Zrinko Ogresta: Autorski put od ideološke arhaike do vrhunaca modernog hrvatskog filma - Monitor.hr
Danas (22:00)

On je filmski stario unazad

Zrinko Ogresta: Autorski put od ideološke arhaike do vrhunaca modernog hrvatskog filma

Tekst Dragana Juraka za Zonu filma donosi retrospektivni i kritički pregled filmskog opusa te autorske evolucije redatelja Zrinka Ogreste, povodom njegove iznenadne smrti u 67. godini života (1958. – 2026.). Ogresta debitira s filmom Krhotine (1991.) u razdoblju kada je hrvatski film bio opterećen arhaičnošću, krunicama i ideološkim predznakom, zbog čega ga mlađa kritičarska struja nije prihvatila kao nositelja filmske budućnosti.

Radovi poput Ispranih donose mračniji, socijalno-realistički prikaz ratnog društva inspiriran poljskim crnim filmom, dok Crvena prašina predstavlja prvi autorov veliki film koji ostvaruje vrhunske filmofilske i socijalne domete izvan čisto ideoloških okvira. S omnibusom Tu (2003.) i kasnijim ostvarenjima (Iza stakla, Projekcije, S one strane, Plavi cvijet), Ogresta preokreće svoj autorski put. Od tradicionalnog i konzervativnog autora izrasta u jednog od ključnih predvodnika moderne rekonstrukcije hrvatske kinematografije.


Slične vijesti

14.10.2025. (20:00)

Kad Nobel postane zabranjena lektira

Dragan Jurak o dobitniku Nobela za književnost: U znaku apokalipse

S ove strane Drave mađarski Nobel proslavljen je uz automobilske sirene i opću ludnicu koju su ispred redakcije zagrebačkog izdavača izazvale Krasznahorkaijeve hrvatske urednice i navijačice. OceanMore već ovaj tjedan objavljuje “Herscht 07769” (2021.), roman o rađanju neofašizma u prijevodu Xenije Detoni, a festival Sa(n)jam knjige se pridružuje prigodi i najavljuje krajem studenog gostovanje Krasznahorkaija u Puli. No s gornje strane Drave čini se da je malo drugačija situacija.

Kako javljaju domaći mediji, prije nekoliko tjedana knjige novopečenog nobelovca izbrisane su iz nastavnog plana mađarskih škola. Krasznahorkai nije predvidio kraj komunističkog režima, kako kaže Sem-Sandberg, jer se nakon pada komunizma u Mađarskoj ništa u smislu ljudske egzistencije nije promijenilo, niti će se išta korjenito promijeniti nakon pada trenutačne “iliberalne” vlade. Što se tiče mađarske vlade i ministarstva obrazovanja, brisanje knjiga novopečenog nobelovca nije ništa drugo nego neobično priznanje. Dragan Jurak za Novosti

14.03.2025. (00:00)

Knjiga-Odiseja dvadesetog stoljeća

Solženjicinov ‘Arhipelag Gulag’ u novom izdanju Verbuma: Knjiga koja gori i žigoše, lomi i slama

Solženjicin je kao svoje životno djelo ispisao tisuću i šest stotina stranica užasa i nečovječja. Ali pišući kataklizmu shvatio je da čitavu tu neshvatljivu historijsku katastrofu ne može ispisati bez ironije i humora. Kao pisac, za nešto se morao uhvatiti. Humor je uže koje je samom sebi spustio na suho dno bunara. Od vremena hladnog rata i Nobela za Solženjicina postavlja se isto pitanje: je li njegova knjiga “raskrinkavanje komunističke ideologije”, kako stoji u predgovoru hrvatskog izdanja? Kao prvo, ne radi se o pamfletu. “Arhipelag Gulag” dio je književne linije Kafka-Orwell-Solženjicin. Književno djelo posvećeno “svima koji nisu ostali na životu da o tome pričaju”. Dragan Jurak za Novosti

21.01.2025. (19:00)

Kako su Nijemci pokušali biti Britanci, ali su ostavili samo pustoš

Hitlerovo carstvo: Kolonijalizam u europskom dvorištu

Mark Mazower u knjizi “Hitlerovo carstvo – Nacistička vladavina u okupiranoj Europi” istražuje kako su nacistički planovi ekspanzije i etničke homogenosti propali zbog unutarnje dezorganizacije i neodrživih ideja. Nacisti su, inspirirani kolonijalnim upravama velikih imperijalnih sila, pokušali u Europu uvesti kolonijalne prakse, ali su se suočili s kaosom i otporom. Mazower uspoređuje nacistički nacionalizam s kolonijalizmom i povlači paralele s recentnijim primjerima nacionalističkih politika, zaključujući da je nacionalizam ponovno aktualan u različitim oblicima diljem Europe. Novosti

15.10.2022. (15:00)

Nobel za književnost 2022.

Bicikl, mobitel, Annie Ernaux

Annie Ernaux: l'intervista ~ Morel - Voci dall'Isola

O kome piše Annie Ernaux, osim o samoj sebi? Identitete ljubavnika skriva najčešće iza inicijala imena. Skriva identitet medicinske sestre koja joj je obavila pobačaj. Ne piše roman o bivšem suprugu. Ne piše roman o djeci. Autobiografska proza Annie Ernaux, osim nje same, uključuje tri dominantna lika: oca, majke i kolektivni lik poratne francuske generacije. Iako se ta tri lika protežu kroz gotovo sve njezine romane, generacija je glavni lik u “Godinama”, otac u “Mjestu”, majka u “Jednoj ženi”. Lik majke u “Jednoj ženi” ne čini se ništa manje relevantnim za razumijevanje 20. stoljeća od neke historijske osobe francuske povijesti. Majka nije u rangu De Gaullea, ali nije ni anonimno meso historije. Svatko ima pravo na povijest, svatko ima pravo na sjećanje. Kako je bicikl demokratizirao mobilnost, kako je mobitel demokratizirao fotografiranje i snimanje, tako Annie Ernaux demokratizira književnost; posljedično i povijest; a onda i samo sjećanje – kao misterij za sebe. Novosti