01/02/2016 - Monitor.hr
01.02.2016. (23:40)

Kritični pogodak

Čemu sav taj hype oko ‘Povratnika’?

“Postavlja se pitanje čemu onda sav taj ‘hype’, ako je već sve tako veće od života. Meni cela ta ‘feel bad’ kinematografija ima smisla kad Joshua Openheimer i Herbert Sauper u svojim dokumentarcima prouče građu, odu na teren i povuku zanimljive paralele kojima naglašavaju apsurdnost cele situacije. Nema mi smisla kada to učini miljenik kritike i određene publike, sa preko 100 miliona dolara budžeta iz udobne pozicije velikog umetnika i velikog mislioca”, komentira Povratnika Marko Stojiljković. Monitor

02.02.2016. (00:07)

Za show spremni

Bilježnica Robija K.: Ustaška mladež

“Onda je učiteljica Smilja isprsila se i rekla je: ‘Ja i svi drugi nastavnici smo dobili naputak od ministra kulture i bogoštovlja, gospodina profesora doktora Zlatka Hasanbegovića, da se učenicima ponudi dobrovoljački upis u ustašku mladež!’ Mi đaci smo gledali preda se i šutili smo. Učiteljica Smilja je rekla: ‘Dobro, znači svi ste upisani! Sa zadovoljstvon ću izvjestit gospodina ministra profesora Hasanbegovića da u mom razredu nema Srba, Židova, Cigana, Jugoslavena, Četnika, a bogami ni potomaka partizanskih zlikovaca! Jel tako, mladeži?’”, piše Robi K.

02.02.2016. (00:01)

McLaren Honda planira novi izgled u 2016.

02.02.2016. (00:00)

Čemu sav taj hype oko ‘Povratnika’?

Filmska kritika je subjektivna stvar i nijedan čitalac ne treba osetiti obavezu da se mojih reči drži “k’o pijan plota”. Zato i počinjem sa subjektivnim stavom i molim vas da ga imate na umu čitajući ovu kritiku. Naime, Inarritu mi kao filmski autor ni najmanje ne leži.

Njegova potreba za filozofiranjem, religijskom simbolikom i teškim misticizmom u kombinaciji sa autorskim nastupom većim od života i ozbiljnijim od smrti me u startu odbijaju. Amorres perros poštujem kao izuzetno nadahnut i pismen filmski prvenac, ali ne vidim potrebu za još dva potpuno ista filma iza toga. Nije stvar ni “hyperlink” strukture, i to se, po mom mišljenju, pokazalo sa Biutiful koji je imao uredan narativ. Birdman je tu izuzetak, sjajan film koji kao da je radio drugi autor, film koji isto tako govori pametne stvari, ali to čini sa lakoćom i na zabavan način, dovoljno da pređem preko povremenih ispada mistifikacije. The Revenant je, u velikoj meri povratak na staro i to je šteta.

Šteta je jer počinje tako dobro, in medias res, urgentno. Indijanci iz plemena Arikara napadaju traperski logor, negde na severu Velike Louisiane. Napadaju ga sa svih strana, iznenada, poput elementarne nepogode. Imaju za to i praktične razloge, pored onog moralnog, da je to njihova zemlja. O tim razlozima ćemo kasnije. Skaut Hugh Glass (DiCaprio) je zajedno sa svojim polu-indijanskim sinom Hawkom (Goodluck) malo udaljen od logora i njih dvojica dolaze na kraj bitke. Kapetan Henry (Gleeson), zapovednik ekspedicije, i iskusni traper John Fitzgerald (Hardy) se trude da sačuvaju što je više moguće ljudskih života i ulovljenih koža, ali to je sizifov posao, pa malobrojni preživeli beže prema brodu na reci, noseći onoliko robe koliko mogu pre nego što sve ode dovraga.

Ova scena se prati bez daha i fantastična je u svojoj brutalnosti i krvi koja se meša sa blatom i očajem. Ali predah na brodu se nastavlja u novi sukob. Skaut Glass, kao neko ko najbolje poznaje teren, tvrdi da su na reci laka meta za Indijance koji će ih opet opkoliti i da veće šanse imaju ako zapale brod, sakriju plen i krenu kopnenim putem, nekih 200 milja do najbližeg utvrđenja. Fitzgerald se tome protivi, ali kapetan veruje svom skautu i izdaje takvo narađenje. Seme razdora je posejano. Skaut odlazi sam napred u izvidnicu, ali ubrzo iznenadi medvedicu sa dva mladunčeta i u prvom okršaju s njom izvuče deblji kraj. Iz nekog razloga, umesto da se pritaji ili sačeka siguran pogodak, on po drugi put “čačka mečku”, i nekim čudom uspeva da je ubije, ali pritom biva još gadnije ranjen. Kao što je CGI medvedica umalo pocepala DiCapria, odnosno Glassa, tako je u solidnoj meri pocepala i film.

Kada ga ostali traperi pronađu, uspeju jedino da ga “pokrpaju”, ali je izvesno da će umreti. Kapetan traži dobrovoljce da ostanu s njim do smrti i prirede mu “kršćanski pogreb”, javljaju se Hawk i još jedan mladić, Bridger (Poulter), ali i Fitzgerald, na čuđenje svih. Njegova logika je prosta, za stražarsku dužnost je obećana nagrada, a on bi želeo “izvaditi štetu” zbog izgubljenih i sakrivenih koža. Znamo šta sledi, zli Fitzgerald ubije Hawka pred očima nepokretnog i nemog Glassa, te ubedi Bridgera da su Arikare u blizini i da treba bežati, pa njih dvojica ostave ionako polu-mrtvog skauta u grobu. Tu na scenu stupa Glassova čelična volja da preživi, ustane iz groba i sam se dovuče do utvrđenja, ali i da se osveti onome ko mu je ubio sina, a njega ostavio da umre.

Sledeće dve trećine filma, posvećene preživljavanju i osveti, pate od ograničenja i od tipskosti koja zahteva tačno određenu dramaturgiju. Znamo kako to biva sa preživljavanjem u surovoj, snežnoj divljini, gledali smo to onoliko puta, na primer u Pollackovom Jeremiah Johnsonu, pa i u poetičnom Man in the Wilderness (1971) Richarda C. Sarafiana. Inarritu se tu dosta oslanja na kontraste između divnih pejzaža atraktivno uslikanih kamerom Emanuela Lubezkog i nezavidne situacije u kojoj se Glass našao. Ako smo videli nekoliko “man vs. nature” filmova, znamo šta to znači. Ješće se korenje, životinjske strvine, živo meso i riba. Junak će u ključnim trenucima proplivati (obučen u krzno) i prohodati. Još na početku odiseje će “ustati iz groba” iako ništa nije jeo danima. Tarantino se sa tim slatko isprdao u svojoj osvetničkoj fantaziji Kill Bill, na dva mesta, ali čini se da Inarritu ili misli ozbiljno, ili jednostavno ne uspeva da pronađe bolje rešenje od standardnog i prilično naivnog, no prigodnog.

