Znanstvenici polako odbacuju najcrnji klimatski scenarij: Zahvaljujući zelenoj tehnologiji, rast emisija usporava - Monitor.hr
Danas (14:00)

Apokalipsa se odgađa do daljnjega

Znanstvenici polako odbacuju najcrnji klimatski scenarij: Zahvaljujući zelenoj tehnologiji, rast emisija usporava

Klimatski znanstvenici sve više napuštaju najpesimističniji scenarij globalnog zagrijavanja (RCP 8.5), prema kojem je temperatura do kraja stoljeća trebala porasti za do 5 °C. Zahvaljujući snažnom razvoju obnovljivih izvora energije i klimatskim politikama, godišnji rast emisija stakleničkih plinova usporio je na oko 1% (u usporedbi s nekadašnjih 3 do 4%). Iako svijet ide u boljem smjeru i fokus se prebacuje na srednje scenarije, znanstvenici upozoravaju na oprez. Ljudsko ponašanje, političke odluke i nepoznanice o tome koliko točno klima burno reagira na preostale emisije i dalje ostavljaju prostor za neizvjesnost. Index


Slične vijesti

09.02. (12:00)

I prije su ljeta znala biti nesnosno vruća, ali tada nije bilo ljudi (ni klima uređaja)

Kako se Zemljina klima mijenjala kroz geološku prošlost i što to znači danas

Zemlja je u dalekoj prošlosti prolazila kroz izrazito topla „hothouse” razdoblja, kada su globalne temperature bile i do 30 °C više nego danas. Tijekom eocena, krede i permsko-trijaskog prijelaza nije bilo leda na polovima, oceani su bili gotovo prevrući za život, a masovna izumiranja pratila su nagle poraste stakleničkih plinova. Zajednički uzrok tih promjena bili su veliki ispusti CO₂, najčešće vulkanskog podrijetla. Glavni zaključak: brzi porast stakleničkih plinova uvijek je u prošlosti vodio ekstremnom zagrijavanju – i današnje zagrijavanje slijedi isti obrazac. Nat Geo

06.06.2025. (01:00)

Dim, led i paradoksi — physics, bitch!

Sibirski požari: neobični “klimatski klimači” koji (privremeno) hlade planet

Studija Sveučilišta u Washingtonu otkriva paradoksalan učinak sve češćih požara u Sibiru i Kanadi: dimni aerosoli reflektiraju sunčeve zrake i posvjetljuju oblake, što usporava globalno zagrijavanje i topljenje arktičkog leda. Do 2060. požari bi se mogli učetverostručiti, što bi smanjilo globalno zatopljenje za 12 %, a arktičko čak za 38 %. No, to nije razlog za slavlje — požari štete zdravlju i ekosustavima, a ako nestane šuma, nestaje i učinak hlađenja. Požari tako postaju klimatski dvostruki agenti: gase toplinu, ali i gube tlo pod nogama. Bug

28.05.2025. (15:00)

U šetnje ćemo prije zore ili po noći

WMO: Globalna temperatura gotovo sigurno premašuje 1,5 °C do 2029.

WMO, UN-ova meteorološka organizacija predviđa da će globalna temperatura između 2025. i 2029. premašiti 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, uz 70 % vjerojatnosti. Prvi put postoji i (mala) šansa za dosezanje 2 °C u jednoj od sljedećih pet godina. Emisije CO₂ još ne opadaju, a sve su češći ekstremni vremenski događaji poput toplinskih valova, poplava i požara. Znanstvenici upozoravaju da su ciljevi Pariškog sporazuma sve teže ostvarivi, a šteta i rizici sve veći. 2023. i 2024. bile su rekordno tople — a čini se da su bile samo početak. Index

12.01.2024. (19:00)

Ne može im niko ništa

Dok Zapad spašava klimu, rastuća gospodarstva Kine i Indije nastavit će poticati potražnju za ugljenom

