Zaposlenicima više nisu najvažniji plaća i bonusi, pa ni mogućnost napredovanja - Monitor.hr
29.10.2022. (20:00)

Samo me poštuj i pusti me da delam

Zaposlenicima više nisu najvažniji plaća i bonusi, pa ni mogućnost napredovanja

Prema rezultatima ankete, ispitanike najviše sretnim čine međuljudski odnosi. Poslodavcima ovo govori da se današnji zaposlenici žele na poslu osjećati ugodno sa svojim kolegama. U isto vrijeme, zaposlenici u svemu žele vidjeti osobnu svrhu, a odmah iza jako im je važan work-life balance. Na drugom mjestu je mogućnost napredovanja, a ispitanicima je, kada je u pitanju motivacija, jako bitan i pristup nadređenog. Dosta im je bitan, i u ovom slučaju, balans privatnog i poslovnog života, ali i priznanje za njihov rad i učinak. Kada je u pitanju razlog za odlazak iz kompanije, na prvom mjestu je nepostojanje adekvatnog pristupa nadređenih, a bitnost leadershipa i odnosa je ogromna, pokazuju rezultati istraživanja. Lider


Slične vijesti

Prekjučer (09:01)

Ako je radna okolina u tvrtki protiv vas, napustite je zbog sebe

Subota (16:00)

Žena, majka, majstorica

Zbog nedostatka radnika sve više žena postaju vozačice autobusa, mehaničarke…

Nije neobično sve više žena vidjeti na poslovima zavarivanja, građevine, raznoraznih popravaka i raznim drugim koji su se tradicionalno smatrali isključivo muškim. Hrvatska je suočena s općepoznatim problemom nedostatka radne snage pa se postavlja pitanje može li se zapošljavanje žena na ovim radnim pozicijama povezati i s time? Kao akceleratore ove promjene navodi se nestašica radne snage, pojačana svijest o prednostima diverziteta, tehnološki napredak i aktivne politike osnaživanja žena. No ipak, i dalje postoje izazovi kao što su rodna segregacija, razlika u plaćama, stereotipi i predrasude te neravnoteža u obiteljskim obvezama. Lider

Petak (13:00)

Prvo posao, onda rad

Skraćivanje radnog tjedna je neizbježno, Nizozemci rade dan manje od nas, a zarađuju trostruko

Hrvatska je, očekivano, u skupini onih zemalja u kojima stanovnici moraju raditi duže da bi zaradili manje od onih koji žive na zapadu Europe. Primjerice, stanovnik Nizozemske u prosjeku radi 32,2 sata tjedno. Dakle, gotovo dan manje, od onoga što se u Hrvatskoj još uvijek smatra standardom – osam sati, pet dana u tjednu. Poslodavac će za njegov rad po satu, u prosjeku, platiti 43,3 eura. Hrvati, s druge strane, u prosjeku rade 38,1 sat tjedno, a poslodavci njihov rad po satu plaćaju 14,4 eura. Bolje od nas, za manji broj tjednih sati, zaradit će gotovo svi stanovnici zapadne Europe. Hrvati rade više zbog tri razloga. To su niske plaće, niži stupanj radnih prava te rigidno tržište rada. Poslovni

04.06. (12:00)

Zidaj kuću trokatnicu, ali ljubi i ženicu, da nam živi živi rad

U EU svaki zaposleni radi u prosjeku 36 sati tjedno, Hrvati rade 38

Najviše sati svakog tjedna prema službenim statistikama Eurostata odrade Grci – čak 39,8. Slijede Rumunji s 39,5 radnih sati, Poljaci s 39,3 i Bugari s 39 radnih sati svakog tjedna. S druge strane, najmanje se svakog tjedna radi u Nizozemskoj – samo 32,2 sata – a tu zemlju slijede Austrija s 33,6 sati i Njemačka, u kojoj se svaki tjedan u prosjeku odrade 34 sata. Kad se pogleda izvan EU-a, broj radnih sati dramatično raste – tako se u Srbiji i BiH tjedno radi i po više od 41 sat, a rekorderi Europe su Turci jer u prosjeku svaki tjedan odrade 44 sata. Najviše se odradi u poljoprivredi, rudarstvu (39,5 sati tjedno) te građevini (38,9 radnih sati). tportal

02.06. (22:00)

Nismo više zeleni za takve poslove

Zeleni poslovi čine trećinu oglasa na tržištu rada EU

Među najbrže rastućima su analitičari održivosti, stručnjaci za gospodarenje otpadom i menadžeri za otkup zemljišta. S druge strane, stručnjaci se nadaju da će rast biti protuteža poslovima izgubljenim zelenom transformacijom. EU procjenjuje da bi nešto manje od 500.000 uloga u područjima kao što su fosilna goriva moglo nestati na putu do neto nultih ciljeva, ali samo u Ujedinjenom Kraljevstvu već ih je stvoreno 250.000. Važno je naglasiti da su od 2019. europski ulagači uložili 120 milijardi eura u održive biznise, a brojna istraživanja pokazuju da tvrtke koje aktivno rade na ESG praksama ostvaruju veći rast i optimizaciju, manju volatilnost, veću produktivnost zaposlenika, smanjene regulativne i zakonske intervencije te manje troškove poslovanja. Ipak, u praksi to ne izgleda tako jednostavno. Lider

31.05. (10:00)

