22/03/2016 - Monitor.hr
22.03.2016. (23:19)

Misteriozna metoda

Osječki medicinski fakultet dijeli diplome za – "bioenergoterapeuta"

U posljednjih par dana na društvenim mrežama objavljeno je nekoliko postova u kojima su se neki ljudi pohvalili da su stekli certifikat “stručnog praktičara bioenergoterapije”, koji izdaje Medicinski fakultet u Osijeku. Program je u prvoj generaciji završilo 13 polaznika iz Hrvatske, Mađarske, Češke, Kanade, Švicarske, Austrije, Bugarske i Srbije. “Bojim se da se iza tog naziva krije liječenjem bioenergijom. Bioenergija ne postoji, a oni koji tvrde da postoji su neznalice i varalice”, kaže dr. sc. Damir Sapunar, profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu, a dr. sc. Livia Puljak, pročelnica Katedre za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Splitu, smatra da “niti jedan Medicinski fakultet ne bi trebao svojim imenom i ugledom stati iza neutemeljenih terapija kao što je ‘bioenergoterapija'”. T-Portal

23.03.2016. (00:01)

Mogu i hoću

40 njujorških milijunaša traži – veće poreze bogatima

Skupina od više od 40 njujorških milijunaša uputila je pismo tamošnjim političara da povećaju porez za najbogatiji, a kako bi se riješilo probleme dječjeg siromaštva, beskućništva i zastarjele prometne infrastrukture. Konkretno, pismo poziva da se povisi poreze svima koji godišnje zarađuju 665,000 dolara ili više. “Možemo si priuštiti da platimo sadašnje poreze, i možemo si priuštiti da platimo i više”, kažu u svom pismu, među ostalima, Abigail Disney, Leo Hindery i Steven C. Rockefeller. Christian Science Monitor, Omaha.com

22.03.2016. (23:45)

Koncentrirani turizam

"Jadranski megahoteli su štitili obalu od daljnje izgradnje"

“Megastrukture su izuzetno važne jer utjelovljuju kritički odgovor na masovni turizam. Naime, umjesto nepotrebnog širenja uz obalu, zastupana je ideja da se turistički kapaciteti koncentriraju na pažljivo odabrana mjesta, a da se ostatak obale ostavi neizgrađen kako bi se sačuvale prirodne ljepote i povijesne urbane jezgre”, kažu Maroje Mrduljaš i Saša Ban, autori dokumentarnog serijala ‘Betonski spavači’, o hotelima sagrađenim na Jadranu… Novosti

22.03.2016. (23:42)

Video, satira moguća u Siriji i Iraku: "Ismijavamo ljude koji teroriziraju naše države… ISIS su hrpa idiota"

22.03.2016. (23:28)

Ruganje u ime znanosti

Škaričić: Sramotni HTV-ov prilog s dr. Marušićem

“Cijela priča o izvrsnoj američkoj udruzi i objavi koja je povod da se napadne zdravstveni program je, budimo pošteni, teški falsifikat koji se prelomio preko leđa ‘muškaraca koji stavljaju perike, nose štikle, itd’, da citiram Marušića. Jedini realni sadržaj u cijelom razgovoru je činjenica da je nad jednom iznimno osjetljivom populacijom HTV – s Kaptolom u pozadini – držao mač bolesti i društvene poruge, praveći se da to čini u ime znanosti”, piše Nataša Škaričić o nastupu profesora fiziologije splitskog Medicinskog fakulteta Matka Marušića u HTV-ovoj emisiji ‘Studio 4’ u kojoj je govorio o “zločinačkom“ Jovanovićevom programu zdravstvenog odgoja. Lupiga

22.03.2016. (22:56)

Ekonomski institut u 2016. očekuje rast od 1,5 posto – iduće godine 1,8

22.03.2016. (22:55)

Može u škole, ali bez domaće zadaće

Kad je pornografija postala seksualni odgoj?

Spolni odgoj u američkim školama, koji se svodi na zagovaranje apstinencije, doveo je do toga da mladi za potrebe informiranja konzultiraju – pornografiju. Slično je i s britanskom djecom – 60% koristi pornografiju za instrukcije, iako znaju da su prikazi ondje daleko od realističnih, piše New York Times o izostanku spolnog odgoja. Dodaju i kako se javlja jedan seksistički element, ondje gdje seksualnog odgoja ima. Naime, muški pubertet opisuje se kroz pojmove erekcije, ejakulacije i gotovo nezaustavljive seksualne želje, dok se ženski pubertet svodi na mjesečnicu.

22.03.2016. (22:54)

Rijetki sumatranski nosorog viđen u divljini po prvi put u 40 godina

22.03.2016. (22:52)

U Zagrebu otvorena novouređena Koturaška ulica, s ne baš najbajnijom biciklističkom stazom – "automobilima opet komfor i pristupačnost, a biciklima opet ne!?"

22.03.2016. (22:51)

Kako razviti vještinu biranja pravih bitaka

22.03.2016. (22:49)

Suluda pitanja s finalnog ispita na Trump University, i izgleda da oni to ozbiljno misle…

22.03.2016. (22:48)

‘Be Less Stupid’ – duhoviti show, snimljen u garaži, za ljude koji vole znati stvari…

22.03.2016. (22:42)

"Kronični umor razlog je pada zrakoplova Flydubai"

22.03.2016. (22:24)

Lako je tuđim kulenom... novce mlatiti

Slovenski proizvođač slavonskog kulena lani zaradio 90 milijuna eura

Grupacija Celjske mesnine drži petinu slovenskog tržišta mesnih prerađevina i najveći je slovenski prerađivač crvenog mesam, a u svojoj ponudi imaju i salamu koju prodaju pod imenom “slavonski kulen”. Glavna izvozna tržišta su im Hrvatska, Srbija i Austrija, lani su imali 90 milijuna eura konsolidiranih prihoda i 4 milijuna eura dobiti, a ove godine očekuju još bolji rezultat te investiraju 11 milijuna eura u novi pogon. Zbog Celjskih mesnina Slovenija je podnijela prigovor Europskoj komisiji na postupak registracije slavonskog kulena, koji Hrvatska želi zaštititi oznakom zemljopisnog podrijetla na razini EU. Poslovni

