Zbog pomora pčela zabrana svih pesticida? Ministrica: Hrvatska će onda proizvoditi manje, a uvoziti još više - Monitor.hr
11.11. (20:00)

Ne možeš napraviti omlet bez...

Zbog pomora pčela zabrana svih pesticida? Ministrica: Hrvatska će onda proizvoditi manje, a uvoziti još više

Kako bi poljoprivrednici povećali prinos, usjeve često tretiraju pesticidima. Ipak, izgleda ne za dugo. Prikupljeno je više od milijun potpisa ljudi diljem Europe, koji traže zabranu uporabe sintetičkih pesticida u Europskoj uniji. Pokrenula je to inicijativa pod nazivom “Spasimo pčele i poljoprivrednike“. Europska komisija dala je zeleno svjetlo za pregovore. Inicijativom se traži postupno ukidanje pesticida oko 80%, a potom i potpunu zabranu do 2035. godine. Na dnevnom redu Europske komisije i Parlamenta tako će se naći i pitanje potpunog ukidanja sintetičnih pesticida. No, spomenuta inicijativa za zabranu korištenja pesticida dolazi u trenutku kada Europska unija priprema novu obavezujuću uredbu za smanjenje korištenja kemijskih sredstava u zaštiti bilja. Ministrica Vučković je kazala da je Hrvatska zatražila da se uvaži razmjeran postotak korištenja pesticida po državama. Drugim riječima, zabrana pesticida ne bi se trebala svima jednako zabraniti. Green


Slične vijesti

13.10. (12:00)

Bzzzzzzzz

Odabrana najbolja fotografija divljine: ‘The big buzz’

Ovogodišnju glavnu nagradu najbolje wildlife fotografije, odnosno fotografije divljine, osvojila je američka fotografkinja Karine Aigner za prekrasnu fotografiju “zujajuće lopte” pčela koje se grudaju u teksaškom pijesku. Fotografija prikazuje ponašanje poznato kao loptanje pri čemu se skupina mužjaka radilica pokušava pariti s jednom maticom u sredini. To je intenzivno i agresivno ponašanje, za koje su suci odlučili da je savršeno prikazana na ovoj fotografiji. IFL Science

09.09. (08:54)

Novi pravilnik o držanju pčela razljutio pčelare, uvode dodatne birokratske postupke i “pašne povjerenike”

09.08. (15:00)

Ovo je njihovo doba godine. Pripazite!

Njemačka osa i europski ljuti stršljen često grade gnijezda u blizini čovjeka

Od srpnja do listopada u sve brojnijoj zajednici postoji i veliki broj gladnih ličinki, ose i stršljeni postaju agresivniji, nasrtljiviji, ulijeću u stanove, traže meso ili ribu kod roštilja, dolaze na zrelo voće i javljaju se problemi zbog bliskog kontakta i mogućih uboda – kaže Nediljko Landeka, voditelj Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. Njemačka osa i europski ljuti stršljen često grade gnijezda u neposrednoj blizini čovjeka: u vrtovima, šupljim deblima, vrtnim kućicama za alat, kućicama za ptice, rupama u zidovima, ventilacijskim otvorima, kutijama za rolete, balkonskim ormarima, u lamperiji i potkrovljima. Građanima se preporučuje da ljeti ne nose preširoku odjeću jarkih boja u koju se kukci mogu zavući, ne nanose intenzivne mirise na kožu, pokrivaju voćne sokove i slatke namirnice na otvorenom, zatvaraju posude za smeće, ne hodaju bosonogi po travi i postavljaju zaštitne mreže na prozore i vrata. Tportal

18.07. (15:00)

Ako odu one, odosmo i mi

Da su ljudi kao pčele svijet bi bio savršen

Jedna zajednica ima maticu koja je najbitnija, postoje pčele radilice, odgajateljice – one koje izlaze van u okruženje i javljaju kada je ispaša na kojem mjestu. Pčelinja društva su toliko dobro napravila organizaciju da su ljudi takvi svijet bi bio savršen. Tu su još i trutovi, ali i mlade pčele koje također imaju važnu funkciju. Svi produkti koje pčele stvore iznimno su dobri za ljudsko zdravlje. Propolis je dobar za bolesti za želuca, opekline, a za upale grla dobro ga je staviti na žličicu s malo meda. Mukotrpan je i zahtjevan posao. Iziskuje puno vremena, rada i truda, ali se isplati, kaže mladi pčelar za Agroklub.