Kako odiseja odmiče dalje, Inarritu nas sve više zasipa sa svojim misticizmom. Isprva u scenama snova o davno pokojnoj ženi Indijanki, stradaloj u napadu vojske na selo, pa zatim snova sa religijskom tematikom, a na kraju i na javi, kad Glass naleti na jednako usamljenog i tužnog Pawnee Indijanca, čiji jezik govori. Postoji još nekoliko religijskih momenata za koje jednostavno osećamo da će autor posegnuti za njima prilikom “naplate” na kraju. A osveta? Ona dolazi na kraju, klasično, u očekivanoj sceni borbe od 20-ak minuta.

Nevolja sa filmovima po istinitim događajima, a naročito onim koji su obavijeni velom tajne i distorzirani potonjom mitologizacijom, kao što je to slučaj sa pričom o Glassu, je to da se sve moglo drugačije i često bolje napraviti. Stičem utisak da je Inarritu uzeo mit i knjigu o Glassu kao predložak da bi unutra ubacio svoja razmišljanja o čoveku i prirodi, izopačenosti civilizacije, moralnosti i religiji, što je apsolutno legitimno, ali u i oko legende o Glassu ima materijala za nekoliko boljih priča kojih se autor u najboljem slučaju hvata samo površno, dok mu je prvenstveni cilj da se mi kao gledaoci osećamo loše dok gledamo njegov film, kao u onoj sceni sa obešenim Indijancem i natpisom na francuskom. Nekome će se možda to učiniti dubokoumnim, ali ja u tome vidim samo nabijanje.

Zbog tih svojih eskapada Inarritu namerno razvlači dramaturški najstandardniji središnji deo o preživljavanju. A duboke teme mu se same nameću: demistifikacija Glassovog lika, genocid nad Indijancima, odnosi snaga nakon kupovine Louisiane i pokušaj kolonizacije, život na i preko granice civilizacije, pa čak i Glassova osveta kao uvod u studiju moralnosti. U svojoj fingiranoj dubini Inarritu na ključnim mestima ostaje površan, čak povremeno i zlonameran. Tretman Indijanaca nije otišao mnogo dale od Dances with Wolves, tako imamo dobre, mistične i magične Pawneeje, Arikare koje su elementarna nepogoda i na ratnoj stazi sa dobrim razlogom (poglavičinu kćerku su oteli belci i Arikare gaze skoro sve pred sobom), ali i Siouxe koji se pojavljuju u trećem licu kao oličenje surovosti. U odnosu na Kostnerov film, uloge pojedinih plemena su izmenjene, ali suština ostaje ista, a pogled salonski. Međutim, Indijanci su još i dobro prošli u poređenju sa Francuzima, suparničkom grupom trapera, koji su prikazani kao epitom zla i izopačenosti.

Jednodimenzionalnost u prikazu etničkih grupa se oslikava i na pojedinačne likove. Tako je Glass slika i prilika iskustva, moralnosti, mudrosti i nepokorenog duha, Fitzgerald ljudskog oportunog zla, Bridger mladalačke naivnosti, a kapetan dobrog i moralnog, ali ne baš sposobnog čoveka. Usudio bih se tvrditi da ni “casting” nije savršen, Leonardo DiCaprio bi mi među poslednjima pao na pamet kao Glass, ta uloga bi bolje stajala Tomu Hardiju koji je već dokazao da je sposoban da bude sam na ekranu, u Lockeu je 90 minuta razgovarao telefonom i ni jedne sekunde nije bio dosadan. Ovde bi se to diglo na novi nivo, uglavnom bez dijaloga. Umesto toga, Hardy je zarobljen za likom koji je karikatura sitne ljudske zlobe, sakrivenim iza prenaglašenih tikova i tvrdog teksaškog akcenta koji glumac nije savladao, pa sve to izgleda još karikaturalnije. Što se DiCapria tiče, daleko od toga da je on loš, ali nije ni impozantan kao što zna biti kad pogodi pravu ulogu. Trudi se, jako se trudi, i to se vidi, a to nije dobar znak.

Naravno, odmah po premijeri filma su se pojavili napisi kojim se diže prašina. O izuzetno zahtevnom snimanju na udaljenim lokacijama u divljini koje je dupliralo budžet. O snimanju po samo sat-dva dnevno, kada je najlepše svetlo da film ne bi izgledao lažno. O “raštimanim violinama”, odnosno članovima ekipe koji su otpušteni. O mukama kroz koje su glumci prošli. O sirovoj bizonskoj jetri i spavanju u konjskoj utrobi (inače, to isto imamo sa mnogo manje pompe u islandskom filmu Of Horses and Men). Inarritu je imao toliko takta da u svojoj potrazi za autentičnošću povuče granicu: DiCapria nije napala prava (dresirana) medvedica, niti se sjurio na konju u provaliju.

Postavlja se pitanje čemu onda sav taj “hype”, ako je već sve tako veće od života. Jer ima ljudi koji na to padaju, eto zato. Meni cela ta “feel bad” kinematografija ima smisla kad Joshua Openheimer i Herbert Sauper u svojim dokumentarcima prouče građu, odu na teren i povuku zanimljive paralele kojima naglašavaju apsurdnost cele situacije. Nema mi smisla kada to učini miljenik kritike i određene publike, sa preko 100 miliona dolara budžeta iz udobne pozicije velikog umetnika i velikog mislioca. Ne kažem da je The Revenant loš film, kažem samo da nije ne znam kako dobar i da ga, kao i njegovog autora, ne kupujem. Prosto ne vidim potrebu za tim. (5/10)

PS: Napisah 1500 reči, a nigde ne spomenuh ni sezonu nagrada ni Oscare, iako se The Revenant visoko kotira sa 12 nominacija. Nije to lak zadatak u ovo vreme kad svi bruje o tome i kad se slažu tiketi u kladionici.

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan.