22.03.2016. (22:14)

U HTV-ovom kvizu ‘Potjera’ srušena dva rekorda: Natjecatelj odgovorio na najviše brzopoteznih pitanja u povijesti emisije, lovac mu potom dao nevjerojatnu visoku ponudu

22.03.2016. (22:05)

Hrvatski košarkaši dobili novog izbornika – HRT neslužbeno doznaje da je izabran Aleksandar Aco Petrović, posljednji koji je hrvatskoj košarci donio medalju, sutra službena potvrda

22.03.2016. (22:02)

Dominacija: Hrvatska Srbiju u dvije utakmice pobijedila 59:0, a BiH u jednoj 45:0!

22.03.2016. (22:01)

Košarka: FIBA Europe prijeti reprezentacijama onih saveza koji podrže Eurokup

22.03.2016. (21:54)

Video: Ajme! – spuštanje po hrptu Matterhorna, na skijama!

22.03.2016. (21:49)

Sizifov posao?

Okrupnjavanje: Spas za tiskane medije?

“Suočeni s padom naklade, fuziraju se nakladnici drugoga i petog talijanskoga dnevnika po nakladi. To su rimska la Repubblica i torinska La Stampa, obje liberalne orijentacije koja teži ulijevo. U Italiji su na snazi dvije tendencije u spašavanju novina i njihova tržišta: veliki se dalje okrupnjuju, dok se mali koncentriraju na teme za koje veliki nemaju prostora ni volje. Ako se na ukupno 750 milijuna prometa prihod vrti malo poviše ništice – jasno je da je novinska nakladna djelatnost skup sport koji se isplati jedino onima čiji su primarni interesi izvan poduzetničkih”, piše Inoslav Bešker. Jutarnji

22.03.2016. (21:48)

Eurosong: Bjelorus želi nastupiti gol i s vukovima

22.03.2016. (21:24)

Video: Mia Negovetić učila hrvatski Stevena Harveyja, ispala jaaako simpatična, i odličan joj je engleski

22.03.2016. (21:05)

Lekcije iz centra biznisa

Kako funkcioniraju startupovi u Silicijskoj dolini?

Više od tisuću komunikacijskih stručnjaka, menadžera i studenata pohodilo je zagrebačko predavanje Russella Siegelmana, jednog od ključnih investitora Silicijske doline. Program je počeo s predstavljanjem uspješnih domaćih startupa Bellabeat, Oradian i Photomath. Siegelman je pokušao dočarati na koji način funkcioniraju startupi u Silicijskoj dolini. Kao ključne elemente izdvojio je kvalitetne obrazovne institucije, inovativne kompanije iz kojih izlaze budući inovatori, više fondova rizičnog kapitala i poslovnih anđela. Vrlo je važna i kultura prihvaćanja neuspjeha kao dijela poslovanja, jer iz nje proizlazi i veća spremnost za rizike. Netokracija

22.03.2016. (20:57)

Djeca koja češće jedu brzu hranu imat će kao odrasli niži kvocijent inteligencije od djece koja redovito jedu svježe kuhanu hranu

22.03.2016. (20:56)

Bogata nasljednica Tamara Ecclestone želi brzi razvod od Jaya Rutlanda nakon što je ovaj uhićen zbog sumnje da je pomagao narkobosu Jamesu Tarrantu u bijegu.

22.03.2016. (20:26)

Registar nametnika

Agencije i razne institucije naplaćuju 8,4 milijarde kuna nameta godišnje

Registar neporeznih davanja sastavilo je Ministarstvo financija 2015. godine te je utvrđeno kako su poduzetnici za točno pobrojan 161 namet u 2014. godini državi uplatili 5,38 milijardi kuna, a građani još 3,03 milijarde kuna. Dakle, ukupni parafiskalni nameti od 8,4 milijarde kuna čine oko 2,5 posto hrvatskog BDP-a. Predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize Daniel Hinšt pobrojio je koje bi velike parafiskalne namete Vlada trebala ukinuti ili bar smanjiti: naknada gospodarenja električnom i elektroničkom opremom, spomenička renta, naknada za korištenje cestovnog zemljišta, zdravstveni pregledi na kliconoštvo osoba koje trebaju biti pod zdravstvenim nadzorom… Glas Slavonije

22.03.2016. (20:14)

Zagreb: Neboder u kojemu su stanari srezali režije za… 125.000 kuna

22.03.2016. (20:13)

Fraza koja jednog tatu potiče na trčanje: Trčim tako da bih mogao hodati

22.03.2016. (19:59)

Gorimo!

WMO: Protekli mjeseci srušili klimatske i temperaturne rekorde

U 2016. rekordi se i dalje ruše što se tiče temperature i klime, nakon što je prethodna godina ušla u anale. Prosječni mjesečni temperaturni rekordi srušeni su u siječnju i u veljači 2016., osobito na većim visinama na sjevernoj polutki. Na Arktiku je površina morskog leda dosegnula minimalnu vrijednost u ta dva mjeseca, ističe Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u priopćenju objavljenom u prigodi Svjetskog meteorološkog dana koji se obilježava 23. ožujka. ABC

22.03.2016. (19:18)

