Zatvaraju se liječničke ordinacije, a premijer se hvali porastom broja liječnika i medicinskih sestara

Svi ćemo privatnicima

Zatvaraju se liječničke ordinacije, a premijer se hvali porastom broja liječnika i medicinskih sestara

Prema stanju popunjenosti Mreže u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koncem 2021. u djelatnosti obiteljske medicine nedostaje 116 timova, a manjka ih je i u ostalim djelatnostima, poput zdravstvene zaštite žena i predškolske djece. Situacija se u međuvremenu pogoršala, što pokazuju i brojke iz Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, baze Hrvatske liječničke komore. Osim toga, u narednim godinama očekuje se da će veliki broj liječnika obiteljske medicine otići u mirovinu. Iako je istina kako je u protekle tri i pol godine broj liječnika narastao za 6 posto, a u proteklih sedam godina za 12,6 posto, Plenković zamagljuje činjenicu kako se to odnosi na privatno zdravstvo, a ne na javno. Faktograf

zdravstvo

Na zdravlje

Škaričić: Skica za portret Vilija Beroša

Osuda zdravstvenog sistema iz Ureda pučke pravobranuteljice vezana uz slučaj Line Budak logična je i neizbježna, kao i u slučaju smrti kolege Vladimira Matijanića, koji je pučka pravobraniteljica također obradila i zaključcima se suprotstavila nalazu zdravstvene inspekcije da je liječničkom odnosu prema pokojnom Matijaniću sve bilo “po proceduri”. Oba su slučaja, ukratko, vrlo jednostavna i rječita u prokazivanju hrvatskog zdravstva, jer se ni u jednom ne radi o nepriznatoj grešci u liječenju – koje zahtijevaju ozbiljnu forenziku i više vještačenja – već o kaosu, nemaru i bahatosti vidljivoj svakom laiku. Očigledno je da je Matijanić ostavljen da umre, da onkološkoj pacijentici sedam mjeseci nije uručena obavijest o bolesti koja može biti smrtna presuda i da službena politika ove zemlje nije usmjerena na poboljšanje zdravstvene zaštite, nego na protjerivanje pacijenata iz javnog zdravstva i javnog prostora. Nataša Škaričić za Novosti.

Lina Budak Nataša Škaričić Vili Beroš Vladimir Matijanić zdravstvo

Slušaj doktora

Neurokirurg Darko Chudy kod Stankovića: Psihološka testiranja liječnika neka bolnica ima, druga ih nema

Dr. Chudy objasnio je o kakvim psihološkim testiranjima je riječ, zbog kojih navodno liječnici idu iz Hrvatske. Kaže da to nije neka borba za pravdu, već više borba za mlade ljude, koji stvarno žele ostati u Hrvatskoj.Onan isu standardizirana, a i ne provodi ih svaka bolnica. Nakon što je kandidat za specijalizaciju završio Medicinski fakultet, položio sve ispite na fakultetu, položio državni ispit, dobio od Hrvatske liječničke komore odobrenje za samostalni rad, radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, hitnoj pomoći – i sad dobiva psihološko testiranje na kojem ne prolazi – to nije dobro – kaže Chudy, nadodavši kako ne možeš sve prepisati od Amerikanaca, koji testiranja rade za svoju populaciju. Za hrvatsko javno zdravtstvo kaže da je izvrsno, i to zahvaljujući predanim liječnicima i entuzijastima. HRT

Darko Chudy Nedjeljom u 2 zdravstvo

Kad su milijuni eura u pitanju, sve je moguće

900 tisuća ljudi čeka pregled. Beroš pod pritiskom EU naredio smanjenje lista

Čeka se na razne zdravstvene usluge, bilo da se radi o prvim pregledima, kontrolama, operacijama ili nekoj drugoj vrsti pregleda. No, najveća boljka zdravstva su liste za dijagnostičke preglede, za čije je smanjenje ministar Vili Beroš smislio ambiciozan plan. Do kraja godine, u manje od 50 dana, sve bolnice u Hrvatskoj trebaju smanjiti liste čekanja za ove preglede na 270 dana. Ministar im je, izgleda, zadao tešku zadaću, ali sve bolnice smatraju kako će na razne načine uspjeti provesti ovaj ozbiljan plan Ministarstva. Najveći broj bolnica muku muči s listama za magnetsku rezonancu. Bilo da se radi o pregledima kralježnice ili mozga, KBC Zagreb drži nepopularan rekord od 580 dana. Iako naredba nekim bolnicama ne dolazi u najbolje vrijeme, iz Ministarstva tvrde kako se liste čekanja mogu, pa i moraju smanjiti. Index