01.02.2016. (23:59)

Klemmovanje

Klemm: Tko kaže da Milanović nekome nije platio da viče ‘Za dom spremni’

“Napravite danas bilo kakav skup i nađe se neki pojedinac koji viče: Za dom spremni!, nehotice se i ostali povedu za njim i baca se sjena na to okupljanje. Nakon toga nitko ne priča o razlozima okupljanja i što je dobrog htjelo proizaći iz toga, nego se svi uhvate toga povika. Poput skupa potpore Z1 – tko kaže da Milanović nekome nije platio da to viče? Ja se ne želim poistovjećivati s NDH. Josip Klemm je protiv bilo kakvog fašizma, nacizma i komunizma”, izjavio je Josip Klemm. Jutarnji

01.02.2016. (23:44)

Kad bi svi...

Tisuću ‘izdajnika’ ispunilo Markov trg

Na Markovom trgu održao se prosvjed “izdajnika” u organizaciji Radničke fronte. Trg je bio gotovo u potpunosti ispunjen ljudima, a organizatori navode da se prosvjedu odazvalo tisuću ljudi. Prosvjednici su, između ostalog, pjevali “Kad bi svi ljudi na svijetu”, uzvikujući da traže ostavku vlade. “Ne želimo da nam Karamarko određuje što smijemo govoriti u javnosti; ne smatramo da su profesionalni ‘branitelji’, a u stvarnosti fašosioidna bojna plaćenika koja štiti hadezevou kleptokraciju, uzor morala; ne slažemo se da su mržnja prema drugima i drugačijima nešto pozitivno… okupili smo se jer želimo društvo solidarnosti, jednakosti, socijalne pravde i tolerancije, a ne društvo mržnje eksploatacije i netolerancije”, poručili su prosvjednici. Novi list, N1

01.02.2016. (23:23)

Stručna literatura

U zatvoru u Lepoglavi najviše se čita Coelho, Ludlum i Miljuš

U kaznionici u Lepoglavi zatvorenici vrijeme krate i čitanjem. Tako su od 11.161 dostupne knjige najviše posezali za knjigama Oštrica besmrtnika Hiroakia Samure, Matareški krug Roberta Ludluma, Potpuni nadzor Davida Baldaccia, Alkemičar Paula Coelha te Hrvatski monstrumi 1. dio Dušana Miljuša. U Miljušovoj knjizi riječ je o višestrukim ubojicama i njihovim zločinima koji su potresli Hrvatsku. “Vjerojatno su u zatvoru i neki koji su i sami u toj knjizi, a neki drugi žele se upoznati s tim tko su im cimeri”, kaže Miljuš. 24sata

01.02.2016. (23:04)

Ivan Horvat, GMO

Britanci spremni za genetsko modificiranje ljudskih embrija

Britanski znanstvenici dobili su dozvolu za genetsku modifikaciju ljudskih embrija. Institut Francis Crick započet će kontroverzne eksperimente u ožujku, a cilj je deaktivirati gene u preostalim embrijima iz klinika za umjetnu oplodnju kako bi vidjeli što onemogućuje njihov razvoj. Kineski tim proveo je slične eksperimente prošle godine uz veliko negodovanje javnosti. Razumijevanje ključnih procesa u razvoju embrija moglo bi nam pomoći razumjeti uzroke neplodnosti, pobačaja i genetskih bolesti, kažu znanstvenici. Telegraph

01.02.2016. (22:26)

Pišem pismo tinta mi se proli

Glumci masovno napuštaju HDDU zbog šutnje oko novog ministra

Zbog dugogodišnjeg nezadovoljstva radom i upravom Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU) pedesetak glumaca članova istupilo je iz članstva te udruge. “Na žalost, ne osjećamo se dijelom takvog HDDU-a i zato nam jedino preostaje da istupimo iz članstva”, stoji u priopćenju. Izravni povod bilo je pismo predsjednika HDDU-a Slavka Jurage poslano članstvu u petak, nakon poziva nekih članova na očitovanje HDDU-a o peticiji protiv izbora ministra kulture Zlatka Hasanbegovića. Juraga tvrdi da je sve nesporazum. T-Portal

01.02.2016. (20:55)

Mutna posla

Depresivno stanje transparentnosti ISP-ova u Hrvatskoj i EU-u

Skupina istraživačkih novinara prozvala je niz internetskih provajdera u EU-u zbog netransparentnih poslovnih praksi. Najcrnje je stanje u Rumunjskoj, gdje su najveći pružatelji interneta pod kontrolom offshore kompanija, a povezani su s korupcijom političara. Prema novoj EU direktivi za sprečavanje pranja novca koja stupa na snagu u lipnju 2017. kompanije će morati otkrivati stvarne vlasnike udjela. U Hrvatskoj je kao problem naveden monopol HT-a, koji kontrolira više od tri četvrtine tržišta širokopojasnog interneta. Telegram

01.02.2016. (20:51)

Pečat otkriva koja su najkvalitetnija jaja

01.02.2016. (20:50)

Bonton u pisanju mailova: 15 pravila koja bi svi trebali poštovati

01.02.2016. (20:31)

Uradi sam

Kako razvijati odgovornost kod djece

Kako dijete raste, preuzima odgovornost, primjerice brinući se samo za sebe i svoje zdravlje. No da bi se naučilo odgovornom postupanju, dijete moramo pustiti da radi stvari za koje je sposobno. Trebamo procijeniti trenutak kada je spremno za samostalno preuzimanje neke aktivnosti, razgovarati s njime i dopustiti mu emocije te pružiti podršku. Autorica Pam Levin osmislila je pozitivne poruke za svaku razvojnu dob te upute za roditelje. Index

01.02.2016. (20:18)

Dollar Inc.

Da je Apple država, bio bi 42. najbogatija država svijeta

Apple je najbogatija tehnološka kompanija na svijetu i vrijedi oko bilijun američkih dolara, a samo u prošloj godini uprihodila je 213 milijardu dolara. Ako to promatramo kao bruto domaći proizvod i usporedimo s državama diljem svijeta, Apple bi bio 42. najbogatija država svijeta, ispred primjerice Irske, Katara i Portugala. Većina zarade dolazi od iPhonea, gotovo 70%. ICT Business

01.02.2016. (19:50)

Hvala na pitanju

Istine i laži o neprofitnim medijima

Od Hasanbegovićeva ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije, u javnosti se pokušava stvoriti slika da oni predstavljaju “uhljebe” i “dokoličarski kulturni agitprop” koji troši milijune kuna poreznih obveznika, što je izrazito zlonamjerna, perfidna i pomno smišljena laž. Stvarnost je potpuno drukčija: takvi ‘uhljebi’ zapravo ‘otimaju’ otprilike 0,002 posto državnog proračuna (!), a radi se uglavnom o medijima koji su pokrenuli novinari koji su ostali bez posla te pokušavaju održavati zbiljsko novinarstvo na životu, piše Tris.