Freedom Fries je opet u modi

Hashtag #JeSuisBruxelles u znak solidarnosti s Belgijom

Nakon terorističkih napada u Bruxellesu društvenim mrežama šire se poruke podrške, a mnogi koriste hashtag #JeSuisBruxelles kako bi iskazali solidarnost s glavnim belgijskim gradom (slično hashtagu JeSuisCharlie iz vremena napada na satirični pariški časopis). Ubrzo su se pojavili i crteži i poruke nade i prkosa, brzo su se proširili Twitterom i Instagramom, a belgijski kip Manneken Pis je postao simbol otpora. Brončani kip dječaka koji urinira u fontanu jedan je od simbola Bruxellesa, a u objavama podrške najčešće se nalazi upravo Manneken Pis koji urinira po oružju i teroristima. Mashable, CNN

22.03.2016. (18:41)

Đavolji kolačići

"Sotonina majka"- bomba čija je izrada jednostavna "poput pečenja kolača"

Istraga je pokazala da je u napadu na Bruxelles korišten TATP eksploziv. Ključni je sastojak takvih eksploziva triacetni triperoskid, skraćenog naziva TATP, koji dolazi u obliku kristalnog praška. Sastojak je vrlo lako izraditi, teško ga je uočiti, a izrazito je nestabilan. Dovoljan je tek lakši udarac kako bi TATP eksplodirao snagom 80 posto jačom od prosječnog TNT eksploziva, zbog čega je među teroristima koji ga izrađuju dobio nadimak “Sotonina majka”. Sastojci potrebni za izradu eksploziva mogu se kupiti u farmaceutskim prodavaonicama i ljekarnama. Today

22.03.2016. (18:22)

Karlovac dobio novu gradsku web stranicu, jedinstvenu u Hrvatskoj: Sadržaji osim za računalne ekrane podesni i za mobitele i tablete, i to na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku

22.03.2016. (18:16)

Eto još jedan benefit!

Hrvatska sindikalistica u Bruxellesu: Jutros odlučila zdravo živjeti i izbjegla metro

“Hvala Bogu da sam baš jutros odlučila zdravo živjeti i ići pješice te tako izbjeći metro, jer su te napadnute metro stanice upravo one koje inače koristim i to upravo u to jutarnje vrijeme. Napadači su znali da je tada tamo najveća gužva i posebno su napali one metro stanice koje servisiraju zgrade EU”, rekla je za Večernji 37-godišnja sindikalistica Dijana Šobota, koja je baš jutros bila u Bruxellesu na sastanku. Pješačila je do posla, izbjegla napad i čuvala zdravlje, ali je danas od muke, valjda i straha – propušila! Asistent eurozastupnice Biljane Borzan priča kako je jutros prošao stanicu metroa gdje se malo kasnije dogodila eksplozija, a danas je krenuo ranije jer se morao pripremiti za sastanak.

22.03.2016. (18:09)

Steve Wozniak: Apple više nije tvrtka kakva je bila… smanjio se fokus na hardver te se tvrtka više ponaša u stilu kao da prodaje nakit, a ne tehnologiju

22.03.2016. (18:05)

Ne muslimani, nego manijaci

Reis Kavazović o napadima: Neoprostivi grijeh i moralni sunovrat

“Težak moralni sunovrat i veliki grijeh koji se ne može ničim opravdati” – ovako je Husein Kavazović, poglavar Islamske zajednice u BiH, komentirao terorističke napade u Bruxellesu. “Ubojstvo jednog nevinog čovjeka je napad na cijelo čovječanstvo. Najoštrije osuđujemo svaki teroristički napad”, rekao je još. Poglavar katoličke crkve, papa Franjo poručio je da “osuđuje slijepo nasilje koje izaziva toliku patnju i moli Boga za dar mira”.

22.03.2016. (17:58)

Nekoliko praktičnih savjeta kako izgraditi uspješan online biznis

22.03.2016. (17:55)

Tko sije strah, žanje mržnju

"Perfidna strategija terorista"

“Teroristi žele posijati strah, žele da se ljudi osjećaju nesigurnima. Mi si moramo reći sljedeće: najbolje oružje u borbi protiv terorizma jest da se ne bojimo napada. Dakle da ne pokušavamo mijenjati u potpunosti naš život, da ne odustajemo od putovanja zrakoplovom ili od odlaska na nogometnu utakmicu. Tako se možemo bolje boriti protiv terorizma nego da se sad sakrijemo u mišjoj rupi”, kaže u intervjuu za DW istraživač Borwin Bandelow.

22.03.2016. (17:32)

Hladno zatopljenje

Castro: Zatvorite Guantanamo; Obama: Pustite političke zatvorenike

Kubanski predsjednik Raul Castro dočekao je američkog predsjednika Baracka Obamu u Havani uoči povijesnih razgovora između vođa nakon pola stoljeća diplomatske otuđenosti između dviju zemalja. “Mnogo toga bismo mogli učiniti ako SAD ukine embargo Kubi. Poštujemo nastojanje predsjednika Obame i njegove administracije protiv blokade te česte molbe Kongresu da ukine embargo. Vratite nam teritorij koji ilegalno okupira baza Guantanamo”, kazao je Castro. Obama je pak poručio kako će “embargo biti ukinut”, ali ne točno kada. Raul Castro je pak lakonski odgovorio na pitanje kada će pustiti političke zatvorenike na Kubi, “dajte mi popis i ja ću ih pustiti”, implicirajući da na Kubi nema političkih zatvorenika. BBC, Mashable

22.03.2016. (17:31)

FIFA-in etički odbor istražuje Franza Beckenbauera oko svjetskog prvenstva 2006. u Njemačkoj

22.03.2016. (16:42)

"Umjereno optimistični"

FBI privremeno odustao od sudskog obračuna s Appleom

Američko ministarstvo pravosuđa privremeno je odustalo od sudskog obračuna s Appleom oko slučaja zaključanog iPhonea ubojice iz San Bernardina Syeda Rizwana Farooka. FBI je zahtijevao da Apple napiše softver pomoću kojeg bi mogli upasti u Farookov zaključani iPhone 5C, a Apple je to odbio. Tužitelji su zatražili odgodu od suda uz tvrdnju da “vlada treba testirati metodu otključavanja iPhonea koju su dobili od treće strane”. Sumnja se da je došlo do dogovora između Applea i FBI-ija iza zatvorenih vrata. Ako je Apple pronašao alternativni ulaz u iPhone, onda se bi dogodio sudski presedan koji bi Apple natjerao da oslabi sigurnosne postavke svojih uređaja u nekim budućim kriminalističkim istragama. NPR

22.03.2016. (16:32)

Automobilima opet komfor i pristupačnost, a biciklima opet ne!?