liste čekanja liste čekanja u bolnicama Ministarstvo zdravstva zdravstvo

Moramo stati na kraj tomu da ulagači iz čiste pohlepe kupuju medicinske ustanove

Mora li zdravstvo biti izvor zarade?

Radiochirurgia Zagreb postala specijalna bolnica - otvara se i najsuvremenija operacijska dvorana | Radiochirurgija Zagreb

Na zdravlju građana se uvijek moglo dobro zaraditi: to je unosan i na krize otporan biznis. Zato međunarodni ulagači već godinama kupuju sve više medicinskih ordinacija u Njemačkoj kao investicijske nekretnine. Trend koji zdravstveni radnici i pacijenti prate sa zabrinutošću. Postoji bojazan da će ulagači vršiti pritisak na liječnike da nude nepotrebne medicinske tretmane kako bi povećali profit. Posebice one koji uključuju skupe dodatne usluge koje nisu pokrivene osiguranjem nego se naplaćuju direktno od pacijenta. Jedna studija koju je u svibnju objavila nevladina organizacija Finanzwende Recherche pokazala je da su privatne investicijske tvrtke 2022. kupile 174 njemačke medicinske ordinacije, što je 34 više nego 2021. godine. Prema istraživanju javnog servisa Norddeutsche Rundfunk (NDR), takve tvrtke sada posjeduju na stotine ordinacija diljem Njemačke, tako da pojedinačni lanci imaju monopolski položaj u određenim regijama i gradovima. NDR je pronašao ukupno 500 bolnica u vlasništvu investitora. Međutim, pravi broj nije poznat jer javna objava vlasništva nije obveza. Deutsche Welle

Njemačka profit zdravstvo

Zdravlje nije skupo, zdravlje je najskuplje - ja bih se usudio reći

Dva posto Hrvata koristi samo privatno zdravstvo, a 53 posto samo javno

Ooko 61 posto hrvatskih građana nije zadovoljno javnim zdravstvom i radije bi išli privatniku da imaju financijsku mogućnost, a kao najveću prednost privatnika ističu odnos prema pacijentima, dostupnost i tehničku opremljenost. Građani najviše idu obiteljskom liječniku, a javno zdravstvo koriste većinom stariji od 65 godina, oni s osnovnoškolskim obrazovanjem, umirovljenici, i osobe nižih prihoda, dok kod privatnika idu visokoobrazovani, zaposleni građani, viših primanja, mlađi do 34 godine i u većoj mjeri muškarci nego žene. Pokazalo se i da si 60 posto građana ne može priuštiti preglede ni liječenja koja nisu pokrivena zdravstvenim osiguranjem, a 37 posto si ne može priuštiti lijekove koji nisu na teret HZZO-a. Index

zdravstvo

U bolnicu samo ako mi je zadnje

Zdravstvena nepismenost može biti opasna po život

Zdravstvena pismenost je sposobnost pojedinaca da pronađu, razumiju i koriste informacije i usluge, kako bi donosili i poduzimali informirane odluke i radnje za zdravlje sebe i drugih. Stanje javnog zdravlja u Hrvatskoj je loše: Hrvatska je prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka i peta po pušenju u EU… Razina zdravstvene pismenosti hrvatskih građana u prosjeku je na samoj granici između problematične i adekvatne. Osobe s niskom razinom zdravstvene pismenosti češće neispravno uzimaju lijekove, češće odlaze kod liječnika, vlastito zdravlje procjenjuju lošijim i rjeđe koriste preventivne mjere zaštite, češće i duže borave u bolnici, rjeđe koriste preventivne preglede i uopće povećavaju troškove zdravstvenog sustava. Za to nisu krivi pacijenti, građani pa ni mediji. No, postoje smjernice koje bi sve to poboljšale. Faktograf

