Stranica aporee.org dom je globalno sound-mapping projekta koji od 2006. godine prikuplja zvučne zapise iz čitavog svijeta. Trenutno stranica sadrži arhiv s preko 36000 zvukova koje možete preslušavati preko pojmova i mjesta putem tražilice, klikom na mapu svijeta ili streamanjem aporee radija. Primjerice, kako zvuči Taipei, Rijeka za Noć muzeja ili vožnja autobusom u Budimpešti. Plan B
See how many Hz max you can hear
pic.twitter.com/FFw9c29VVY— World of Engineering (@engineers_feed) December 20, 2023
Zvuk je vibracija koja putuje u valovima. Ne može putovati kroz vakuum. Svemir je u principu vakuum, iako ne skroz. Sunce, primjerice, stalno izbacuje čestice strujom koju znamo pod nazivom solarni vjetar koji je male gustoće. Brzina zvuka na Zemlji iznosi oko 50 kilometara po sekundi, dok brzina solarnog vjetra varira između 200-750 km/s i ima cijeli niz zanimljivih efekata diljem solarnog sustava, poput valova plazme koji udaraju Zemlju u frekvencijama od 20 Hz do 20 kHz. Znači li to da možemo čuti zvukove tih valova? Pa i ne baš. No, NASA je zabilježila zvukove vibracija Sunca kao i iz drugih izvora iz Svemira. Vanzemaljski zvukovi se mogu čuti, s obzirom na lokaciju. To je moguće na svim planetima, jer imaju atmosferu, samo je zvuk različite brzine. IFL Science
S nadolazećim alatom nazvanim Personal Voice, korisnici će moći čitati tekstualne upute za snimanje zvuka i omogućiti tehnologiji da nauči njihov glas. Povezana značajka pod nazivom Live Speech zatim će koristiti “sintetizirani glas” za čitanje teksta koji je korisnik upisao naglas tijekom telefonskih poziva, FaceTime razgovora i osobnih razgovora. Ljudi će također moći spremiti često korištene fraze za korištenje tijekom razgovora uživo. Značajka je jedna od nekoliko čiji je cilj učiniti Appleove uređaje inkluzivnijima za osobe s kognitivnim poteškoćama, oštećenjima vida, sluha i pokretljivosti. U Appleu navode da bi ljudi koji s vremenom gube glas, primjerice oni koji pate od ALS-a (amiotrofična lateralna skleroza) imali najviše koristi. Geek
Američki istraživači otkrili su način manipuliranja objektima pomoću ultrazvučnih valova i tako utrli put beskontaktnom kretanju bez potrebe za unutarnjim izvorom energije. Otprije je poznato da svjetlosni i zvučni valovi mogu manipulirati objektima, no ti su objekti uvijek bili manji od valne duljine zvuka ili svjetlosti, odnosno reda veličine milimetara do nanometara. A sada su istraživači Sveučilišta u Minnesoti razvili metodu koja može pomicati veće objekte koristeći principe fizike metamaterijala i o tome izvijestili u časopisu Nature Communications. Metamaterijali su umjetno stvoreni materijali za interakciju s valovima, poput svjetlosti i zvuka. Postavljanjem metamaterijalnog uzorka na površinu objekta, istraživači su se mogli koristiti zvukom da ga usmjere u određenom smjeru, a da ga fizički ne dodiruju. Ne samo da su mogli pomaknuti objekt naprijed, već su ga povlačili i natrag, prema izvoru – što nije previše različito od tehnologije vučne zrake u znanstvenofantastičnim pričama poput Zvjezdanih staza. Bug
Svatko od nas može lako zamisliti zvuk koji mu trenutačno izmami osmijeh na lice. To može biti nečija omiljena pjesma, smijanje osobe koju voli ili pak otvorna tema omiljene serije. Postoje i zvukovi koji izazivaju trenutačnu iritaciju, pa čak i bijes ili ljutnju. Ukratko, zvukovi imaju iznimnu sposobnost direktno gađati emocije; njihova je moć univerzalna, pa čak i utječe na zdravlje. Zvuk bi trebao imati važniju ulogu i u svijetu oglašavanja. Potrošači čak 31 posto vremena slušaju – bilo da streamaju glazbu, slušaju radio, podcaste ili neki drugi oblik audiozabave. Lider
Ovaj neobični fenomen nije naznaka vaše nesigurnosti, već postoji logičan razlog zašto vaš glas zvuči drugačije na snimkama. Zvukove registriramo pomoću bubnjića u našim ušima. Vibracije se šalju na tri kosti u srednjem uhu, a zatim na pužnicu, organ u obliku puža koji pretvara vibracije u živčane signale. Vanjske zvukove, poput zvučnog signala automobila ili radija, percipiramo kroz zvučne valove koji prolaze kroz zrak u naše ušne kanale, u naše unutarnje uho i dalje do pužnice. Kada se naš glas reproducira nama preko zvučnika, te vibracije čujemo vođene zrakom. No, kada taj isti zvuk proizvodimo čujemo ga iznutra, ali izmijenjenog zbog vibracija kosti čeljusti i lubanje. IFL Science
Znanstvenici stvorili najglasniji zvuk na svijetu, od 270 decibela, toliko je glasan da može ispariti vodu
Esej o buci: Svijet je glasniji nego ikad prije, zbog čega dolazi do "šizofonije"
Krasan zvuk lomljave i struganja leda o led [audio_icon]
Što je čovjek bez glasa?