• 07.01. (07:30)

    Kako dalje?

    Thomas Piketty predložio radikalne mjere za spas Europske unije

    Sedmero stručnjaka i stručnjakinja na čelu s poznatim francuskim ekonomistom Thomasom Pikettyjem ponudilo je “Manifest za demokratizaciju Europe”. U uvodu Manifesta konstatiraju kako se Europa pokazala nesposobnom odgovoriti na izazove s kojima je suočena, od rastuće socijalne nejednakosti diljem Europe, ubrzanog rasta globalnog zagrijavanja, problema porezne evazije, priljeva izbjeglica do strukturnog manjka investicija u javnom sektoru. Piketty predlaže povećanje europskog proračuna s sadašnjih jedan na čak četiri posto europskog BDP-aNovi list



  • Slične vijesti

    02.02. (13:30)

    Tulum etnonacionalista

    Kako su se Dodik, Komšić i Džaferović zabavljali u Bruxellesu

    Etnonacionalne vlasti BiH svjesne da sa svakim novim istinskim iskorakom k Europskoj uniji, postojeće vlasti idu makar dva koraka ka svome nestanku, piše komentator Al Jazeere. Kod kuće žestoko posvađani, trojica članova Predsjedništva BiH u Bruxellesu su zajedno ručavali, večeravali, doručkovali, slikali se, smijali, pričali viceve… Milorad Dodik pred novinarima je Željka Komšića oslovljavao sa „moj prijatelj Željko“, ali mu je prišivao i šaljive epitete kao što su „građanski tvrdolinijaš“ i „multietničar“…

    19.01. (19:30)

    Tom i Engels

    Viktor Vresnik: Poslušajmo Pikettyjev prijedlog za pravedniji kapitalizam, inače će biti još gore

    Europa mora graditi svoj originalni model kako bi osigurala pravedan i trajan društveni razvoj svojim građanima… Treba napraviti sustav u kojemu će velike kompanije pridonositi više od malih i srednjih biznisa i gdje će najbogatiji porezni obveznici plaćati više od siromašnijih – piše u novom dokumentu francuskog ekonomiste Thomasa Pikettyja ‘Manifest za demokratizaciju Europu’ (ovdje cijeli dokument), kojeg analizira Viktor Vresnik. Primarni je cilj reducirati nejednakosti unutar pojedinih zemalja i investirati u budućnost svih Europljana, počevši od najmlađih.

    06.01. (17:00)

    Rok realan

    Crna Gora može postati članica EU i prije 2025.

    Crna Gora je u procesu pristupanja EU odmakla najdalje i ima otvoreno samo jedno poglavlje pa će za ulazak u Uniju biti spremna i prije 2025. godine, izjavio je glavni pregovarač Aleksandar Drljević, koji smatra da je princip regate jedini legitiman kod pristupanja novih članica. Iskustva iz pregovora nesebično dijele s ostalim zemljama kandidatima jer je svima u interesu da zapadni Balkan bude dio EU, kaže. AlJazeera

    30.05.2018. (19:00)

    Komentar: Štiti li EU naše podatke?

    “Brisel, koji inače tako dosledno insistira na principima konkurencije i slobodnog tržišta, bio je spreman da preko toga pređe kada su u pitanju kineske investicije, sve da bi se EU zaštitila od ‘bezbednosnog rizika’ koji bi nastao ako bi Kinezi kupili evropske firme ili infrastrukturu od posebnog značaja. Opet se pokazuje da princip slobodnih investicija ima ograničeno važenje. U tom smislu se i GDPR može shvatiti kao pokušaj da se spreči gomilanje podataka o fizičkim i pravnim licima u EU u cilju zaštite sopstvenog vojno-političkog i tržišnog položaja”, piše Bilten, u dobrom komentaru GDPR-a.