01.02.2016. (19:27)

Sve po starom

Gdje će i što raditi bivši ministri?

Većina ministara iz prošle vlade vraća se u saborske klupe, i to na četiri godine odnosno do kraja mandata. Jedina je iznimka Ante Kotromanović, koji je odlučio otići u privatni sektor. Za njime bi i Boris Lalovac, no ne nada se poslu u bankarskome sektoru, već želi u proizvodni: “To me više zanima i tamo se može najviše naučiti. U proizvodnim tvrtkama se stvaraju najveće dodane vrijednosti”, kaže Lalovac. Večernji

01.02.2016. (18:45)

Kineska kuhinja za dvoje za 77kn: Pržena patka i pržena piletina na Szechuan način

01.02.2016. (18:36)

Što nam slonovi zubi govore o evoluciji

01.02.2016. (18:35)

Kuba na prodaju: Havana je velika torta i svi pokušavaju dobiti komad

01.02.2016. (18:28)

Zadnji vagoni

Đuro Đaković: Milijardu kuna minusa od samostalnosti

S dugom od 220 milijuna kuna u posljednje tri godine te srezan na 940 radnika, “prva jugoslavenska tvornica vagona strojeva i mostova d.d. Brod na Savi” Đuro Đaković na izdisaju je. Danas jedva proizvede nekoliko desetaka vagona godišnje, i to uglavnom čeka milost narudžbe od HŽ-a, dok je, primjerice, 1969. godine izgrađeno 6.877 novih vagona, od kojih je 4.243, čak dvije trećine, rađeno za izvoz, piše Lupiga još jednu tužnu hrvatsku industrijsku priču.

01.02.2016. (18:07)

Drvo je ‘in’: Ručni satovi, leptir mašne, novčanici…

01.02.2016. (18:06)

Hasanbegović: Nema više potrebe za Povjerenstvom za neprofitne medije – ni F od fakta

01.02.2016. (17:55)

Alternativa u prognanstvu

Rad u neprofitnim medijima

“Moja je mjesečna plaća na portalu Kulturpunkt.hr 4000 kuna neto. Ako se pisanje, čitanje, urednička i grafička obrada tekstova, potom lektura, redaktura i korektura, osmišljavanje tema i pronalaženje vanjskih suradnika, pisanje dvaju mjesečnih newslettera za čitatelje, edukacija mladih novinara kroz različite programe i radionice, povremeno održavanje računalne opreme i tehnički i grafički razvoj portala, pisanje projekata i izvještaja, mogu zvati jednim poslom”, pokušava demistificirati priču o neprofitnim medijima jedan “uhljeb” za MUF, neprofitni portal.

01.02.2016. (17:30)

Volkswagen Tiguan GTE Active Concept – zeleni terenac crvene boje

01.02.2016. (17:27)

Nova teorija relativnosti

Poruka Karamarku: Moral je nebitan samo plaćenicima

“Da negdje u normalnoj zapadnoj državi visoko rangirani političar ovako nešto kaže o moralu – to bi za njega bio kraj političke karijere. ‘Pustimo kategoriju moralno nemoralno, to je jako relativno.’ Takva Karamarkova izjava potpuno je neprihvatljiva. Moral je suština politike u demokratskoj zemlji. Moralne norme ono su što pojedinca potiče na rad u politici, na rad za opće dobro. Govoriti da se pusti kategorija morala može samo netko tko je spreman raditi za bilo kojeg gazdu, samo u kategoriji plaćenika”, piše Goran Vojković za Index.

01.02.2016. (17:01)

Mirovinski studiji

Najbezbolnija reforma: Ukinuti drugi stup

Značajan broj ljudi koji danas zagovaraju drugi stup nije se uopće bavio tom temom. Situacija je očita: suočeni smo s medijskim reketom koji seže i do javnoga Hrvatskog radija, koji sad zove i promovira – vjerujem, po nalogu – ljude iz financijske industrije, one koji brane taj model npr. argumentom da bi sad bilo ‘kukavički’ ukinuti drugi stup. A primjerice i Bugarska ga je lani ukinula, nakon svih. Sa sudbinom Ivana Lovrinovića u Saboru postaje očito da je krupni kapital definitivno preuzeo kormilo, govore za Novosti ekonomisti koji se protive drugom mirovinskom stupu.

01.02.2016. (16:56)

Europska komisija dala je rok od 90 dana za pokretanje postupka privatizacije HŽ Carga

01.02.2016. (16:13)

Radi se i na spavanju

12 koraka do dobrog sna

Ako vas obaveze čine toliko nervoznima da o njima razmišljate umjesto da spavate, držite kraj kreveta blok i napišite u njega što trebate napraviti drugi dan, a to bi vas moglo umiriti i dozvoliti da zaspite. Također, ne treba odmah početi brinuti ako ne zaspite čim legnete, dobro je i samo odmarati ležeći u krevetu. Guardian

01.02.2016. (15:34)

Noćna kamera u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit: Medvjed, ris, jazavac, lisica…

01.02.2016. (15:17)

30 posto globalnog ribljeg ulova ostaje neprijavljeno

01.02.2016. (15:16)

Ptice uče svoj pjev promatranjem i vježbanjem

01.02.2016. (15:08)

E, sad film s Meryl Streep

Hollande pomilovao ženu koja je ubila supruga zlostavljača

Francuski predsjednik Francois Hollande pomilovao je Jacqueline Sauvage (68), ženu osuđenu za ubojstvo supruga zlostavljača, u slučaju koji je podijelio francusku javnost. Sauvage je 2012. osuđena na 10 godina zatvora za ubojstvo supruga koji je desetljećima zlostavljao nju i djecu. Sauvage će na slobodu u travnju, nakon tri godine odslužene kazne. Ovo je druga osoba koju je Hollande pomilovao, prije toga bio je to čovjek koji je proveo vremena u zatvoru najviše u Francuskoj. BBC, Independent

01.02.2016. (14:57)

Okupljanje rodbine

‘Kung fu panda 3’ gledaniji od DiCaprija i medvjeda

Animirani film ‘Kung Fu Panda 3’ bio je najgledaniji ovog vikenda u kinima SAD-a s 41 milijunom zarađenih dolara u prvom vikendu prikazivanja. ‘Povratnik’ s Leonardom DiCaprijem i međedom bio je na drugom mjestu s 12,4 milijuna dolara, a ‘Ratovi zvijezda: Sila se budi’ s 10,8 milijuna dolara na trećem, i sad mu nedostaje još petnaestak milijuna da premaši granicu od dvije milijarde dolara. LA Times, Variety

01.02.2016. (14:56)

Zagreb: Tisuće navijača dočekale brončanu rukometnu reprezentaciju

01.02.2016. (14:52)

U Srbiju uhićeno 15 vračara: Zbog neuzvraćene ljubavi su u stanju i mjesecima uplaćivati novac, dok bi im vračara telefonom skidala magiju i vraćala voljeno biće

01.02.2016. (13:31)

Aha, ali smo bolji od Burkine Faso!

