21.03. (06:30)

Možda da je dobio doživotni zatvor, ali probavni zatvor!

Željko Komšić: Ne postoji kazna za zločine koje je Karadžić počinio

“Današnja presuda predstavlja minimum pravde za sve žrtve, Bošnjake i Hrvate… Ova presuda ostaje kao trajno pisano svjedočanstvo i pouka generacijama koje dolaze da nijedno zlodjelo ne ostaje nekažnjeno”, komentirao je je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić presudu Karadžiću. Šefik Džaferović, također član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, presudu ne doživljava kao presude narodu nego političkom projektu. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik smatra da je presuda “prilično arogantna i cinična”. al Jazeera



Slične vijesti

20.03. (11:45)

Haag: Prijenos presude Karadžiću s odgodom od pola sata, da se ne ponovi slučaj Praljak

20.09.2016. (12:30)

O zločinu

Coelho želi pisati roman o Karadžiću

Pisac Paulo Coelho želi napisati roman o Radovanu Karadžiću, te mu je taj poslao prijedlog u Haag. Čak je spreman doći tamo i s njim provesti dva tjedna kako bi mu Karadžić otkrio kako se godinama skrivao pod lažnim imenom doktora Dragana Davida Dabića. Karadžić tu priču nije još nikome ispričao, a ako pristane, sigurno bi knjiga izazvala mnogo zanimanja. Buka

06.04.2016. (21:50)

Karadžić želi na slobodu, prosvjeduje protiv "zatvorskih uvjeta iz 19. stoljeća"

Bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, osuđen u ožujku na Haškome sudu na 40 godina zatvora za ratne zločine uključujući genocid, zatražio je u srijedu da žalbeni postupak prati sa slobode jer mu zdravlje uništavaju zatvorski uvjeti “iz 19. stoljeća”.

Karadžić, koji je 90-ih godina bio predsjednik Republike Srpske, proglašen je 24. ožujka krivim za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini prvostupanjskom presudom koju je izreako Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Taj je sud u srijedu odbacio Karadžićev zahtjev da žalbeni postupak prati na slobodu, ali je naredio da se preispitaju zdravstveni uvjeti u pritvorskoj jedinici u Scheveningenu.

Karadžić (70), je zatražio saslušanje objasnivši da ga na to sile zdravstveni uvjeti u pritvoru i u 10-minutnom obraćanju sucu rekao je da mu je izrečena presuda nepravedna.

Na pitanje suca Theodora Merona da izravno objasni svoje zdravstvene tegobe Karadžić je rekao da mu se u osam godina zdravlje pogoršalo u pritvoru, a to pripisuje “zloćudnosti” u pritvorskoj jedinici zbog čega su već umrli neki pritvorenici.

Uvjeti su “iz 19. stoljeća , kao u nekom komunističkom ili turskom zatvoru”, rekao je Karadžić.

“Nikome nije palo na pamet da istraži visoku razinu zloćudnosti”, rekao je Karadžić, po profesiji psihijatar koji je u bijegu od pravde radio kao duhovni iscjelitelj u Beogradu kada je bio uhvaćen 2008.

Sudac Meron odbacio je Karadžićev zahtjev da bude pušten na slobodu, ali je rekao da će nadležna tijela ispitati zdravstvene uvjete.

Karadžić je u srijedu zatražio i noviji model laptopa što mu je potrebno radi pripreme žalbe na presudu jer mu je postojeći IBM-ov model prespor, a nema ni pristup internetu.

“U nekim zatvorima u Europi ljudi imaju pristup internetu, kontroliran naravno. Oni mogu pratiti razvoj znanosti”, rekao je Karadžić.

Pritvorskom jedinicom u Scheveningenu upravljaju nizozemske vlasti za račun ICTY-ja, ali i Međunardonog kaznenog suda (ICC) koji je također smješten u Den Haagu.

Opremljen dvoranom za vježbanje i prostorom za tenis, knjižnicom i kuhinjom u kojoj zatvorenici mogu pripremati domaću hranu, taj se zatvor smatra jednim od najkomfornijih na svijetu.