    04.05.2018. (16:30)

    Novčići

    Komentar: Manje novca iz EU? Pa što! Potrošili smo tek desetinu postojećeg

    “Sedam godina prije nego što je ušla u EU, Hrvatska je iz europskih fondova mogla povući 1,2 milijarde eura, a teškom je mukom u zemlju došlo 90 posto te svote. S ulaskom u EU, Hrvatskoj je odobren osam puta veći iznos – više od deset milijardi eura, ali na polovici tog puta jedva da je bila ugovorena desetina svote. Hoće li Grad Zagreb uspjeti navrat-nanos pripremiti gradnju sveučilišne bolnice, tek ćemo vidjeti, no činjenica je da su kod povlačenja novca iz europskih fondova zakazali svi sektori, gotovo sve strukture vlasti, od sveučilišta, znanstvenih instituta, gradova i općina, državnih institucija”, piše Ljubica Gatarić. Večernji

    28.04.2018. (20:30)

    Zli pesticidi

    EU zabranjuje kemikalije koje dokazano štete pčelama

    Države članice EU-a podržale su prijedlog Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) za sve poljoprivredne usjeve na otvorenom kako bi zaštitili pčele i ostale oprašivače. Sličnog sastava kao i nikotin u cigaretama, neonikotinoidi čine pčele ovisnima, te one traže polja koja su tretirana tim pesticidom. 24sata, Guardian

    28.04.2018. (18:54)

    Verikale i paralele

    Smanjuje se jaz u bogatstvu europskog istoka i zapada, ali raste između sjevera i juga

    Po podacima MMF-a, BDP 11 članica EU, većinom iz središnje i istočne Europe, koje su se pridružile bloku od 2004. rastao je po prosječnoj stopi od šest posto što je rezultiralo povećanjem realnog prihoda po stanovniku, u nekim slučajevima i više od 200 posto od 1999. do 2016. Na bogatijem zapadu BDP je rastao prosječno dva posto i u istom razdoblju povećao za samo 50 posto, kaže se u studiji. Od 2010. do 2016. BDP je u Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Belgiji i Austriji i Austriji rastao dvoznamenkastim postotkom (10-13%) dok je u južnim zemljama EU rastao od 6% (Italija) do minus sedam posto (Grčka). EU se brine da bi slabije napredovanje zemalja mogao dovesti do jačanja euroskeptičnih i populističkih strankama koje bi mogle biti prijetnja EU. Novi list

    28.02.2018. (08:25)

    Zaobilazno davanje samom sebi

    Piketty: Bogate države EU uzimaju od siromašnih više nego im daju

    Iz novih članica Europske unije daleko se više novca odlijeva, nego što se u njih ulijeva iz europskih fondova, tvrdi francuski ekonomist Thomas Piketty na svom blogu. Objašnjenje je u tome što su tvrtke iz razvijenog dijela Unije, poglavito iz Njemačke, svojim ulaganjima preuzele vlasništvo nad polovinom tvrtki u tim zemljama pa na temelju tog vlasništva izvlače profite, čiji ukupni iznos daleko premašuje novac kojeg srednjoeuropske članice dobivaju iz fondova EU. Kad bi se gledalo samo uplate i isplate iz europskog proračuna onda su srednjoeuropske države u plusu – u Poljskoj su u plusu 2,7 posto BDP-a, Mađarskoj 4 posto, Češkoj 1,9 posto, a u Slovačkoj 2,2 posto. Novi list

    25.01.2018. (07:11)

    Vrlo nezgodna pozicija

    Bruxelles nije sklon financiranju mosta koji će graditi Kinezi

    Kako se neslužbeno doznaje, Bruxelles nije zadovoljan zbog činjenice da bi nepovratna europska sredstva (357 milijuna eura) kojima se financira 85% troškova gradnje mosta Pelješac, trebala završiti kao prihod kineske tvrtke. U tom kontekstu i argumenti iz žalbe Strabaga o povredi pravne stečevine EU-a nadilaze sam predmet Pelješkog mosta, jer se izravno tiču odnosa EU-a i Kine, odnosno stava Europske komisije prema kineskim investicijama. Novi list