Indeks ekonomskih sloboda: Hrvatska pala za 22 mjesta

Hrvatska je zauzela 103. mjesto na rang ljestvici 178 zemalja prema Indeksu ekonomskih sloboda za 2016. godinu, što znači da je većinom neslobodna. Hrvatska bilježi pad od 2,4 boda te ih sad ima 59,1, a s tim rezultatom je na 38. mjestu u Europi. Za Hrvatsku se u izvješću navodi da je gospodarstvo zemlje u recesiji te da se i dalje suočava s birokracijskim poteškoćama u investicijskom okruženju. Večernji

01.02.2016. (13:18)

Danas i sutra do +20°C, u srijedu i četvrtak kiša, bura, u gorju snijeg

01.02.2016. (12:55)

E, pa, baš su nekulturni

Bez vladajućih na sjednici; ministar: Odbor za kulturu – nepotreban

Zbog nedostatka kvoruma, jer se nisu pojavili uglavnom predstavnici Domoljubne koalicije, sjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu odgođena je, a ministar kulture Zlatko Hasanbegović nakon sjednice je rekao da je povjerenstvo ukinuo jer za njim više neće biti potrebe. “Događa se čitav niz grešaka što pokazuje da sloboda govora pod naletom kulturne revolucije dolazi u pitanje”, komentirao je SDP-ov Željko Jovanović. Novi list, T-Portal

01.02.2016. (12:46)

Znanje i podatke da bi rješavao podatke

Novi kurikulum: Manje učenja napamet, više razumijevanja i korištenja naučenog

Radi se o velikoj promjeni od naglaska na sadržaju, gradivu i nastavnim jedinicama na ono što se od učenika očekuje u terminima aktivnosti i sadržaja. U svim predmetima opterećenje činjenicama je značajno smanjeno. Djeca danas uče po lošem obrascu, a to je dajte mu činjenice i tražite od njega da ih reproducira. Međutim, ako ih usmjerite prema ishodima i procesima, date im da nešto naprave s tim što je spoznao i stavi to u funkciju onda je to sasvim drugačija škola – objašnjava Boris Jokić, voditelj radne skupine za reformu obrazovanja, temeljnu promjenu. Novi list

01.02.2016. (12:23)

Video: E, to je vjera u znanost

01.02.2016. (12:21)

Statistika rukometnog prvenstva: Domagoj Duvnjak s 46 dodavanja najbolji je asistent; Hrvatska je zabila najviše na Euru, okruglih 250 golova, hrvatski igrači tukli najviše na turniru

01.02.2016. (12:01)

Travanj dolazi ranije!

Medicinska konoplja stiže u ožujku, koštat će do 1.500 kuna

Želatinozne kapsule od ulja kanabisa, u dozi od po pet miligrama, u hrvatskim će se ljekarnama prodavati od ožujka. Mjesečna doza smole ili ulja od kanabisa na crnom tržištu stoji između 15.000 i 20.000 kuna, a u ljekarnama će koštati oko tisuću, tisuću i pol kuna za isti takvu dozu, jasno, uz recept, navodi dr. Nevenka Kovač, ravnateljica Imunološkog zavoda. Večernji

01.02.2016. (12:00)

Djeca između sedam i 16 godina starosti provode dulje od tri sata dnevno online, a 2,1 sat ispred televizora

01.02.2016. (11:57)

Svakodnevno konzumiranje oko 80 grama voća i povrća bogatog flavonoidima, koje nalazimo u grožđu, jabukama, kruškama, jagodama, rotkvicama… može spriječiti debljanje

01.02.2016. (11:45)

Kaže čovjek koji nas voli, dobro pa nas ne tuče

"Hrvati nemaju poštovanja, ne znaju razgovarati, neiskreni su"

“U Hrvatskoj sam počeo više psovati. U Koreji to uopće nisam radio. Ovdje stalno – je…. miša, haha. I ponašanje prema starijima… Ovdje nemate toliko poštovanja. Ne možeš treneru reći ‘ti’. U Koreji, ako je netko stariji i samo godinu dana, već mu se obraćaš s ‘vi’. Ili djeca… Ovdje ako pogriješiš, odmah te pošalju u pm. U Koreji je to nezamislivo. Čak i kada znaju da si skroz zeznuo, slušaju. Ne napadaju. Ne znate otvoreno razgovarati, iznijeti problem. Nego, sve je kao super, tapšanje po ramenu, samo tako nastavi, a onda ti ga zabije iza leđa”, priča Hong Seung, Korejac iz Zagreba koji je u Hrvatsku došao ljude učiti tae-kwon-dou, osvojio medalju, pa dobio otkaz. T-Portal

01.02.2016. (11:33)

Protu-ofenziva

HSP AS: Smijeniti sve Milanovićeve ljude; MOST: Profesionalci ostaju

“Trebalo bi smijeniti sve koji su bili na pozicijama u vrijeme Zorana Milanovića jer za političke uhljebe više nema mjesta”, rekao je Pero Ćorić, glavni tajnik HSP-a AS, članice Domoljubne koalicije. “Most je za profesionalizaciju i depolitizaciju. Neće biti političkih čistki” izjavila je Ines Strenja Linić, Mostova saborska zastupnica. Slično misli i njen kolega Miro Bulj. Jutarnji

01.02.2016. (11:30)

Hajdukov mladi nogometaš, Andrija Balić, karijeru će nakon Hajduka nastaviti u dresu Udinesea: Skoro sam se rasplakao, srce mi se steglo

01.02.2016. (11:29)

Hrvatska rekorderka u skoku u vis Blanka Vlašić zbog problema s Ahilovom tetivom više neće nastupati do kraja dvoranske sezone, sve je podredila Olimpijskim igrama 2016. u Rio de Janeiru

01.02.2016. (11:05)

Cijene dionica Twittera pale su na najnižu povijesnu razinu od izlaska kompanije na burzu – u godinu dana pale su za 55 posto, osnivač Twittera preko noći je od milijardera postao milijunaš, a američki mediji raspisali su se kako je to "kraj Twittera", u čemu je problem?