U noći sa subote na nedjelju 20. ožujka nepoznat netko napisao je na novouređenoj Koturaškoj cesti poruku “Pločnici pješacima” i prebrisao dio žutih crta na nogostupima. Vijest o tome stigla je anonimno e-mailom u nedjelju ujutro, a već istog popodneva pojavila se i nova fotografija koja je primjer nevjerojatne brzine reakcije zagrebačkih prometnjaka: noćna poruka je već bila prebrisana crnom, a biciklističke staze ponovno označene žutom bojom. Dakle, Bandićeve su službe na neradni dan, u nedjelju, u manje od 24 sata od nastanka sporne poruke i simboličnog prekida staze pokazale kako brze mogu biti u ispravljanju nedostataka i prekida na biciklističkim stazama. Oduševljenje činjenicom da postoje nepoznati istomišljenici spremni na ovakve konkretne akcije nadjačalo je tek čuđenje novootkrivenoj ažurnosti gradskih službi. Međutim, brzina reakcije je postala jasnija kad smo iz medija doznali da je iste večeri, u nedjelju, na rasporedu bilo službeno puštanje u promet Koturaške ulice. Očito nije bilo zgodno da se poruke neodobravanja nađu pred kamerama medija u trenutku gradonačelnikovog dizanja rampe na početku najnovijeg automobilskog trkališta u gradu.

Prijave za popravke čekaju godinama, kad dolazi Bandić – manje od 24 sata

Valja ponoviti: u manje od 24 sata izbrisan je simbolični prekid biciklističke staze na novouređenoj Koturaškoj, dok se prijave o stotinama besmislenih prekida na ulicama poput Avenija grada Vukovara ili Dubrovnika godinama drži u ladicama. Ruganje pješacima i biciklistima grada Zagreba još teže pada ako znamo da u istim ladicama u gradskom uredu za promet gotovo cijelo desetljeće stoje gotovi izvedbeni projekti označavanja cjelovitih, širokih, dvosmjernih biciklističkih staza uz obje navedene avenije. Stotine drugih prekida poput ovoga koji je saniran za manje od 24 sata Sindikat biciklista je prijavio u proteklih 5 godina na nizu gradskih ulica. Žalosno je zbrojiti da popravljeno nije ništa ili gotovo ništa, ali kad se gradonačelnik trebao pohvaliti otvaranjem novog kilometra nove nepotrebne staze, umjetni prekid je hitno saniran.

Brzina ove reakcije čista je demonstracija bahatosti i dokaz kojom silinom gradska prometna administracija ignorira sve postojeće probleme gradskih biciklista, kako s punom sviješću i namjerom dopušta kažnjavanje, nesporazume i sukobe na prekidima staza poput onog na Holjevčevoj kod doma zdravlja u Novom Zagrebu, duž cijele Martićeve, na Aleji Bolonje, izbrisanoj Maksimirskoj… “Možemo, ali nećemo, i boli nas đon za vas.” Naravno da to zagrebački biciklisti odavno znaju (barem oni koji za svoje pohvale ili šutnju nisu nagrađeni radnim mjestom, gradskim prostorom ili ponekim unosnim ugovorom s gradom), ali ova bezobrazno brza reakcija samo još jednom na pladnju servira tu poruku.

Pločnici pješacima

Vratimo se ipak na početak i poruku “Pločnici pješacima”. U čemu je zapravo problem? Nisu li staze na pločnicima sigurnije i udobnije rješenje od vožnje cestom? Odgovor nije jednoznačan za sve vrste vozača bicikala i jako ovisi o tome gdje i kako se staza izvodi. Na isti način kao sada Koturaška, rekonstruirana je prošle godine Zaharova, a prije dvije godine i Strojarska. Dok nakon rekonstrukcije takva cesta još odiše isparavanjima novog asfalta i svježe boje koja mirisom podsjeća na gljive, zaista na prvi pogled nova situacija može impresionirati. Nije lako zainteresiranom promatraču ostati posve ravnodušnim na prizor glatkog crnog asfalta ukrašenog šarenilom bijelih, žutih i crvenih boja i svjetlucavih prometnih znakova. Međutim, kad opijenost isparavanjima prođe i nova situacija se sagleda detaljnije, nastupa otrežnjenje. Ili bi barem trebalo nastupiti.

Za sve navedene rekonstrukcije vrijede iste primjedbe. Na nogostupima je stvoren prostor koji je preuzak za potrebe normalnog kretanja pješaka i biciklista, čime on postaje zona međusobnih sukoba. Pješački dio nerijetko je ispod zakonskog i praktičnog minimuma od 1,6 metara. Kako se vidi na ovim fotografijama, logično i prirodno kretanje pješaka pretvara se u noćnu moru i za njih i za bicikliste. Biciklistički dio je nerijetko ispod minimuma određenog propisima samog Grada Zagreba (koji su ionako sramotno loši) od 1,0 odnosno 1,80 metara, i to čak i kad se u tu širinu uključe i rubne crte i rubnjaci.