    07.01.2018. (13:30)

    A nije Justin

    Politički analitičar Bieber: Hrvatska je problematična članica EU-a

    Austrijski povjesničar i politolog Florian David Bieber, direktor Centra za studije jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu, jedan je od najvećih poznavatelja prilika u regiji na europskoj javnoj sceni. U intervjuu za Novi list objašnjava zašto je Hrvatska problematična članica EU. “Vlada nije prihvatila odluke Haškog tribunala, dopuštala je razne javne izjave o Praljku, često je intervenirala i podupirala destruktivne politike u BiH te nije snažno podupirala proširenje EU-a, što je obećala da će činiti kada postane zemlja članica. Odbijanje arbitraže također je dio problema”, kaže Bieber.

  • Slične vijesti

    02.02. (13:30)

    Tulum etnonacionalista

    Kako su se Dodik, Komšić i Džaferović zabavljali u Bruxellesu

    Etnonacionalne vlasti BiH svjesne da sa svakim novim istinskim iskorakom k Europskoj uniji, postojeće vlasti idu makar dva koraka ka svome nestanku, piše komentator Al Jazeere. Kod kuće žestoko posvađani, trojica članova Predsjedništva BiH u Bruxellesu su zajedno ručavali, večeravali, doručkovali, slikali se, smijali, pričali viceve… Milorad Dodik pred novinarima je Željka Komšića oslovljavao sa „moj prijatelj Željko“, ali mu je prišivao i šaljive epitete kao što su „građanski tvrdolinijaš“ i „multietničar“…

    19.01. (19:30)

    Tom i Engels

    Viktor Vresnik: Poslušajmo Pikettyjev prijedlog za pravedniji kapitalizam, inače će biti još gore

    Europa mora graditi svoj originalni model kako bi osigurala pravedan i trajan društveni razvoj svojim građanima… Treba napraviti sustav u kojemu će velike kompanije pridonositi više od malih i srednjih biznisa i gdje će najbogatiji porezni obveznici plaćati više od siromašnijih – piše u novom dokumentu francuskog ekonomiste Thomasa Pikettyja ‘Manifest za demokratizaciju Europu’ (ovdje cijeli dokument), kojeg analizira Viktor Vresnik. Primarni je cilj reducirati nejednakosti unutar pojedinih zemalja i investirati u budućnost svih Europljana, počevši od najmlađih.

    06.01. (17:00)

    Rok realan

    Crna Gora može postati članica EU i prije 2025.

    Crna Gora je u procesu pristupanja EU odmakla najdalje i ima otvoreno samo jedno poglavlje pa će za ulazak u Uniju biti spremna i prije 2025. godine, izjavio je glavni pregovarač Aleksandar Drljević, koji smatra da je princip regate jedini legitiman kod pristupanja novih članica. Iskustva iz pregovora nesebično dijele s ostalim zemljama kandidatima jer je svima u interesu da zapadni Balkan bude dio EU, kaže. AlJazeera

    30.05.2018. (19:00)

    Komentar: Štiti li EU naše podatke?

    “Brisel, koji inače tako dosledno insistira na principima konkurencije i slobodnog tržišta, bio je spreman da preko toga pređe kada su u pitanju kineske investicije, sve da bi se EU zaštitila od ‘bezbednosnog rizika’ koji bi nastao ako bi Kinezi kupili evropske firme ili infrastrukturu od posebnog značaja. Opet se pokazuje da princip slobodnih investicija ima ograničeno važenje. U tom smislu se i GDPR može shvatiti kao pokušaj da se spreči gomilanje podataka o fizičkim i pravnim licima u EU u cilju zaštite sopstvenog vojno-političkog i tržišnog položaja”, piše Bilten, u dobrom komentaru GDPR-a.