01.02.2016. (10:56)

Bjanko plaća

Nizozemci za temeljni dohodak – ljudi će dobiti 900 eura i htjet će raditi

Vodstva nizozemskih gradova Utrechta, Tilburga, Groningena i Wageningena razmatraju uvođenje temeljnog dohotka od oko 900 eura, koji bi zamijenio razne socijalne pomoći, a sve s ciljem da se ljude potakne da razmišljaju o tome što žele raditi, možda da pokrenu kakvu tvrtku ili rade nešto na pola radnog vremena. U testnoj će fazi projekta ljude podijeliti u četiri grupe: u prvoj će ljudima davati oko 900 eura, neće ništa tražiti zauzvrat i dopustit će im da rade koliko žele; u drugoj će tražiti od ljudi da volontiraju, a novac će se oduzeti onima koji ne budu željeli raditi; u trećoj će ljudi osim temeljnog dohotka dobivati još novca ako budu volontirali; u četvrtoj će dobivati temeljni dohodak, ali neće smjeti raditi. Što nauče primijenit će ubuduće… Fast Coexist

01.02.2016. (10:31)

Čovjek koji je volio vodu

Mrak-Taritaš: Bandić gradi fontane, a naselje preko puta – nema vodovod

Tri fontane koštaju 50 milijuna kuna… Abruš je 1906. napravio dvije fontane na Zrinjevcu. Valjda je za 100 godina Zagreb zaslužio tri fontane, rekao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić o trima fontanama u Ulici Hrvatske bratske zajednice na livadi ispred Nacionalne sveučilišne knjižnice, čija je gradnja upravo počela. Bivša ministrica Mrak-Taritaš poručila mu je ovako: “Kad se vozite kraj fontana, lijevo vidite fontane, a desno Trnje koje još nema riješen vodovod, odvodnju i neke druge stvari”. N1

01.02.2016. (10:13)

Pingvin u Puli

Uljanik gradi luksuznu jahtu za plovidbu do Sjevernog i Južnog pola

Australska kompanija Scenic, specijalizirana za luksuzna krstarenja rijekama, ponudit će luksuzno krstarenje polarnim krajevima, a pulsko brodogradilište Uljanik za njih će graditi supermoderni luksuzni kruzer Eclipse dugačak 165 metara, kojim će turisti bolje platežne moći na Sjeverni i Južni pol putovati u uvjetima hotela najviše kategorije, što će biti potpuna novotarija na turističkom tržištu. Scenic Eclipse je, inače, prva superluksuzna jahta koja će se uopće graditi u Hrvatskoj, a spada u red najskupljih brodova u povijesti hrvatske brodogradnje – ugovor je vrijedan oko 200 milijuna eura. Jutarnji

01.02.2016. (10:11)

Talijanski helikopter za hitnu službu, čije nas je korištenje u četiri mjeseca stajalo cijelih deset milijuna kuna, mogao je, zamislite, letjeti samo po danu, a pacijenti nisu smjeli biti teži od 95 kilograma

01.02.2016. (09:29)

Top 15 automobila koji imaju gullwing vrata

01.02.2016. (09:26)

Moj TV podsjetnik

Šest programa ponedjeljkom

10:55 Poirot (8,6), HTV2
12:41 Memoari Sherlocka Holmesa (8,8), HTV2
13:37 Taj talijanski život (6,6), HTV2
20:00 Velika gužva u prirodi, HTV2
20:00 Stalag 17 (8,1), HTV3
20:47 Časna žena, HTV1
21:40 Andrija i Anđelka, RTL
21:43 Kraljevi soula (6,5), HTV2
22:52 Korzika, biser Mediterana, HTV1
23:25 Ubojstvo u Bijeloj kući (6,1), Nova TV
00:22 Kiparica (7,3), HTV3
01:20 Oprezno s ljubavlju (6,1), Nova TV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

01.02.2016. (09:14)

Sad će se vaditi da ne može preko žice

Hernadi nije oslobođen – može mu se suditi u Hrvatskoj

Zsolt Hernadi, predsjednik Uprave i generalni direktor MOL-a, ipak nije dobio oslobađajuću presudu za slučaj koruptivnog preuzimanja INA-e – Prizivni sud u Budimpešti odlučio je da se kazneni postupak zbog davanja deset milijuna eura bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu obustavlja, čime se, suprotno tumačenjima Hernadijeva odvjetničkog tima kako je donesena pravomoćna presuda, ostavlja mogućnost daljnjeg suđenja u Hrvatskoj, kako piše portal Atlatszo. Hrvatski sud, tumače pravni eksperti, sada treba obnoviti europski uhidbeni nalog, a prvom čovjeku MOL-a može suditi bez ikakvih procesnih ograničenja. Jutarnji

01.02.2016. (09:05)

Even parity

Industrijskim izbjeljivačem protiv autizma

“Natrijev klorit jedna je od stvari o kojima smo učili još u osnovnoj školi, iako vjerojatno u nešto širem kontekstu, onom zašto se ne smije miješati varikina sa solnom kiselinom, odnosno zašto nije dobro miješati dvije vrste sredstava za čišćenje kanalizacijskih odvoda, što uostalom uvijek i piše na tim bocama: dolazi do oslobađanja vrlo otrovnog klora. E, sad. Kako je nekom palo na pamet da liječi tom kemikalijom, koja se inače koristi za dezinfekciju i izbjeljivanje”, pita se i pokušava objasniti Monitorov Radoslav Dejanović. Monitor

01.02.2016. (08:51)

Industrijskim izbjeljivačem protiv autizma

Učiti kemiju u osnovnoj školi mnogima od nas nesumnjivo je bilo poprilično dosadno. Iako je riječ o znanosti koja, ako imate imalo afiniteta, biva i logična i estetski lijepa, činjenica je da ne spada u onu grupu univerzalnih stvari koje nam u stvarnom životu mogu biti od praktične vrijednosti.

Ili nam se tako samo čini.

Na nastavi kemije, već u osnovnoj školi, naučimo neke univerzalne stvari koje su itekako primjenjive u stvarnom životu: primjerice, da kiseline razrjeđujemo sipavši ih u vodu, a ne obrnuto: sipanje vode u kiselinu (ili lužinu!) može izazvati burne reakcije. Nekad smo trebali znati kako je riječ o hidratizaciji molekula koja rezultira egzotermnom reakcijom kako bismo dobili prolaznu ocjenu.