Za aute se nađe mjesta, ali ne i za bicikle

Dakako, vrijedi ona poslovica “gdje čeljad nije bijesna, ni kuća nije tijesna”, no nameće se pitanje zašto je uvijek tijesno samo na nogostupima, dok se za privatne sobe na kotačima mora naći mjesta u svakom zakutku grada? Automobilskom prometu je opet osiguran maksimalni komfor i pristupačnost, ali su zato ponovno nacrtane biciklističke staze koje ne omogućavaju smislen i zakonit ulazak i izlazak sa staze u odnosu na okolne prilazne puteve. Premda, na ovom mjestu treba odati priznanje gradskim službama na domišljatosti, jer su se na zapadnom dijelu Koturaške lukavo dosjetili napraviti kružnu stazu koja “sama sebi grize rep“… Na istočnoj strani im je pak očito ponestalo ideja, kao i svugdje drugdje u Zagrebu, pa su ostavili početak i kraj dvosmjerne staze da po običaju ostane “visiti” usred pločnika, ostavljajući vozače bicikala da se snalaze i izmišljaju načine kako uz poštivanje nedorečenog zakona uopće nekamo stići.

Nažalost, cjelovite rekonstrukcije navedenih ulica nisu iskorištene kao prilike za stvaranje drugačijih prometnih uvjeta, u kojima se svim sudionicima omogućuje barem ravnopravan status, ako se već ne koristi svaka prilika da se postupno destimulira suvišan automobilski promet koji zagušuje gradske ceste i nogostupe. Izgrađene su automobilske piste širine 6-8 metara, umjesto propisima predviđenih 5,5 do 6,5 metara širine. Naknadno dodani “ležeći policajci” samo su dokaz potpune bezidejnosti gradskih prometnih “stručnjaka” koji bez ikakvih konzultacija sa zainteresiranom javnošću ili barem dostupnom suvremenom literaturom, i očito bez koordinacije s kolegama iz susjednih ureda, naručuju prometne projekte. Usporavanje prometa u ovakvim se slučajevima treba unaprijed osigurati ciljanim dizajnom, a ne nužno uspornicima.

1987. Zagreb radio dobre biciklističke staze

Još jednu stvar očito treba uporno i uvijek iznova ponavljati, čak i onima koji i sami voze bicikle. Nisu sve ceste iste, niti trebaju sve biciklističke staze biti iste. Primjerice, Zagreb od davne Univerzijade ’87. na dijelovima Jarunske ulice (ne kružne ceste oko Jaruna!) ima biciklističke staze kakvih se ne treba sramiti ni Kopenhagen.

Točnije, ne bi se trebao sramiti kad bi se te staze održavale onako kako su izvorno napravljene, a u međuvremenu zapuštene i pretvorene u neoznačena parkirališta i efektivno na dijelovima ukinute.

Dijelovi te davno napravljene staze uz Jarunsku ulicu, a i one uz Ulicu Hrvatskog sokola ili Ulice grada Chicaga, dovoljno su široke čak i za pretjecanje bicikala i odvojene od širokih pješačkih površina.

Vukovarska, Dubrovačka, Branimirova, Slavonska trebaju biciklističke staze

Takve staze se i danas mogu graditi uz gradske avenije s brzim i gustim motornim prometom. Vukovarska, Dubrovačka, Branimirova, Slavonska i slične avenije i ceste mogu i trebaju dobiti takve biciklističke staze. Međutim, kao što govori bilo koji osnovni priručnik o izgradnji biciklističke infrastrukture u gradovima, za žute crte na račun uskih pješačkih površina uz ulice niskog prometnog intenziteta poput Koturaške nema stvarne potrebe. Prometni stručnjaci koji drže do sebe u svim europskim zemljama, osim Hrvatske, toga su svjesni i ne forsiraju samo jedan tip infrastrukture tamo gdje je neko drugo rješenje primjerenije za sve korisnike.

Vrijedi podsjetiti i da se glasovitu odredbu iz GUP-a o “izgradnji biciklističkih staza prilikom svake rekonstrukcije gradskih ulica” uspješno ignorira tamo gdje su takve staze najpotrebnije, a forsira na ovakvim ulicama gdje su posve suvišne: obnova asfalta na dijelovima Slavonske, Vukovarske i Savske, izgradnja mosta preko Miramarske i najava pješačke staze iza Botaničkog vrta, da spomenemo samo neke projekte iz zadnjih par godina, prošli su bez ikakvih stvarnih poboljšanja za bicikliste. “Radi se o redovnom održavanju, a ne rekonstrukciji”, uzvratit će znalci iz gradskog ureda. Drugim diječima, “nije drek nego…”.

Niti jedna staza ne udovoljava uvjetima

Osim toga, unatoč svim prigovorima građana i udruga poput Sindikata biciklista, još uvijek niti jedna jedina zagrebačka biciklistička staza ne zadovoljava minimalni uvjet zakonite upotrebljivosti u punoj svojoj duljini. I dalje pozivamo gradske advokate da dokažu suprotno: Niti jedna biciklistička staza u Zagrebu nije izgrađena ili nacrtana, a da je smisleno spojena na okolne prometnice i izvedena kao kontinuirana cjelina bez besmislenih prekida, sužavanja i prepreka. I dalje nema niti jedne staze koja bi vodila bicikliste u svim logičnim smjerovima na svom početku, kraju i sporednim križanjima na način koji nije zakonski i sigurnosno upitan.

