Zašto zapravo dolazi do dramatičnih promjena tečajeva? - Monitor.hr
15.02.2015. (07:55)

Neusklađeni

Zašto zapravo dolazi do dramatičnih promjena tečajeva?

Što se krije iza tog naglog praska volatilnosti tečaja koji je uslijedio nakon mirnog razdoblja na deviznom tržištu? Business Insider piše kako je ono velikim dijelom uzrokovano razlikama u monetarnoj politici triju velikih središnjih banaka: američkog Fed-a, Europske središnje banke (ECB) i Japanske središnje banke (BoJ). Fed je zaustavio kupovanje državnih obveznica i možda ove godine povisi kamatne stope. No BoJ i dalje provodi politiku kvantitativnog popuštanja (QE), a ECB je tek započeo. Ovakve divergentne politike odražavaju se na temelje ekonomije. T-Portal


Slične vijesti

17.05.2023. (08:00)

U Češkoj je kruna najsnažnija u posljednjih 15 godina

Forinta, kruna i zlot se bolje drže nego euro i dolar. Samo dokle?

Dobro razdoblje za forintu, krunu i zlot | SEEbiz.eu

Mađarska forinta, češka kruna ili poljski zlot se zapravo odlično drže u odnosu prema dolaru ili euru. Inflacija je u tim zemljama doduše visoka, ali eskontna stopa je još viša. No koliko će to potrajati? Češka kruna je zabilježila rekordnu vrijednost u posljednjih 14 godina, a i vrijednost mađarske forinte je na najvišoj razini u posljednjih 10 mjeseci. Rumunjski lev doduše oscilira u vrijednosti, ali kormilari valute rumunjske države razmjerno uspješno ju vode kroz ova nemirna vremena. Doduše sve zemlje istočne Europe izvan zone eura imaju velikih problema s gospodarskim rastom i inflacijom, ali tamošnje središnje banke vode oštru politiku protiv zaduživanja. Dok Europska središnja banka na inflaciju od 6,9% (ovog travnja) odgovara eskontnom stopom od 3,75% – kod američkog dolara gdje je inflacija prošlog mjeseca bila 4,9% je eskontna stopa čak 5,25%, središnja banka na primjer Poljske još od prošlog rujna drži eskontnu stopu na 6,75 posto. Deutsche Welle

21.09.2020. (20:00)

Hoćemo li učiti od iskusnijih ili izgubiti kontrolu?

Tjedna ekonomska analiza i bolje razumijevanje financija

U Studiju 4 gostovala je viceguvernerka HNB-a, Martina Drvar, i pojasnila zašto je priopćenje u kojem piše da Europska središnja banka u listopadu počinje izravno nadzirati pet banaka u Bugarskoj i osam banaka u Hrvatskoj znak da Frankfurt izravno preuzima nadzor. Takav je pristup potreban i jer je jedan ud uvjeta za naš ulazak u ERM2, a pozitivna strana informiranost o tome što rade matice naših banaka te je cilj očuvanje stabilnosti cijena i financijskog sustava. Dodala je da je profesionalno HNB na dobitku te da kontrola i dalje ostaje u Zagrebu. HRT

16.09.2016. (20:47)

Umjesto u banke u javnu infrastrukturu

Vizija inovativne monetarne politike – kvantitativno popuštanje za narod

“Ne moramo biti osuđeni na izbor između današnjeg konzervativnog središnjeg bankarstava i neuračunljive alternative. Postoje bolje opcije. Jedna od opcija koja posebno obećava zove se kvantitativno popuštanje za narod. Umjesto da se novac pumpa u bankarski sustav, likvidnost bi se mogla iskoristiti kako bi se financirala javna stanogradnja, tranzicija ka zelenim tehnologijama i javna infrastruktura”, piše Marko Grdešić za H-alter.

11.11.2015. (09:56)

Most na rijeci "kaj!?!"

Jutarnji: MOST-ove ideje – redikulozne, iracionalne, destruktivne

“Iracionalna politikantska fantazmagorija” – ovako Jutarnji opisuje MOST-ovu monetarnu politiku i viđenje HNB-a te objašnjavaju da je MOST-ova ideja brisanja valutne klauzule iz domaćeg pravnog prometa “potpuno ridikulozna” i da onemogućava pravnim i fizičkim osobama adekvatno definiranje i ugovaranje cijelog niza pravnih odnosa s financijskim učincima. Nadalje, smatraju kako bi MOST definirao Guvernera kao poslušnika ljudi koji kreiraju i vode fiskalnu politiku te da zagovaraju slabljenje kune. Ironično pišu i o MOST-ovom prijedlogu deeurizaciji RH – “dijelit će štedišama pred bankama letke ‘Ne oročavajte ušteđevinu u eurima, nego u kunama’?”. Jutarnji

03.04.2015. (10:09)

Vođa krda

Island opet prednjači – središnja banka jedini kreator novca

Islandska je vlada odlučila razmotriti revolucionalni prijedlog ‘državnog novčanog’ sustava kojim bi središnja banka postala jedini kreator novca, a parlament odlučivao o njegovoj raspodjeli. To sada, kao i u ostalim suvremenim tržišnim ekonomijama, rade komercijalne banke kreditnim linijama. Kako bi središnja banka postala kreator novca, banke bi nastavile upravljati računima i plaćanjima te biti posrednici između štediša i zajmodavaca. HRT, Business Insider