U međuvremenu smo narasli, zapravo zaboravili što znači egzotermno, a što endotermno, možda se netko sjeti i kako se kiseline (osim sumporne) ipak mogu razblaživati dodavanjem vode u kiselinu kap po kap, uz puno miješanja. To je zapravo nebitno – bitno je bilo zapamtiti da se voda ne stavlja u kiselinu, da je to opasan proces, da posuda može puknuti, da kiselina može špricati u lice i da pri tom poslu treba biti jako oprezan.

Ako ništa drugo, ostat će od te edukacije barem onaj kvantum opreza koji kaže kako s kiselinom u kućanstvu postupamo oprezno i u rukavicama, ne nadvijajući se nad mjesto gdje je sipamo, ne udišući isparenja koja pritom nastaju. Pri otvorenom prozoru.

Natrijev klorit (NaClO2) jedna je od stvari o kojima smo učili još u osnovnoj školi, iako vjerojatno u nešto širem kontekstu, onom zašto se ne smije miješati varikina sa solnom kiselinom, odnosno zašto nije dobro miješati dvije vrste sredstava za čišćenje kanalizacijskih odvoda, što uostalom uvijek i piše na tim bocama: dolazi do oslobađanja vrlo otrovnog klora.

E, sad. Kako je nekom palo na pamet da liječi tom kemikalijom, koja se inače koristi za dezinfekciju i izbjeljivanje, koja je korozivna i, zanimljivo, pod određenim uvjetima zapaljiva pa i eksplozivna?

U svakom slučaju, riječ je o vrlo gadnoj kemikaliji koju ne želite niti na koži, a kamoli u probavnom traktu, ali ona ipak ima svoje pacijente više nego spremne igrati se s vlastitim ili tuđim zdravljem: i kod nas su se pojavili sljedbenici čudesne metode, još jedne od mora čudesnih metoda za liječenje autizma. I svih mogućih karcinoma. HIV-a. Šuljeva.

Riječ je o proizvodu nazvanom MMS, odnosno “Miracle Mineral Supplement”. Ta 28% otopina natrijevog klorita, sudeći prema tvrdnjama Kerri Rivere, propagatorice čiji se nauk u posljednje vrijeme širi i Hrvatskom, ima moć da iz dječjih crijeva istjera parazite koji, kako ta krasna teorija tvrdi, uzrokuju autizam.

Ima li što gluplje od ideje da autizam uzrokuju crijevni paraziti koje moderna znanost nije u stanju prepoznati? Neobični paraziti koji su otporni na antiparazitike, ali ne i na čudesnu MMS metodu koja će ih posve sigurno sve pobiti? Sve me to podsjeća na jednako luđačku ideju o liječenju karcinoma sodom bikarbonom, što je rezultiralo dokazanom smrću nekoliko osoba.

U slučaju MMS-a, također postoje snažne indicije o barem jednoj smrti povezanoj s tim pripravkom.

Najzad, proizvođač MMS pripravka, Louis Daniel Smith, vjerojatno će završiti slično kao i Tullio Simoncini, ako ne i gore: prijeti mu do 32 godine zatvora.

Nadam se kako je sad već svakom razumnom čitatelju jasno da je ovdje riječ o prljavoj igri pokvarenog prodavača magle, osobe koja ne mari za tuđe živote već za svoj sramotan izvor zarade.

No, što je ono s roditeljima i autističnom djecom?

To je teška i u svojoj biti tužna priča.

Biti roditelj autističnog djeteta teško je, i posve je prirodno da roditelji žele naći bilo kakav način da pomogu vlastitom potomku. Ta je želja urođena i plemenita, no ponekad se dogodi da se ona potencira s glupošću ili možda čak i kakvom patologijom u roditeljskoj glavi, pa se roditelj pretvori u egzekutora vlastitog djeteta.

U slučaju MMS-a, rekao bih kako je ludilo postalo od one posebne vrsti, pa se roditelji zatvaraju na Facebook grupe koje imaju strogo kontroliran pristup, te se tamo međusobno ohrabruju dok vlastitoj djeci sipaju izbjeljivač u organizam, tjeraju ih da piju otopinu ili ih čak i klistiraju njome.

Logika je tu na neobično mnogo mjesta zakazala, kao i zdrav razum. Ono što mi u ovoj priči prvo upada u oči je kolizija između onog što zagovornici alternative tvrde – da je autizam značajno narastao tek posljednjih desetljeća – s poznatom poviješću: naime, ljudi su prije sto godina imali puno više parazita u organizmu nego danas, što je oprečno samoj ideji da paraziti izazivaju autizam, jer je, kažu alternativci, autizam bolest modernog doba, gle čuda, baš onog koje se lijepo riješilo crijevnih parazita u djece i odraslih!

Kako su informacije s FB grupa ipak malo procurile u javnost, usuđujem se komentirati ono što o procesu znamo: jadno dijete dobije klistir, dva, tri… ili više njih dnevno (jer čemu stati kad ludilo uzme maha?) i nakon toga roditelji ponosno slikaju ono što iz djeteta izađe i spominju neke male crvene crviće koji se vide, to su oni najmanje otporni, pa valja sad povećati dozu… te isto tako onu tipičnu alternativnu matru da se dijete osjeća loše i povraća i boli ga trbuh zato što lijek djeluje, pa je to argument da tako treba nastaviti, i jače, samo treba izdržati i vidjet ćete kako će djetetu nestati autizam!

U svijetu ne postoji niti jedan slučaj autizma koji je “izliječen”, na ovaj ili onaj način. Riječ izliječen namjerno pišem u navodnicima zato što je autizam sindrom sa širokom paletom simptoma i manifestacija. Autistična djeca nisu ona koja samo sjede u kutu, nikoga ne gledaju i ljuljaju se, ili ispuštaju krike. Autistične osobe mogu puno više od toga – mogu ostvariti kontakt očima, mogu razgovarati, mogu čak i pronaći posao i postati u velikoj mjeri samostalne osobe.

To, naravno, zahtijeva puno roditeljskog truda i rada s djetetom. No, baš taj silan trud otvara vrata psihološkoj slabosti kod roditelja i nadu u čudesan lijek.

Problem s autističnom djecom je što ona izgledaju posve obično, za razliku od, primjerice, djece rođene s Downovim sindromom.

I u jednom i u drugom slučaju rekao bih, ovako nestručan, da nije riječ o bolesnoj djeci, već o drugačijoj djeci – autistična djeca i ona s Downovim sindromom funkcioniraju na neki drugi način. Nekad smo bili neobrazovani i smatrali ih ludim ili zaostalim, danas smo ipak pametniji, prihvaćamo ih takvima kakvi jesu i nalazimo im prikladna mjesta u zajednici.