Koliko je ova tvrdnja točna može se provjeriti uvidom u jedini službeni izvor podataka o duljini biciklističke mreže u Zagrebu, tj. registar biciklističkih staza dostupan na gradskim mrežnim stranicama. Za statistiku se ponekad kaže da je to “točan zbroj netočnih podataka”, a za ovaj registar možemo reći da je to “netočan zbroj nepropisnih biciklističkih staza”. Pustimo li po strani prenapuhanu kilometražu ovog nepotpunog registra, ovo je zapravo popis prometnica koje ne bi bile puštena u promet kad bi policija u Zagrebu pošteno i dosljedno obavljala svoj posao u segmentu nadzora tehničke i sigurnosne ispravnosti prometne infrastrukture. To je ujedno i popis od kojeg bi Inspekcija za ceste pri Ministarstvu prometa, pomorstva i infrastrukture mogla krenuti u eventualnom nadzoru izvedbe biciklističkih staza u Zagrebu, tj. u eventualnoj reakciji na naše prijave brojnih nepravilnosti otprije godinu dana. Međutim, ne možemo se oteti dojmu da su se rodbinske i tko zna kakve druge veze između nadležnih osoba u nadzornim institucijama i čelnih ljudi zagrebačkog prometnog ureda ispriječile pred pravne institucije ove države da rade svoj posao.

Crna kronika i prekršaji

Nažalost, prekidi i nelogičnosti biciklističkih staza više nisu tema sami po sebi. Medijima su nezanimljivi, građani su na njih navikli. Jedino ih još sudovi i policija, ali samo u slučaju nesreća i “akcija sigurnosti”, uzimaju kao relevantan faktor. Postali su opće mjesto zagrebačke prometne infrastrukture i zaboravljeni kontekst biciklističke “nekulture”. Naravno, u moru apsurda koji konkuriraju za medijsku i pravosudnu pažnju u ovoj državi, jasno je da trivijalnosti poput isprekidanih biciklističkih staza brzo padaju u drugi plan. One eventualno postaju tek pozadinska tema crne kronike i prekršajnih naloga, u kojima se za nesreće proizašle iz očekivanog i uobičajenog ljudskog ponašanja okrivljuje žrtve, a ne prave krivce i uzročnike tih prometnih nesreća.

Naravno, kao što poznati slogan kaže da “oružje ne ubija ljude”, ne čini to izravno niti boja ili njen nedostatak na ključnim mjestima gradskog asfalta. Međutim, teški nemar i ignoriranje postojećih crnih točaka u biciklističkoj infrastrukturi morao bi se kažnjavati kao što se kažnjava i nemar u tvorničkim pogonima, na željezničkim prugama ili u bilo kojim drugim poljima ljudske djelatnosti, pogotovo ako se dokaže da je neka tragična posljedica mogla biti predviđena i spriječena. Svjesno ruganje zakonu i građanima ponovnom namjernom izgradnjom istih takvih novih točaka sukoba i nemogućnosti legalnog korištenja samo je još jedna potvrda lažnosti bajke prema kojoj “svi sudionici u prometu imaju jednaka prava i obaveze”.

Grad ne poštuje pravila – Grada

Kako se čini, “apstraktne” teme kao što su potreba smanjenja količine motornog prometa u gradovima, osiguravanje smislene upotrebljivosti i ergonomičnosti biciklističkih staza, visina rubnjaka kojeg se smatra “spuštenim”, adekvatna širina profila uz biciklističke staze slobodnog od stupova i prepreka, umjetno stvaranje i poticanje konflikata na nogostupima da se ne bi slučajno zadiralo u nesmetanu udobnost automobilskog prometa i tome slično, očito su previše maglovite kategorije kojima se nadležne institucije nemaju namjeru baviti. Kvaliteta života nemotoriziranog pučanstva, reklo bi se, nema potreban monetizacijski potencijal da bi ekipu u limuzinama bilo briga. Navest ćemo stoga samo jednu, u ovoj priči najbezazleniju, točku jednog navodno važećeg propisa kojim se tobože određuju neke stvari u izgradnji prometnica u Gradu Zagrebu.
GUP Grada Zagreba, članak 38: Uređenje kolnih ulaza u blok, ili građevinu, garaže i parking osigurati, u pravilu, bez mijenjanja nivelete i širine nogostupa, bez uklanjanja poteza drvoreda ili drugog zelenila, te bez ugrožavanja sigurnosti pješaka i biciklista arhitektonskim barijerama.

Za usporedbu, pogledajte video snimku vožnje po biciklističkim stazama duž Koturaške ulice i sami zaključite u kojoj mjeri gradske službe poštuju svoje propise i procijenite postoji li u ovoj državi neka služba nadležna za nadzor njihovog provođenja. “Pa nije tako strašno”, reći će neki optimisti. Istina, ali pitamo se koja će to biti kap koja će i njima preliti čašu, pa će situacija i u njihovim očima postati “baš strašna”. A uopće ne mora tako biti. Zagreb stvarno može bolje.

Šteta je, moramo i ovom prilikom zaključiti, što gradonačelnik Bandić nikad ne koristi bicikl u svakodnevnom životu, nego tek u ceremonijalnim prilikama i pred kamerama. Takav perfekcionist kakav jest, da na svoje oči ostane zbunjen nestankom ili nenadanim pojavljivanjem obvezujuće prometne signalizacije na pločnicima, ili da na svojoj stražnjici osjeti udobnost “spuštenih” rubnjaka na prijelazima biciklističkih staza preko kolnika, vjerujemo da bi u roku tjedan dana Zagreb biciklistički preporodio. Ili su za takav pothvat ipak preduvjet kamere koje bi ga pratile u stopu? U tom slučaju, ima li danas uopće medija spremnih za takav izazov, pitase Sindikat biciklista na kraju svog osvrta.

22.03.2016. (16:06)

Crni, naftni Ivane

Holy: Vrdoljakov loš posao za Hrvatsku

Nakon Glavnog ugovora i prva dva aneksa, H-Alter objavljuje i Anekse 3. i 4. Ugovora sa Spectrumom, za koje Ivan Vrdoljak tvrdi da Hrvatskoj donose zaradu od 31 milijun kuna. “Sada, kada su famozni Aneksi 3 i 4 objavljeni, jasno je zašto se HNS i ex ministar u svojem priopćenju nisu pozvali na konkretne odredbe ugovora. Nisu se imali na što pozvati jer su i ovi Aneksi, baš kao i Glavni ugovor i Aneksi 1 i 2 štetni za Hrvatsku i za javni interes”, analizira Mirela Holy.

