Žene u naivnoj umjetnosti - Monitor.hr
28.02.2018. (16:48)

Malo ih je al ih ima

Žene u naivnoj umjetnosti

Pojam naivne umjetnosti većina će ljudi automatski povezati sa imenima poput Generalića, Lackovića ili Rabuzina, no činjenica je da su se i žene bavile umjetnošću, u vrijeme slobodno od kućanskih poslova. To su slikarice Ana Matina, Mara Puškarić Petras i Katarina Henc, te kiparice Dragica Belković, Bara Mustafa i Kata Vizvari. Sve su one bile svojevrsne buntovnice koje su se jednostavno morale umjetnički realizirati bez obzira na prepreke. Vox Feminae


Slične vijesti

12.08. (12:00)

Kad slike ožive

Animirana naiva: horor iz podravskog dvorišta

Mlada akademska montažerka Maida Srabović autorica je animiranog filma Fačuk, koji je prikazan na ovogodišnjem Animafestu. Inspirirana motivima naive, djela naših naivnih slikara tako su “oživjela”. Film tematizira osjećaj otuđenosti i nedostatnosti, a vizualno je inspiriran radovima Mije Kovačića i estetikom podravske naive. Misao o animiranom filmu inspiriranom podravskom naivom sam imala puno prije nego ikakvu priču koja bi bila ispričana tim vizualnim stilom. Znala sam odmah uz tu misao i da taj budući film žanrovski mora biti horor – jer naiva je za mene oduvijek bila zastrašujuća.

Odrasla sam u Podravini, okružena tim crvenim, gušavim i izmučenim ljudima čudnih proporcija, koji su uvijek gledali u prazno, kao da je u njima nema ničeg osim muke i beznađa. Ideju za priču sam dobila kad mi je umrla baka i kad sam intenzivno razmišljala o svom obiteljskom nasljeđu. Kad sam gledala svoju obitelj na tom sprovodu, posebno dedu koji je odrastao bez roditelja, baš smo izgledali kao obiteljski portret u stilu te naive koja me proganjala od djetinjstva. Riječ fačuk (kajkavski naziv za kopile), mi je oduvijek bila ružna i u glavi spojena s vizualom naive – jer sam oduvijek slušala o fačukima kao o nečem lošem, sramotnom… ispričala je autorica za Vizkulturu

30.12.2024. (08:00)

Uz intro iz Gruntovčana

Predstavljeno umjetničko remek-djelo naive ‘Rogati konj’ Ivana Generalića, koje ima status kulturnog dobra Hrvatske

Tema slike nastale 1961. u tehnici ulja na staklu vezana je uz Legendu o Rogatom konju koji onima koji ga ugledaju donosi blagostanje, sreću i mladolikost. Legenda se prenosila u obitelji Generalić, od oca Ivana do sina Josipa. Ovu je legendu zapisao glumac i pisac Vid Balog u Hrvatskim bajoslovljima te je oživio tijekom večeri. Sada će navedena slika biti dio stalnog postava u đurđevačkom gradskom muzeju. Na predstavljanju bio i redatelj Krešimir Dolenčić, kojeg s Đurđevcom veže dugogodišnje režiranje Picokijade. Klikaj

16.05.2024. (16:00)

Nema mjesta za naivne

Vladimir Crnković: Muzej naivne umjetnosti nekad je bio najvažnija europska institucija, ovo što se danas izlaže je sramota

Vrhunski majstori Hlebinske škole “tehniku slikarstva na staklu, u metjerskom smislu”, doveli su, ističe, do “takva virtuoziteta i savršenstva da im u umjetnosti 20. stoljeća u svijetu gotovo nema ravnih”. Svjetlo je bacio i na to da je naiva svojedobno bila svrstavana na “rub umjetnosti” te da se o njoj raspravljalo kao o marginalnoj pojavi, koja je, međutim, u drugoj polovini 20. stoljeća postala “vrlo popularan i poticajan umjetnički fenomen – i to ne samo u estetskom nego i u sociološkom, psihološkom, kulturološkom, antropološkom i merkantilnom smislu”. U naivi su, priča, prepoznate neke od važnih karakteristika moderne umjetnosti, a ona je i “dokaz demokratizacije općedruštvenih odnosa i umjetničkog stvaralaštva”. Danas u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti više nema nijedne slike brojnih važnih autora, dok su i ovi najpoznatiji predstavljeni tek s pokojom slikom, kaže bivši ravnatelj. Jutarnji

28.04.2018. (00:30)

Kroz godine

Podravska naiva: od krika za pravdu do turističkog suvenira

“I treća generacija hlebinskih slikara odustala je od angažmana, iako se podravsko selo ne nalazi u puno boljem položaju nego 1920-ih. Umjesto slika iseljavanja te zapuštenih i zaraslih polja slikaju se dopadljive slike žitnih polja s makovima, romantizirane scene ‘čergara’ kraj sela ili pak dravskih zlatara u fantastičnim pejzažima koje kao autohtoni podravski brend naivno čekaju kupce: korporativne sponzore ili još bolje – zadarske turiste koji će umjesto drniškog pršuta donijeti podravskog pevca na staklu”, piše Bilten o naivnoj umjetnosti.