27.06. (09:00)

Biljke se rajcaju

Cvijeće može “čuti”, a zujanje pčela čini njihov nektar slađim

Zvuk je ključan dio života na Zemlji, o njemu ovisi opstanak. Prirodni svijet je prepun zvukova: cvrkut ptica, šuštanje lišća kroz koje vjetar prolazi, zujanje kukaca… Upravo je to potaknulo  istraživačicu sa Sveučilišta u Tel Avivu Lilach Hadany da se zapita: Što ako zvuk ne osjećaju samo životinje, što ako i biljke imaju tu sposobnost? Rezultati prvih istraživanja koja testiraju ovu hipotezu, nedavno su objavljeni i sugeriraju da biljke doista mogu čuti. Znanstvenici su otkrili da biljke čuju zujanje kukaca koji se nalaze u njihovoj blizini. Pomoću cvijeća čuju zvukove insekata koji lete u njihovoj blizini, a kao reakciju na to, biljke počinju proizvoditi slađi nektar kako bi ih privukle. Green

20.05. (17:06)

Svjetski je dan pčela, važno je osvijestiti koliko su nam za život važni ovi sićušni kukci bez kojih svijet ne bi izgledao isto

27.04. (16:00)

Bolje radit sam nego u timu

Pčele ‘solitarke’: Ne rade za ljude već za prirodu

Solitarne pčele ne proizvode hranu ljudima i na svijetu ih ima oko 20.000 vrsta. Pošto ne prave med, mnogi za njih ne znaju iako im je važnost za ekosustav presudna. Oprašivanje je sto puta važnije od ukupnih vrijednosti svih pčelinjih proizvoda koje danas znamo, a za pojedine biljke solitarne pčele daleko su važnije od medonosnih. Jedna solitarna pčela učinkovita je kao 120 medonosnih. Na primjer, za oprašivanje jednog hektara nasada jabuke potrebno je 500 solitarnih ili pak 60.000 pčela medarica. Koliko su korisne govori i činjenica o mogućnosti najma. Jedan uzgajivač višanja tri godine koristi usluge oprašivanja i kaže da bez solitarnih pčela ne bi mogao. Čupavije su pa brže dođe do oplodnje. Osim toga, lete na nižim temperaturama, a izvrsno rade i dok pušu jaki vjetrovi. Green

25.01. (20:53)

Nove zgrade u engleskom gradu Brightonu morat će imati cigle/košnice kako bi udomile pčele

16.01. (19:00)

Nemojte ih ni slučajno pokušati deložirati

Pčele u centru Zagreba – bezbrižno zuje oko Jelačić placa, Sabora, u Maksimirskoj…

Po saznanjima Hrvatske udruge pčelara (HUP) Pčelinjak i Pčelarskog dežurstva, na javnim površinama u užem centru hrvatske metropole bez ikakvog nadzora obitava oko 500 zajednica pčela. Lani je u Zagrebu uklonjeno oko 150 rojeva, godinu prije više od 300, navodi Dražen Jerman, predsjednik Udruge. Rojevi se smještaju u svjetiljkama na glavnom gradskom trgu, bilo ih je na vratima Sabora, a pronađene su čak i u stajnom trapu jednog aviona. Nedaleko od škola, u šupljini stabala u Maksimirskoj, na samo pola metra od tramvajske pruge, mirno su živjele zajednice kojih prolaznici nisu bili niti svjesni. Toliko o opasnosti od pčela.  Pojašnjava da ne napadaju ako ih se ne dira, ali će svoje stanište braniti. No pčele u Zagrebu, od milja zvane ‘purgerice’, po njegovu su iskustvu izuzetno mirne i pitome, naučene na ljude i vrevu. Međutim, njihov život unutar hrvatskih gradova nije zakonski reguliran te ispada da ‘purgerice’ krše čovjekova pravila. Izvještava Tportal.

12.01. (21:27)

Morgan Freeman svoj ranč od 124 hektara pretvorio u ogromno utočište za pčele