22.03.2016. (15:58)

Tabak: Za MiG-ove odgovorni i ministarstvo i obavještajne službe

22.03.2016. (15:56)

Medved se sastao s braniteljima, oni poručili: Šator ne mičemo dok problemi ne budu riješeni

22.03.2016. (15:49)

Smijeh, konfeti, psi, skejteri i druge stvari koje treba što prije ukinuti ili ukloniti iz javnog prostora

22.03.2016. (15:41)

Bez smisla za humor

Dežulović: BBC ima Montyja Pythona, HRT ‘Nad lipom’

I Boris Dežulović komentira ukidanje News Barovog Montiranog procesa, uspoređujući HRT s BBC-jem. “Pokušajte uopće zamisliti HTV kako novcem poreznih obveznika nedjeljom navečer emitira skečeve o vukovarskim braniteljima u ružičastim halterima. Nije to razlika između News Bara i Montyja Pythona, već precizna i točna razlika između male, smiješne i mrke Hrvatske danas, i Velike, smiješne i nasmijane Britanije davne 1969. Zato BBC ima Montyja Pythona, a HRT ‘Nad lipom 35′”, piše Dežulović. N1

22.03.2016. (15:35)

Simbol koji se pravio lud...

Zašto teroristički napad baš u Bruxellesu?

Prilično velika i slabo integrirana muslimanska manjina, visoka razina nezaposlenosti mladih iz te zajednice, dostupnost oružja, visokorazvijena komunikacijska i transportna mreža u državi, vlasti koje su često samodopadne a često s manjkom resursa, domaća politička nestabilnost – nabraja Guardian razloge zašto se baš u Bruxellesu dogodio teroristički napad. Podsjećaju kako ovo nisu prvi takvi napadi u Belgiji – bilo ih je u 1980-ima i 90-ima, a u vrijeme građanskog rata u Alžiru, bivšoj francuskoj koloniji, militarizam sa sjevera Francuske prelio se dijelom u Belgiju. Belgijske vlasti su, nakon terorističkih napada u Londonu i Madridu, ovu novu vrstu prijetnje uglavnom ignorirale. Ne treba zaboraviti da je u Bruxellesu sjedište i NATO-a, i EU-a…

22.03.2016. (15:07)

Borzan: EU zakonima smanjuje upotrebu antibiotika u uzgoju stoke i na tanjurima građana

22.03.2016. (14:26)

25. Dani hrvatskog filma od 21. do 24. travnja

Dvadeset i peti Dani hrvatskog filma – DHF održat će se od 21. do 24. travnja u Zagrebu, u kinima Europa i Tuškanac i u klubu Vinyl.

U svojem slavljeničkom izdanju Dani hrvatskog filma ponovno u programima konkurencija (hrvatski filmovi i manjinske hrvatske koprodukcije kratkog, srednjeg i dugog metra svih rodova osim dugometražnih igranih filmova) donose selekciju najboljih domaćih ostvarenja nastalih u protekloj godini. Na 25. Dane hrvatskog filma prijavljeno je ukupno 256 filmskih ostvarenja, a konačna selekcija bit će poznata 1. travnja.

25. izdanje Dana hrvatskog filma rođendansko je festivalsko izdanje koje će biti u potpunosti posvećeno slavlju domaćeg filma. Uz natjecateljski program, kao i svake godine, DHF je pripremio i bogat popratni filmski program.

“Na prošlogodišnjem DHF-u započeli smo s prikazivanjem studentskih radova danas poznatih redatelja i redateljica, što i ove godine nastavljamo s još zanimljivijim izborom naslova. Bavimo se i ‘psihotroničkim filmom’, modelom koji je postavio filmski publicist Michael Weldon, a koji se bavi pojmom rubnog i kultnog, terminima u kojima presudnu ulogu imaju gledatelji. Tu prikazujemo naslove Jakova Sedlara i cjelovitu retrospektivu Zvonimira Maycuga, prvu u domaćem kontekstu, jer će neki njegovi filmovi biti doslovno izvađeni iz podruma i prvi put pokazani javnosti. Obilježavamo i tradiciju koju DHF jedini drži u Hrvatskoj: jedini imamo kategoriju namjenskog filma, i tu ćemo ući u slavnu povijest zagrebačkog Studija za crtani film i pokazati najbolje reklame eminentnih autora poput Dušana Vukotića, Nedeljka Dragića i Nikole Kostelca”, najavio je umjetnički direktor Željko Luketić.

U programu Psihotronički film: retrospektiva Zvonimira Maycuga na Danima hrvatskog filma prvi put će biti predstavljen cjelovit redateljev opus, koji uključuje tri cjelovečernja filma. To su “ljubavna drama u svijetu mašte” Ja sam tvoj Bog iz 1983., erotski film Oaza (1984./1988.) te melodrama Kalvarija (1996.), jedan od prvih nezavisno snimljenih filmova u nezavisnoj Hrvatskoj.

Program Psihotronički film predstavit će i retrospektivu Jakova Sedlara, koja uključuje adaptaciju klasične Krležine drame glembajevskog ciklusa obilno začinjene eksplicitnim erotizmom, Agonija (1988.), s Enom Begović, Božidarom Alićem, Svenom Medvešekom, Nives Ivanković, Zojom Odak, Tarikom Filipovićem i Špirom Guberinom. U programu je i Ne zaboravi me (Fergismajniht) iz 1996., nostalgična slika Zagreba 1950-ih koja prati susret dvojice starih prijatelja (Boris Miholjević i Boris Pavlenić) te Sjećanje na Georgiju (2002), film koji je izazvao dosta komentara, ali i kontroverzi jer su sporedni likovi nazvani imenima stvarnih hrvatskih filmskih kritičara i književnika.