No, nitko ne liječi djecu s Downovim sindromom kojekakvim alternativnim pripravcima i magičnim rješenjima. Možda je najveći razlog u tome što se na djeci s Downovim sindromom odmah vidi o čemu se radi, pa se i roditelji brzo pomire s činjenicom da je to to, i gdje su mogućnosti i gdje su granice.

Djeca s autizmom drugačija su iznutra, a izvana su identična ostatku populacije. Možda ta činjenica baš muči roditelje i tjera ih na vječno traženje magičnog lijeka koji će njihovo dijete čudesno pretvoriti u neko “normalno” dijete?

Ne mogu roditeljima autistične djece dijeliti savjete, nisam za to stručan. Mogu im samo reći ono što ionako već i sami znaju: volite svoje dijete i radite s njim, puno, puno.

No, roditeljima koji svojoj djeci daju klistir korozivne otopine ipak mogu, i želim dati jedan dobar savjet: kad se već igrate sa zdravljem vlastitog djeteta, zašto terapiju ne biste isprobali prvo na sebi, dozom prilagođenom vašoj fizionomiji?

Naime, logično je: ako budete (a hoćete, vjerujte mi) imali žestoke bolove, povraćanje i proljev, znači da lijek i na vama djeluje. A vi nemate autizam, zar ne?

Osim toga, ako i vi uskoro počnete izbacivati tanke crvene niti (u stvarnosti izgriženu sluznicu crijeva, nikakve male neotporne crviće) onda to znači da i vi u organizmu imate te crve uzročnike autizma. Ali vi niste autistični?

Ili možda ipak jeste?

P.S. A sad ozbiljno: nisam liječnik i ne mogu davati medicinske savjete, no ipak nikome ne savjetujem da se igra s korozivnim tekućinama. Nemojte ih davati svom djetetu. Nemojte ih konzumirati. Ne dajte to niti kućnim ljubimcima, niti biljkama: izbjeljivače koristite samo za svrhu za koju su namijenjeni: dezinfekciju neživih stvari i izbjeljivanje.

Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.

01.02.2016. (08:39)

Isušena kaljuža

"Polusvijet, prostaštvo, prijezir i bezakonje opet isplivali na površinu"

“Ono što se ovih dana događa u Hrvatskoj nije samo kriza institucija ili eskalacija populističkog nacionalizma. Riječ je o maloj ‘vaninstitucionalnoj i institucionalnoj’ revoluciji kojoj je cilj potrti dvadesetak godina društvenog razvoja, razvoja u kojem su – uz sva vijuganja i manjkavosti – sudjelovali pod ruku liberali i umjereni konzervativci”, osvrće se Jurica Pavičić.

01.02.2016. (08:35)

Je li bolje trčati vani ili na traci za trčanje?

01.02.2016. (08:24)

Povijesnim sporazumom dopuštena zajednička molitva muškarcima i ženama na Zapadnom zidu u Jeruzalemu

01.02.2016. (08:23)

Anketa: Za svoju bi se državu borio gotovo svaki Marokonac i rijetko koji Japanac, u Srbiji svaki drugi, na Kosovu malo više

01.02.2016. (08:20)

Izvanredni sastanak WHO-a o odgovoru na virus Zika

01.02.2016. (08:20)

Potonuće njemačkog broda Wilhelm Gustloff – zaboravljena pomorska tragedija

01.02.2016. (08:11)

Ima li života (bez stvari) prije smrti?

Posjedovanje nas više ne veseli, možda smo došli do vrhunca posjedovanja

“Mi smo na Zapadu dosegnuli vrhunac posjedovanja. Pričamo o naftnom vrhuncu. Rekao bih da smo dosegnuli vrhunac crvenog mesa, vrhunac šećera, vrhunac stvari… vrhunac kućnog namještaja”, rekao je IKEA-in direktor Steve Howard, a Guardian razmatra je li čovjek u razvijenom svijetu izgubio apetit za posjedovanjem još više stvari. Društva moraju naučiti koristiti ekonomiju da im pomogne u nalaženju svrhe i ispunjenja, piše list. Guardian

01.02.2016. (08:10)

Nora Krstulović, redateljica koja je pokrenula "registar izdajnika": Crnoja je otišao, ali ovdje se još uvijek noga u dupe smatra korakom naprijed

01.02.2016. (08:07)

National Geographic proglasio Trogir najljepšim gradom-otokom na svijetu

01.02.2016. (08:05)

Film ‘Sonita’ iz programa 12. ZagrebDoxa nagrađen na Sundanceu

01.02.2016. (08:00)

Sponzorirana vijest

Recite zbogom neželjenim kilogramima

Za brzo i bezbolno skidanje kilograma iskoristite izvrsnu ponudu salona Tajna ljepote – 25 tretmana mršavljenja uz garanciju gubitka obujma do 20cm po cijeni sniženoj na samo 645kn. Ovaj kompletni program uključuje i inicijalni pregled i analizu stanja organizma prema kojoj se određuju dnevne kalorijske i proteinske potrebe. Tretmani se sastoje od radiofrekvencije tijela, ultrazvučne kavitacije trbuha, bedara i nogu, limfne drenaže, lipo laser, body formera i vibracijske platforme.

01.02.2016. (01:07)

Toyota razvija navigacijski sustav budućnosti koji se bazira na real-time generiranju mapa!

01.02.2016. (01:00)

Film ‘Sonita’ iz programa 12. ZagrebDoxa nagrađen na Sundanceu

Na dodjeli nagrada Filmskog festivala Sundance, film ‘Sonita’ iranske redateljice Rokhsareh Ghaem Maghami koji će biti prikazan u programu Glazbeni globus Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox (21. – 28. veljače), dobio je dvije nagrade u kategoriji dokumentarnog filma: nagradu velikog žirija i nagradu publike! Ova moćna “ženska” priča, čija je glavna protagonistica 18-godišnja reperica, i afganistanska imigrantica koja živi u Teheranu, već je osvojila nagradu mladog žirija (nagradu DOC U) festivala IDFA.

Sonita ima jasnu viziju svog života: biti glazbenica. No njen je okvir konzervativni patrijarhalni Iran, u kojem ženama nije dopušteno pjevati. Ni obitelj ne pomaže, planira Sonitu udati za cijenu od 9 tisuća dolara. Stoga mlada junakinja treba iznaći način da izbjegne brak, ne izda svoje snove i – ne izgubi obitelj.