zdravlje zdravstvena pismenost zdravstvo

Nema sjedenja na dvije stolice

Strože će se regulirati radno vrijeme liječnika

Najava bolje regulacije rada liječnika iz javnog sustava u privatnim ustanovama budi nadu u razvoj kvalitetnije usluge za pacijente. No to je tek početak. Do realizacije bi još moglo proći dosta vremena. Koliki postotak liječnika radi u privatnom i javnom sektoru i koliki gubitak za zdravstvo predstavlja neispunjavanje radnih obaveza liječnika koji rade i u privatnom sektoru. Pritom ne treba zaboraviti da je prilikom ulaska Hrvatske u EU donesena odluka da se liječnicima dozvoli raditi tako. No, prema novom zakonu, liječnici koji rade u privatnom sektoru ili u drugim bolnicama moraju dobiti dozvolu od svog poslodavca, dok predstojnici klinika neće moći raditi i privatno. DW

liječnici mediicna zdravstvo

Više od 300 medicinskih proizvoda nedostupno hrvatskim pacijentima od 1. siječnja

Kao posljedica neprestanog snižavanja cijena medicinskih i ortopedskih pomagala, koje je i ovaj tjedan jednostrano proveo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, više od 200 000 pacijenata ostat će bez svojih pomagala od početka sljedeće godine, a zalihe pojedinih proizvoda neće biti dostupne već za tjedan dana. Direktorica granskih udruga HUP-a Marijana Filipić istaknula je da mnoge članice Koordinacije za medicinske proizvode više ne mogu podnijeti teret poslovanja s negativnom maržom jer su nabavne cijene samo ove godine porasle između 30 i 40 posto. Mnogi su distributeri već obavijestili veledrogerije o nemogućnosti isporuke medicinskih pomagala te se očekuje da će se njihova nestašica osjetiti kada veledrogerije potroše svoje zalihe. Lider

medicina zdravstvo

Što se bolovali, bolovali ste

Uvode se visoke kazne za lažna bolovanja

Ministarstvo zdravstva u zakonskim izmjenama, upućenima u javnu raspravu, predlaže povećanje maksimalnog iznosa participacije s dvije na četiri tisuće kuna, a povećavaju se i iznosi participacije za razne bolničke usluge pacijentima koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje. Kako je bilo i najavljivano, uvodi se stroža kontrola bolovanja. Uz kontrolu rada doktora primarne zdravstvene zaštite, kontrolori HZZO-a ubuduće će moći doći zakucati na vrata pacijentu na bolovanju. Za liječnika koji neosnovano propiše bolovanje, predlaže se prekršajna novčana kazna od 660 do 2650 eura. Predviđena je i kazna za pacijente na “lažnom bolovanju”, u iznosu od 1060 do 1990 eura ako “namjerno sprječavaju ozdravljenje” ili tijekom bolovanja rade neke druge, primjerice poljoprivredne poslove. N1

bolovanje zdravstvo

Ne treba švercati

Marihuana kao lijek može se uvesti iz inozemstva

Marihuanu i sada pacijenti koji je upotrebljavaju kao lijek mogu uvesti iz zemalja članica Europske unije bez problema, neovisno o tome jesmo li s ove ili one strane Schengena, jer je i Hrvatska članica te integracije. Kad postanemo dio Schengena, više neće biti policije na granici, pa će protok svega i svih biti brži. U MUP-u potvrđuju da je marihuanu proizvedenu za medicinske svrhe moguće kupiti u drugim zemljama EU i donijeti je u Hrvatsku, što je regulirano Zakonom o suzbijanju zloporabe droga. Jedino treba imati potvrdu lječnika i na carini se prijaviti, inače prijete kazne do 10 tisuća kuna. Valja nadodati kako liječnici kod nas je vrlo nerado izdaju. Lider

marihuana zdravstvo

Svi ćemo privatnicima