31.03.2016. (06:31)

Jailhouse rock

Hartmann: U zatvoru sa mnom postupali gore nego s osuđenima za genocid

“Postupali su sa mnom strože nego s već osuđenim osobama za zločine protiv čovječnosti i za genocid. Bila sam u potpunoj izolaciji, nisu mi bile dozvoljene šetnje, bila sam pod noćnim nadzorom, 24 sata dnevno, svakih 15, zatim svakih 30 minuta i morala sam spavati pri upaljenom svjetlu”, opisala je bivša glasnogovornica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Florence Hartmann svoje iskustvo u zatvoru u Den Haagu, gdje je završila jer je pred sudom čekala presudu Radovanu Karadžiću, što je za nju bio “povijesni dan”. Monitor

25.03.2016. (21:51)

Previše, premalo

U BiH nezadovoljstvo presudom Karadžiću, u Srbiji brane RS

Iako je Radovan Karadžić osuđen na 40 godina zatvora, mnogi u BiH nisu zadovoljni. S druge, pak, strane srpski dužnosnici ponavljaju da postojanje Republike Srpske nije ugroženo. I dok u Srebrenici, mjestu u kojem je Karadžić potaknuo pokolj 8000 Bošnjaka, vlada ogorčenje te su nezadovoljni visinom kazne, srpski član predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić smatra da se presuda može srušiti u žalbenom postupku. Isto su poručili i u Srbiji nakon izvanredne sjednice vlade. Srbijanski premijer Aleksandar Vučić izbjegao je izravno komentirati presudu. HRT

25.03.2016. (08:21)

Haški osuđenici žele ići u skandinavske zatvore radi vrlo dobrih uvjeta, boje se njemačkih zatvora gdje su učestali nasilje i seksualno zlostavljanje

25.03.2016. (08:16)

Documenta: Žrtve su očekivale kaznu doživotnog zatvora za Karadžića

25.03.2016. (08:10)

Documenta: Žrtve su očekivale kaznu doživotnog zatvora za Karadžića

S obzirom na već izrečene kazne u drugim predmetima pred MKSJ, za zločine počinjene u Sarajevu, Prijedoru i Srebrenici, te imajući u vidu Karadžićevu političku odgovornost, žrtve su od ovog sudskog vijeća očekivale kaznu doživotnog zatvora.

Ova će kazna postati važna za izgradnju povjerenja samo ako patnju žrtava priznaju i političari i društva post-jugoslavenskih zemalja, uključujući izabrane predstavnike Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, koji bi umjesto posve neprimjerenog imenovanja studentskog doma na Palama prema osuđenom ratnom zločincu trebali učiniti sve za obeštećenje obitelji žrtava.

Prvostupanjskom presudom Karadžić je osuđen temeljem individualne kaznene odgovornosti, u kontekstu četiri povezana udružena zločinačka podhvata, za genocid, zločine protiv čovječnosti (po svim točkama optužnice) i kršenje zakona i običaja ratovanja (po svim točkama optužnice) i to za:
– genocid počinjen nad srebreničkim muškarcima
– trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo putem prislinog raseljavanja nesrba, organiziranjem sustava za zlostavljanje i zatočenje, čak 50 zatočeničkih objekata konstituirano, ubijanja masovnih razmjera, široka pljačka nesrpske imovine, korištenje zatočenika kao živog štita, razaranje više džamija, sakralnih objekata i kulturnih spomenika, konzistentno davanje lažnih informacija u kontekst stvaranja okruženja za sustavno činjenje zločina čime se ostvarivao cilj – sveobuhvatnog UZP-a
– pokretanja i provedba kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja civilnog stanovništva Sarajeva, čiji je cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom
– uzimanja pripadnika Ujedinjenih naroda kao talaca kako bi se NATO prisilio na suzdržavanje od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba

Raspravno vijeće oslobodilo je Karadžića od optužbi za genocid u sedam općina (Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik) u kojima je po navodima optužbe razina zločina eskalirala do genocida. Identičan stav Sud je donio nešto ranije u pravomoćnim predmetima Stakić i Brđanin.

Radovan Karadžić, pored Mladića, djelovao je i u dogovoru s drugim sudionicima zločinačkih podhvata, uključujući: Momčila Krajišnika, Slobodana Miloševića, Biljanu Plavšić, Nikolu Koljevića, Miću Stanišića, Momčila Mandića, Jovicu Stanišića, Franka Simatovića, Željka Ražnjatovića i Vojislava Šešelja, Stanislava Galića, Dragomira Miloševića, koristeći se, prije svega za neposredno počiniteljstvo, političkom i državnom strukturom bosanskih Srba, pripadnicima MUP-a, VRS-e JNA, VJ-e, TO-e, MUP-a Srbije, srpskih paravojnih snaga i dobrovoljačkih jedinica iz Srbije i iz Bosne, kao i lokalnim bosanskim Srbima, što je Sud utvrdio izvan razumne sumnje, završava Documenta u svom priopćenju.