su odlično popunjena. Još uvijek se uvoze nafta i plin iz Rusije, ali puno manje. Branimir Perković za Index.

18.09.2023. (20:00)

Zemlja s puno cvrčaka, a malo mrava

Energetski stručnjaci: Model subvencija za energiju treba napustiti

Države u Europi do sada su većim dijelom zaštitile gospodarstva i građane od povećanih cijena energije i mogućih posljedica na troškove života. A kako vrijeme odmiče sve se glasnije nameće pitanje koliko dugo ćemo tako? Cijene električne energije i prirodnog plina za sada su se značajnije smanjile u odnosu na vrhunac koji se dogodio 2022., ali su i dalje oko tri puta iznad razine razdoblja prije pandemije i vjerojatno će još neko vrijeme ostati visoke i volatilne. Europa se već neko vrijeme želi udaljiti upravo od tih energenata za koje se sada nude subvencije, što je kontra logike energetske tranzicije. Zato se postavlja pitanje – treba li više tržišta ili državne regulative u gospodarstvu? Zapravo najveći problem je takozvana energetska (ne)pismenost gdje jako malo građana zna kako se definiraju i određuju cijene energije/energenata u Hrvatskoj. Iz toga izlazi to da se obezvređuje energija, nedovoljno ulaže u mjere energetske učinkovitosti, u nove održive energane… Lider

28.08.2023. (18:00)

Već je sad kasno pripremati se za zimu

Prijeti nestašica drva za ogrjev, u porastu ilegalne sječe i krađe

S obzirom na strelovit rast cijena i neizvjesnost dostupnosti ostalih energenata,građani se ponovno okreću tradicionalnom grijanju na drva, te potražnja za ogrjevnim drvom jako raste. Već prošle godine potražnja je bila dvostruko veća od količina koje smo proteklih desetljeća prodavali kućanstvima. Uz to, cijena ogrjeva za domaćinstva iz Cjenika HŠ d.o.o. je Odlukom Vlade RH snižena za 20 posto, a i PDV na ogrjev je snižen s 25 na samo pet posto. No, iz Hrvatskih šuma kažu da može doći do zastoja isporuke zbog smanjene dinamike proizvodnje. Razlog su brojni kišni dani i vremenske nepogode koje su obilježile ljeto, ali i činjenica da je od lanjskog kadra drvosječa ostala na radu svega trećina – njih oko 40 od nekadašnjih približno 120. DW

15.06.2023. (22:00)

Ima izgleda dosta tog mulja

Sarajevo se rješava plina, uskoro bi se mogli grijati na vodu

Proizvodnja toplinske energije iz otpadnih voda i električne energije iz otpadnog mulja – Butile, te formiranje fonda za financiranje utopljavanja stambenih objekata fizičkih osoba i jedinica kolektivnog stanovanja, dva su značajna projekta koje pokreće Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Na postrojenju Butile instalirat će se toplinske pumpe koje će koristiti otpadnu vodu za proizvodnju toplinske energije koja će se u sistemu Toplana koristiti kao zamjenski energent za uvozni energent – plin. N1

18.04.2023. (10:00)

U početku bijaše vodik

Raos: Vodikova ekonomija

Vodik je visokoenergetsko gorivo, koje višestruko nadmašuje fosilna goriva. Obnovljiv izvor energije jer od njega gorenjem ne nastaje ništa osim vode, a može se koristiti umjesto ugljena ili prirodnog plina za dobivanje željeza i obojenih metala jer je izvrsno reduktivno sredstvo. No kako to u tehnici i tehnologiji obično biva, za primjenu su ključne mane, a ne vrline. Ni najčišća energija, ona zasnovana na vodiku ne može biti sasvim čista. No koja je alternativa? Vodik se ponajviše proizvodi reakcijom metana i vodene pare, pri čemu kao nusproizvod nastaje 9 do 12 kg CO2 po kilogramu vodika, što je daleko više od proizvodnje vodika korištenjem obnovljivih izvora energije. No, ipak se isplati, kaže Nenad Raos za Bug.

06.04.2023. (16:00)

Ekipa protiv bojlera

Profesor Neven Duić: Kako izbaciti plin iz Hrvatske

Studija deplinofikacije Republike Hrvatske koju je za Zelenu akciju izradio tim pod vodstvom profesora Fakulteta strojarstva i brodogradnje Nevena Duića mjesecima je predmet rasprave u medijima, ali i na drugim forumima. Studija kreće s polazišta da je potreba da se Hrvatska dekarbonizira, pa i kroz izbacivanje plina, ne samo kao dio šire europske politike, nego i zbog nacionalnog interesa. Obuhvaća sektore proizvodnje struje, industrije, transporta i grijanja, iz kojega je najsloženije izbaciti plin. Osim prijedloga proširenja toplovodne mreže za oko 3.000 kilometara i ubrzanja (prespore) obnove zgrada, studija procjenjuje troškove ugradnje dizalica topline, vjetroelektrana i solara potrebnih samo za eliminaciju plina, ali i troškove elektrolizatora i pohrane vodika koji su potrebni industriji. Faktograf

03.02.2023. (12:00)

Ma gorjet će još dugo

Na pomolu rastanak od plina

Do 2035. godine možemo napustiti sve fosilne izvore energije, ne samo plin, već i ugljen i naftne derivate. Najvećim dijelom ih može zamijeniti domaća proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora energije. Tu bi vjetroelektrane mogle imati kapacitet od 6488 MW, a fotonaponske elektrane 6304 MW, pokazala je Studija deplinofikacije koju je naručila Zelena akcija, a izradila Udruga za održivi razvoj energetskih sustava. „Plin više nije tranzicijsko gorivo“, kaže voditelj studije. Već sama riječ prirodni plin je zavaravajuća i ispravnije je koristiti izraz „fosilni plin“. S klimatske pozicije, s obzirom da plin curi do 4%, za grijanje i industriju je gori za klimu od ugljena, a eventualno je bolji samo za proizvodnju električne energije zbog bolje efikasnosti proizvodnje. H-alter