Zagrijavanje tržišta nekretnina počelo se pretvarati u rizik za financijsku stabilnost - Monitor.hr
23.07.2021. (10:30)

Prost je i skroman, ali je moj, tu sam slobodan i gazda svoj

Zagrijavanje tržišta nekretnina počelo se pretvarati u rizik za financijsku stabilnost

Dok će manjina onih koji realiziraju subvencionirani kredit napraviti dobar posao, implikacije APN-ovih subvencija u širem smislu donose upitne efekte za društvo pa se već duže vremena upozorava da treba mijenjati postojeći model. Stručnjaci ističu da je on jedan od bitnih faktora koji gura cijene prema gore, a visokima ih održavaju upravo očekivanja nekog idućeg kruga subvencija. Tako postavljen model direktno na ruku ide građevinarima, a mjerodavni zanemaruju kako stambeno pitanje (ne) rješavaju ostali koji ne ulaze u gabarite propisane programom. Više cijene moraju platiti i oni koji bi nekretninu kupili bez kredita, kao i oni koji ne mogu do zajma jer su za banke kreditno nesposobni. Poslovni


Slične vijesti

07.10. (18:00)

Ali i dalje rastu

Rast cijena stambenih nekretnina u Europi popustio

Na godišnjoj su razini cijene stambenih nekretnina u EU u drugom tromjesečju porasle 9,9 posto, nakon 10,4-postotnog skoka u prva tri ovogodišnja mjeseca, prema revidiranim Eurostatovim podacima. U eurozoni su u razdoblju od travnja do lipnja uvećane za 9,3 posto, za pola postotnog boda blaže nego na početku godine, pokazuju revidirani podaci Eurostata. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u drugom ovogodišnjem tromjesečju bile za 13,6 posto više nego u istom razdoblju lani. U prethodnom su tromjesečju na godišnjoj razini uvećane 13,5 posto. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u razdoblju od travnja do lipnja porasle 3,7 posto u odnosu na prvo tromjesečje kada su poskočile pet posto. Tportal

10.08. (15:00)

Novi problemi dolaze s kineske tržnice (ovaj put nekretnina)

Nekretninska kriza u Kini, Kinezi prestali plaćati hipoteke

Mnogi Kinizi su prestali plaćati hipoteke iako to mogu, ali odbijaju jer više ne vjeruju graditeljima da će ih dovršiti. Neisplaćeni iznos kredita mogao bi iznositi 145 milijardi dolara. Kineski sektor nekretnina čini trećinu njezine gospodarske proizvodnje. To uključuje kuće, najam, usluge posredovanja, građevinski materijal i slično. No rast kineskog gospodarstva usporava, u posljednjem je kvartalu poraslo za samo 0.4% u usporedbi s prethodnom godinom. Neki ekonomisti čak smatraju da ove godine neće ni biti rasta. Glavni uzrok tome je politika nulte tolerancije na covid. Opetovano uvođenje karantena i stalne mjere utjecali su na prihode, a zatim i na štednju te investicije. Problem je u tome što veličina kineskog gospodarstva može izazvati poremećaje na ključnim tržištima, poput tržišta nekretnina, te utjecati na globalni financijski sustav. Stručnjaci smatraju da banke više neće davati zajmove ako ocijene da je sektor u problemima… Index / BBC (original)

30.06. (16:00)

A da nemamo toliko visok PDV?

Inflacija: Turizam je ‘napumpao‘ iznadprosječan rast cijena u Hrvatskoj

Mjesecima trubimo da je inflacija uvozna, kako je onda moguće da je viša nego što je vrijednost te uvezene ‘robe’? Jer, nisu više samo cijene turističkih i ugostiteljskih usluga (za usporedbu, direktor jedne marketinške firme već više od desetljeća na tri tjedna unajmljuje apartman u Cannesu za cijenu 10 dana apartmana na hrvatskoj obali). Je li inflacija uz uvoznu komponentu dodala i vlastitu, domaću koja u službenu stopu ugrađuje i očekivanja i ‘ekstraprofit’? Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK kaže da kada je riječ o nekretninama treba imati na umu da ostali građani EU također kupuju nekretnine u Hrvatskoj. Tu je naš ulazak u eurozonu također pozitivno djelovao na potražnju, kao što bi i ulazak u Schengen. Kratko i jasno, potražnja za nekretninama ovisi i o inozemnoj potražnji. Lider

28.03. (00:30)

Pa će onda referendum i otcijepiti se

68 posto nekretnina u obalnim županijima kupuju stranci

U ukupnom volumenu transakcija stambenim nekretninama u Hrvatskoj oni čine čak 31 posto, a u takozvanim obalnim županijama čine udio od gotovo nevjerojatnih 68 posto. Pritom ako izuzmemo veće gradove uz more, udio stjecanja stranaca u većini mjesta uz obalu prelazi i 80 posto transakcija. Posebno su velika očekivanja u priobalju s obzirom na to da će Hrvatska ući u eurozonu i Schengen. Usprkos svemu, nekretnine se u ovim nestabilnim vremenima, zbog inflacije i nesigurnosti ulaganja u nekim drugim sferama, i dalje čine kao vrlo dobra investicija. Jutarnji.hr