    04.05.2018. (16:30)

    Novčići

    Komentar: Manje novca iz EU? Pa što! Potrošili smo tek desetinu postojećeg

    “Sedam godina prije nego što je ušla u EU, Hrvatska je iz europskih fondova mogla povući 1,2 milijarde eura, a teškom je mukom u zemlju došlo 90 posto te svote. S ulaskom u EU, Hrvatskoj je odobren osam puta veći iznos – više od deset milijardi eura, ali na polovici tog puta jedva da je bila ugovorena desetina svote. Hoće li Grad Zagreb uspjeti navrat-nanos pripremiti gradnju sveučilišne bolnice, tek ćemo vidjeti, no činjenica je da su kod povlačenja novca iz europskih fondova zakazali svi sektori, gotovo sve strukture vlasti, od sveučilišta, znanstvenih instituta, gradova i općina, državnih institucija”, piše Ljubica Gatarić. Večernji

    28.04.2018. (20:30)

    Zli pesticidi

    EU zabranjuje kemikalije koje dokazano štete pčelama

    Države članice EU-a podržale su prijedlog Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) za sve poljoprivredne usjeve na otvorenom kako bi zaštitili pčele i ostale oprašivače. Sličnog sastava kao i nikotin u cigaretama, neonikotinoidi čine pčele ovisnima, te one traže polja koja su tretirana tim pesticidom. 24sata, Guardian

    28.04.2018. (18:54)

    Verikale i paralele

    Smanjuje se jaz u bogatstvu europskog istoka i zapada, ali raste između sjevera i juga

    Po podacima MMF-a, BDP 11 članica EU, većinom iz središnje i istočne Europe, koje su se pridružile bloku od 2004. rastao je po prosječnoj stopi od šest posto što je rezultiralo povećanjem realnog prihoda po stanovniku, u nekim slučajevima i više od 200 posto od 1999. do 2016. Na bogatijem zapadu BDP je rastao prosječno dva posto i u istom razdoblju povećao za samo 50 posto, kaže se u studiji. Od 2010. do 2016. BDP je u Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Belgiji i Austriji i Austriji rastao dvoznamenkastim postotkom (10-13%) dok je u južnim zemljama EU rastao od 6% (Italija) do minus sedam posto (Grčka). EU se brine da bi slabije napredovanje zemalja mogao dovesti do jačanja euroskeptičnih i populističkih strankama koje bi mogle biti prijetnja EU. Novi list

    28.02.2018. (08:25)

    Zaobilazno davanje samom sebi

    Piketty: Bogate države EU uzimaju od siromašnih više nego im daju

    Iz novih članica Europske unije daleko se više novca odlijeva, nego što se u njih ulijeva iz europskih fondova, tvrdi francuski ekonomist Thomas Piketty na svom blogu. Objašnjenje je u tome što su tvrtke iz razvijenog dijela Unije, poglavito iz Njemačke, svojim ulaganjima preuzele vlasništvo nad polovinom tvrtki u tim zemljama pa na temelju tog vlasništva izvlače profite, čiji ukupni iznos daleko premašuje novac kojeg srednjoeuropske članice dobivaju iz fondova EU. Kad bi se gledalo samo uplate i isplate iz europskog proračuna onda su srednjoeuropske države u plusu – u Poljskoj su u plusu 2,7 posto BDP-a, Mađarskoj 4 posto, Češkoj 1,9 posto, a u Slovačkoj 2,2 posto. Novi list

    25.01.2018. (07:11)

    Vrlo nezgodna pozicija

    Bruxelles nije sklon financiranju mosta koji će graditi Kinezi

    Kako se neslužbeno doznaje, Bruxelles nije zadovoljan zbog činjenice da bi nepovratna europska sredstva (357 milijuna eura) kojima se financira 85% troškova gradnje mosta Pelješac, trebala završiti kao prihod kineske tvrtke. U tom kontekstu i argumenti iz žalbe Strabaga o povredi pravne stečevine EU-a nadilaze sam predmet Pelješkog mosta, jer se izravno tiču odnosa EU-a i Kine, odnosno stava Europske komisije prema kineskim investicijama. Novi list