Povodom preuzimanja Twittera. Pazi ove dealove, Instagram za milijardu, YouTube za 1,6 milijardi… Information is beautiful
Australija je prva uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, uz visoke kazne za platforme koje se ne pridržavaju zakona. Slične mjere razmatraju ili uvode Francuska, Španjolska, Slovenija, Danska, Grčka i druge europske zemlje, dok Europski parlament poziva na usklađenu dobnu granicu. Velika Britanija i SAD preispituju postojeća pravila, a Kina, Malezija, Indija i Norveška uvode ili najavljuju stroža ograničenja. Rasprava se vodi oko zaštite mentalnog zdravlja i sigurnosti djece, dok kritičari upozoravaju na provedivost i prava mladih korisnika. Index… Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen podržava rješenje na razini EU-a, uz oslanjanje na Akt o digitalnim uslugama (DSA). Raspravlja se o uvođenju digitalnog identiteta za provjeru dobi, no kritičari upozoravaju na tehničke i privatnosne rizike te sumnjaju u učinkovitost zabrana bez stvarne provedbe i promjena u radu platformi. Deutsche Welle, Index
Internet je godinama bio “besplatan”, ali čini se kako svijet sve više ide prema pretplatama. Pitanje više nije hoćemo li plaćati, nego koliko ćemo još toga staviti na mjesečnu pretplatu. I Meta eksperimentira s plaćenim verzijama Instagrama, Facebooka i WhatsAppa, dok osnovne ostaju besplatne. Premium opcije uključuju anonimno gledanje Storyja, uvid u tko ne prati korisnika natrag i AI agenta Manusa za zadatke poput planiranja putovanja ili izrade prezentacija. Cilj je kombinirati oglase, pretplate i AI usluge. Uz to, AI agent Moltbot omogućuje automatizaciju zadataka lokalno na računalu, ali donosi i sigurnosne rizike. Pitanje je koliko su korisnici spremni platiti za društvene mreže u eri “subscription fatiguea”. Razgovarali o tome na Netokraciji
Instagram, Facebook i WhatsApp uvode pretplatu, nudit će veću kontrolu nad načinom na koji korisnici dijele sadržaj
Dark social obuhvaća privatne poruke, zatvorene grupe i aplikacije u kojima se danas odvija većina komunikacije djece i mladih, izvan pogleda roditelja i institucija. Iako nude osjećaj sigurnosti, ti prostori često skrivaju vršnjačko nasilje, manipulaciju, sextortion i grooming. Zbog enkripcije nema klasičnog nadzora, pa se odgovornost prebacuje na edukaciju, povjerenje i komunikaciju. Stručnjaci ističu da zabrane ne pomažu: ključno je jačati digitalnu pismenost, osnažiti djecu da reagiraju i povezati roditelje, škole i mlade u zajednički sustav podrške. Netokracija
Digitalni sadržaj šteti mozgu kod djece mlađe od 5 godina
Ekonomska stručnjakinja Vedrana Pribičević godinama trpi uvrede i prijetnje zbog pretilosti, čak i na radnom mjestu. Iako je svjesna zdravstvenih rizika, ističe da ljudi ne bi smjeli nametati tuđa rješenja. Od djetinjstva se bori s neshvaćanjem liječnika i društvenim stigmatiziranjem, a psihičke posljedice bile su teške. Prekretnica su joj postali susreti na bazenu s ljudima koji su joj pružili podršku i poštovanje. Danas otvoreno govori o predrasudama i važnosti empatije prema onima koji žive s prekomjernom težinom. HRT
Više od 80 % mladih u Njemačkoj svakodnevno koristi društvene mreže, prosječno 3,5 sata. Psiholozi traže zabranu profila za djecu mlađu od 13 godina, roditeljski nadzor do 18., te ograničavanje ovisničkih funkcija poput beskonačnog skrolanja i push-notifikacija. Stručnjaci upozoravaju na porast depresije, anksioznosti i poremećaja spavanja kod adolescenata. Sve mlađa djeca koriste platforme, iako službene dobne granice to ne dopuštaju. Predlaže se i zabrana privatnih mobitela u školama te uvođenje sustavne edukacije za djecu i nastavnike. Politika se poziva da preuzme odgovornost. DW
Riječ je o profilu Dida Zvonko travar s Velebita koji je u samo par mjeseci tamo prikupio 400.000 pratitelja i postao zdravstveni guru žena u Hrvatskoj i na cijelom Balkanu. Tkogod vodi taj profil, očito dobro zna što radi i vjerojatno je netko tko ima iskustva u marketingu. Jer, svaka Didina objava kao da je iz priručnika manipulativne persuazivne komunikacije. Do Didinih brojki danas je, kaže vlasnik jedne agencije, teško doći bez velikih ulaganja jer su algoritmi sve restriktivniji, a publika prezasićena. Dida nudi narodne recepte, nostalgiju i prividnu autentičnost, uz stalna odricanja od odgovornosti. Publika ga doživljava kao prijatelja, ljubavnika i očinsku figuru u jednom, a priče o skrivenim istinama i otporu „big pharmi“ samo učvršćuju njegovu mistiku. Iako „ništa ne prodaje“, tu su e-brošure i proizvodi, a komunikacijski trikovi i krizni spinovi otkrivaju da Dida nije nikakav dida – nego brend u škrinji s travama. Netokracija
Smrt francuskog streamera Raphaëla Gravena, poznatog kao Jean Pormanove, tijekom višednevnog prijenosa na Kicku razotkrila je mračnu stranu digitalne kulture. Fenomen “trash streaminga” pretvara nasilje i samouništenje u spektakl, dok publika aktivno sudjeluje donacijama i poticanjem ekstremnih činova. Iako platforme poput Kicka formalno zabranjuju takav sadržaj, u praksi ga toleriraju jer donosi zaradu. Tragedija otvara pitanje odgovornosti – ne samo tehnoloških tvrtki, nego i publike koja klikovima i donacijama održava industriju poniženja. tportal