02.01. (12:10)

Mark Zuckerberg se fura na skromnost u svemu, osim nekretninama, godišnje na njih troši milijune

22.12.2021. (10:00)

Birtić: Inflacija grize sve jače, a dionice su jako prenapuhane

Što Hrvat radi da se zaštiti od inflacije ili, općenito, želeći investirati – piše i u vjestici uz ovaj tekst – tuče lovu u ciglu, u kvadrate. Ali tu je potres stvarno napravio ozbiljan kaos. Onemoćala aristokracija se toliko svježe sjeća da je u centru Zagreba, ako je uopće prodavala, mogla prodati praktično po koliko je htjela, i sad stanove od kojih neke osiguravatelji uopće ne žele osigurati nevoljko prodaje po dva soma za kvadrat ili nešto manje. A kvalitetno građene kupuju Dalmoši, vlasnici apartmana, općenito ljudi čiji posao dobro ide, potom digitalni nomadi, te na kraju turisti koji slete u Zagrebu, kao ništa plate Uber do Zadra ili Šibenika, pa im na godišnjem sine da je super zarađivati američku ili britansku plaću, a jesti hrvatsku hranu i piti hrvatsku kavu – piše Tomislav Birtić za Express.

30.11.2021. (08:00)

Stranci stanodavci

Tri od deset nekretnina u PGŽ-u lani su kupili – stranci. U Istri još i više

Davne 2010. udio stranaca kupaca nekretnina u Hrvatskoj bio je 14 % da bi se do 2020. taj postotak povećao pa je tako u 2020. svaki četvrti kupac bio stranac. Pitanje je koliko će se povećati kad se u Slavoniji ukine zabrana 2023. te budu mogli kupovati poljoprivredna zemljišta. U tih su deset godina stranci u Hrvatskoj kupili 60 000 stanova ili apartmana od sveukupno prodanih 314 tisuća stambenih nekretnina. Novi list

29.11.2021. (23:00)

Demografska obnova

Tri od deset nekretnina u PGŽ-u lani su kupili – stranci. U Istri još i više. 2023. kreću zemljišta

Posljednjih deset godina u Hrvatskoj je prodano 314 tisuća stambenih nekretnina, a godišnje se broj prodanih stanova i apartmana kretao od 23 tisuće u prošloj godini, što je bio najniži broj, do gotovo 40 tisuća u 2010. godini. Stranci imaju sve važniju ulogu na tržištu te su u deset godina kupili 60 tisuća stanova ili apartmana. I dok je 2010. udio stranaca među kupcima bio 14 posto, prošle je godine svaki četvrti kupac apartmana ili stanova bio stranac. Stranci su lani tako kupili četiri od deset prodanih nekretnina u Istarskoj županiji, tri od deset u Primorskoj-goranskoj. Slavonija se priprema za razdoblje kad će i njih salijetati strani kupci, ali ne zbog stanova, nego zbog zemljišta jer u srpnju 2023. godine istječe desetogodišnje prijelazno razdoblje zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima. Lani je u Hrvatskoj prodano oko 34 tisuće poljoprivrednih parcela za nešto manje od 1,5 milijardi kuna, a srednja cijena hektara poljoprivrednog zemljišta kretala se oko 25 tisuća kuna, odnosno oko 3300 eura. Novi list prenio s Večernjeg.

03.08.2021. (12:30)

Ćup zlata za kvadrat stana

Izvan kontrole? Stoljetno poskupljenje stanova gura svijet prema lošem scenariju

Tijekom pandemije vrijednost nekretnina u zemljama OECD-a doživjela je povijesni rast te analize pokazuju kako su 10 posto precijenjene u odnosu na dugoročni presjek. Stručnjaci ukazuju na činjenicu kako taj trend odvodi u financijsku nestabilnost, a zasluge pripisuju trima faktorima: iznimno niskim kamatnim stopama, štednji akumuliranoj posljednjih godina te potrebi za dodatnim stambenim prostorom zbog rada od kuće. Naravno, porast plaća ne prati taj trend pa će uskoro nekretnine biti nedostupne širem sloju ljudi. Poslovni dnevnik

13.07.2021. (21:00)

Prodajem kuću, može zamjena za selo

Drastične razlike u cijeni nekretnina: za prodanu kuću u Splitu može se kupiti cijelo selo od 80 kuća u Podravini

Nedavno objavljeni podaci iz godišnje publikacije o tržištu nekretnina koje priređuju Ministarstvo graditeljstva i Ekonomski institut pokazuju kako su razlike po županijama ogromne i u velikoj mjeri pokazuju financijsku snagu stanovništva te atraktivnost zemljopisnog položaja. Najviša medijalna cijena kvadrata kuće tako se nalazi u splitskom području (4123 kn), slijedi je Zagreb (3500 kn) dok je najniža u Podravini i Prigorju (51 kn). Pritom valja uzeti u obzir kako u području s najnižom cijenom kvadrata nekretnina dolazi s puno većom površinom, koja uključuje gospodarske građevine i okućnice. Po cijeni kvadrata u stanovima prednjači pak područje oko Dubrovnika. Zatim slijede Split i Zagreb, dok su na začelju ponovno Podravina, ali i Vukovar. Danica