Kina je najveći svjetski potrošač energije, Indija se nalazi na trećem mjestu, a oboje su najveći potrošači ugljena. Iako su obje zemlje postavile ambiciozne ciljeve za razvoj obnovljivih izvora energije, čini se da im to baš i ne ide od ruke. Nedostatak pouzdanosti obnovljivih izvora energije znači da je ugljen još uvijek kritična rezervna opcija za ove dvije zemlje. Globalna potrošnja ugljena u 2023. dosegla je rekordnu razinu, prvi put premašivši 8,5 milijardi tona, zahvaljujući velikoj potražnji u zemljama u nastajanju i onima u razvoju, poput Indije i Kine. Proizvodnja ugljena u Indiji porasla je na 893 milijuna tona tijekom financijske godine koja je završila u ožujku 2023., skočivši za gotovo 15% u odnosu na godinu ranije, a kineska proizvodnja sirovog ugljena od siječnja do studenog 2023. porasla je za 2,9% u usporedbi s istim razdobljem 2022. Nasuprot tome, SAD, drugi najveći svjetski potrošač ugljena, bilježi pad u upotrebi ugljena od čak 62% – s 2,8 milijuna na 1,1 milijun tona dnevno. (Tportal)

26.08.2022. (19:00)

Čuda prirode

Ogromni požari u Australiji izazvali anomaliju u stratosferi

Znanstvenici su nedavno otkrili da je dio ove spaljene biomase pridonio najvećem zagrijavanju stratosfere u zadnja tri desetljeća te utjecao na ozonsku rupu na Antarktici. Kako objašnjavaju stručnjaci, ovi sustavi i njihovi vrtlozi izbacivali su dim na nevjerojatno velike visine, pri čemu su sunčeve zrake zagrijavale te tamne čestice i dodatno ih podizale uvis, piše Science Alert. Tijekom tog perioda došlo je do naglog skoka globalne prosječne temperature u stratosferi od 0.7°C. Anomalne temperature trajale su četiri mjeseca, a klimatski modeli pokazuju da se ove temperature mogu jedino objasniti s dodatnih 0.81 teragrama čestica dima. Radilo se o najvećem porastu temperature u Zemljinoj stratosferi od erupcije vulkana Pinatubo 1991. godine. Index

05.07.2021. (16:00)

Sva sreća pa postoji Mars

Zagrijavanje atmosfere ugrozit će i Hrvatsku: Pola stupnja više i dio će se pretvoriti u pustinju

Istraživanje u znanstvenom časopisu Nature Climate Change navodi da će u slučaju globalnog zagrijavanja za pola stupnja više, Zemlja naglo postati uvelike pustinjski planet. Ovakav ishod direktno se tiče Hrvatske, jer prema svim klimatskim modelima našoj zemlji se predviđa da će u tom slučaju pustinje progutati cijelu Panonsku nizinu, tako i kompletnu Slavoniju i Baranju. S druge strane, praktično cijeli Mediteran u tom slučaju pretrpio bi velike suše tijekom cijele godine i velike vrućine tijekom ljeta, što bi ga pretvorilo u polupustinjski, ponegdje i pustinjski pojas poput polupustinjskih područja u Španjolskoj danas. 24 sata

20.06.2021. (23:30)

Režemo granu na kojoj sjedimo

Zemlja se našla u energetskoj neravnoteži, zagrijava se dvostruko brže nego 2005.

Istraživanje NASA-e i NOAA-e (oceanografska agencija) došle su do zaključka da Zemlja u posljednjih 14 godina zadržala dvostruko više energije, a što znači da se Zemlja zagrijava dvostruko brže nego 2005. godine kad su rađena prva mjerenja. U prekomjernom zagrijavanju Zemlje bitan je ljudski faktor, tj, ispuštanje stakleničkih plinova koje bi nas moglo stajati golemih klimatskih promjena u budućnosti, a već ih sad osjećamo. Bug

22.04.2021. (18:30)

Vruće u kući

2020. najtoplija godina u Europi u povijesti, Sibir se zagrijao 4 stupnja

Globalno, 2020. je bila jedna od dvije najtoplije godine u povijesti mjerenja (druga je 2016.), ali je u Europi bila najtoplija u povijesti, objavio je centar Kopernik. Prosječna temperatura u Europi bila je 0,4 stupnja viša od prosječne temperature pet prethodnih najtoplijih godina – svih u istom desetljeću. Najgore je u arktičkim područjima Sibira gdje su zabilježene čak 4,3 stupnja više temperature od prosječne. Kad se gleda cijeli Sibir, temperatura je lani bila 2,2 stupnja Celzija viša od srednje temperature u razdoblju od 1981-2020. Zima u Europi je bila 3,4 stupnja toplija, a prošle je godine palo i rekordno mnogo kiše. Reuters