Studiraju ili uživaju u životu dok mogu

U Hrvatskoj gotovo petina mladih i dalje – ne radi

U Hrvatskoj je 18,5 posto mladih do 25. godine života nezaposleno, na temelju podataka Eurostata za prosinac prošle godine. Borozan je za Lider dodatno pojasnila kako Hrvatska stoji u odnosu na ostale zemlje Europske unije, navodeći i neke novije podatke o nezaposlenosti mladih. Mladi do 25 godina koji su na tržištu rada manje su atraktivni poslodavcima u odnosu na druge starosne skupine, osim najstarije. Razlozi za to mogu se pronaći u sinergijskom učinku mogućeg nedostatka znanja, vještina i iskustva, odnosno kompetencija koje poslodavci smatraju potrebnima. Osim toga, percepcija mladih o vlastitom nedostatku tih kompetencija onemogućuje ih u upuštanje u poduzetničke vode. Taj problem naglašava nedostatak kvalitetnog poduzetničkog obrazovanja te ograničene mogućnosti pribavljanja financijskog kapitala za pokretanje vlastitog posla. Lider

16.05. (18:00)

Možda je u kolegama problem

Ljudi koji rade iz ureda žale se dvostruko više na zdravstvene probleme

Radnici koji moraju biti prisutni na radnom mjestu dvostruko se češće žale na zdravstvene tegobe poput iscrpljenosti ili opterećenosti od radnika koji rade od kuće. Poduzeća bi pod svaku cijenu trebala uzeti u obzir rezultate ove studije pri donošenju odluke o tomu treba li radnike koji rade od kuće prisiliti na povratak na radna mjesta. Nakon pandemije poslodavci su se vratili obvezi prisustva na radnom mjestu, pri čemu se mnogi služe modelom po kojem se 60 posto radnog vremena provodi na radnom mjestu, a 40 posto u kućnom uredu. Prema ispitivanju instituta Yougov, čak 47 posto ispitanih bi počelo tražiti novo radno mjesto u slučaju da im poslodavac zabrani rad od kuće. tportal

10.05. (14:00)

Nije u šoldima sve

Podaci istraživanja LinkedIna i Microsofta: 46% ljudi izrazilo želju za ostavkom na trenutnom poslu

Nakon masovnih otkaza, trenda koji je trajao tri godine, u kojem je oko 47 milijuna Amerikanaca napustilo svoja radna mjesta, stručnjaci su se nadali da će 2024. godina biti godina Velikog ostanka. Ali, situacija je drugačije. Naime, čak 46% ljudi je izrazilo želju da napusti svoje radno mjesto, što je za 6% više nego 2021. godine. Ove godine gotovo 85% stručnjaka razmišlja o traženju novog posla. Tri su glavna razloga za odlazak: izgaranje (burnout), nedostatak prilika za učenje i umjetna inteligencija. (Tportal)

11.04. (16:00)

Zovi čovika

Zapošljavanje stranaca – jedan od najisplativijih biznisa. Zasad

Možda nema domaće radne snage, ali u dovođenje stranih radnika odjednom se razumiju svi. Takav je dojam, strane radnike imaju veliki poslodavci, javne komunalne tvrtke, manje obiteljske kompanije, obrti, servisi, raznorazni majstori, kozmetički saloni… Svi dovode strance i svi su u tome postali vješti i stručni, pa i ne čudi da je buknuo posao zapošljavanja stranaca. Odjednom za to svi imaju svog “čovika”; svatko zna nekog tko sređuje vize i radne dozvole, kupuje jeftine aviokarte i nekoga tko ima “na lageru” barem stotinjak stranaca koji dolaze sutra i to za kikiriki. Ipak, činjenica jest da na tržištu agencija koje dovode stranu radnu snagu vlada nesvakidašnji kaos zbog kojega one agencije koje rade bez fige u džepu lobiraju za novu tržišnu regulaciju. Državo, spasi nas od pohlepe pojedinaca na tržištu! Kad to izgovaraju poslodavci sami, onda je jasno da je stvar otišla predaleko. Lider

09.04. (13:00)

Ako želiš iz firme van, moraš izaći i iz branše

Prelazak radnika konkurenciji: Bez obzira na zakonske odredbe, sudovi (pre)često ne štite poslodavca

Zbog nedostatka radnika na tržištu rada, posebno kvalitetnih, poslodavci iskorištavaju sve zakonske mogućnosti da kvalitetne radnike i one na vodećim pozicijama zadrže u radnom odnosu te spriječe njihov odlazak konkurenciji, sve u svrhu zaštite svojih poslovnih interesa. Stoga više nije dovoljan pristanak poslodavca na materijalne uvjete koje radnici zahtijevaju da ih se zadrži u radnom odnosu i da protekom određenog vremena zadrže zadovoljstvo radnim mjestom i uvjetima kod poslodavca.

S druge strane, poslodavcu je iznimno teško pronaći kvalitetnu zamjenu za radnika koji se odluči zaposliti kod drugog poslodavca, posebno kad je riječ o društvima koja se bave specifičnim ili deficitarnim djelatnostima te kad više radnika odluči napustiti dosadašnjeg poslodavca. Najteža je situacija za poslodavca kad radnik odluči započeti novi radni odnos kod konkurencije. Zato poslodavci radi sprječavanja odlaska radnika kod konkurencije pribjegavaju ugovaranju ugovorne zabrane natjecanja. Lider