Na 25. DHF-u bit će prikazana još jedna retrospektiva, ona multimedijalnog umjetnika Dalibora Barića koja uključuje devet ostvarenja nastalih od 2010. do 2013. godine. Barić je autor niza eksperimentalnih filmova u kojima istražuje tradicionalne žanrove znanstvene fantastike i horora. Koristeći pronađenu građu kao polazište, Barić tehnikom kolaža proizvodi sofisticirane psihodelične pripovijesti koje zamagljuju granice naših izvanjskih i unutrašnjih realnosti.

Zanimljivost ovogodišnjeg izdanja svakako je i program Još raniji radovi s ADU-a, svojevrsni nastavak prošlogodišnjeg programa Rani radovi s Akademije dramske umjetnosti, u kojem će publika moći pogledati studentska ostvarenja danas etabliranih umjetnika i filmaša: Snježane Tribuson, Ivana Salaja, Darka Rundeka, Branka Schmidta, Zorana Peze, Vedrana Mihletića i Jasne Mesarić.

Ove godine programom 25 godina DHF-a festival donosi izbor filmova prikazanih u proteklih četvrt stoljeća, dok je jedan program posvećen domaćem televizijskom nasljeđu. Riječ je o programu Hrvatski TV film koji donosi odabir dokumentarnih ostvarenja iz ciklusa Zadnja pošta Zagreb urednika Angela Miladinova.

Popratni filmski programi uključuju i projekcije starih reklamnih filmova iz radionice Zagrebačke škole animacije, izbor filmova s Festivala slovenskoga filma, ovogodišnjeg partnera Dana hrvatskog filma, koji potpisuje Igor Prassel te program Novi dokumentarni filmovi iz susjedstva, čiji je selektor Oliver Sertić.

Tu su i dvije radionice – radionica filmske kritike, u suradnji s Hrvatskim društvom filmskih kritičara, Hrvatskim filmskim ljetopisom i udrugom Lanterna Magica te pod vodstvom Višnje Vukašinović, te radionica Kako razvijati i predstaviti projekte u početnoj fazi za međunarodno tržište pod vodstvom jedne od najpoznatijih europskih producentica, Roshanak Behesht Nedjad, realizirana u suradnji s Deskom Kreativne Europe – Uredom MEDIA.

Program je besplatan.

22.03.2016. (14:11)

Promet stopiran

Izvanredno stanje u cijeloj Europi zbog napada u Bruxellesu

Eksplozije u Bruxellesu izazvale su izvanredno stanje u cijeloj Europi: Velika Britanija je sazvala sastanak Cobri i prekinula promet Eurostar vlaka, Francuska je sazvala sastanak vijeća obrane, a Nizozemska i Njemačka pojačale su sigurnost na granicama i provjere prometa. Europske zračne luke prihvaćaju letove preusmjerene iz Bruxellesa i otkazuju sve letove za taj grad te jačaju mjere sigurnsoti. Napad je utjecao i na burze, cijene padaju.

22.03.2016. (14:08)

‘Kraj’ i ‘Novi Južni Zagreb’ u međunarodnoj konkurenciji 62. Oberhausena

Eksperimentalni filmovi Kraj Tomislava Šobana i Novi Južni Zagreb Darka Fritza uvršteni su u službenu konkurenciju 62. Međunarodnog festivala kratkometražnog filma u Oberhausenu, najstarijeg festivala kratkog metra u Europi, koji će se ove godine održati od 5. do 10. svibnja.

U međunarodnom natjecateljskom programu festivala bit će prikazan Kraj, novi film redatelja Tomislava Šobana, koji se pred dvije godine u Oberhausenu predstavio svojim nagrađivanim filmom Najmanji. Kraj je nastao povodom obilježavanja pedesetogodišnjice zagrebačkog Genre film festivala (GEFF, 1963.-1970.) na temu “Antifilm i nove tendencije u filmu” te se referira na hrvatsku filmsku avangardu 60-ih iz pozicije animacijsko-softverskog jezika. Scenarij i montažu tako! đer potpisuje Tomislav Šoban, za zvuk su zaduženi Ivan Zelić i Tomislav Babić, glazbu potpisuje Matija Pekić a producent je Vedran Šuvar iz Kinokluba Zagreb.

Novi Južni Zagreb Darka Fritza koristi inovativne tehnike filmske montaže koje su djelomično bazirane na računalnom algoritmu. Istražujući 50 godina urbanističkog razvoja Novog Zagreba, Fritzov film smješta nasljeđe modernizma i utopijskog urbanizma u današnji, tranzicijski kontekst. Novi Južni Zagreb nastao je iz multimedijalnog projekta Zamišljene budućnosti (Imaginary Futures), a producentica je Ivana Marić Kragić iz Filmske udruge Motion. Uz redatelja filma Darka Fritza, ostatak autorske ekipe filma čine Ivan Marušić – Klif (montaža i programiranje algoritamske montaže), Francisco López (skladatelj), Ivana Marinić Kragić (producentica i direktorica fotografije), Nenad Ravnić i Nikica Pavlović iz NFO studija (3D arhitektonsko modeliranje), Tom Vujnović iz Vizija S.F.T. (match moving i 3D rendering). Novi Južni Zagreb film je o vizijama budućnosti, prikazanim kroz razvoj urbanizma Novog Zagreba.

Oba filma sufinancirana su sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra i Grada Zagreba.

Međunarodni festival kratkometražnog filma u Oberhausenu jedan je od najvažnijih i najstarijih svjetskih manifestacija posvećenih ovoj filmskoj vrsti. Ove godine u međunarodnoj natjecateljskoj sekciji prikazat će se 64 filma iz 26 zemalja, a ukupno će se na festivalu u pet natjecateljskih sekcija prikazati 151 kratkometražni film.

22.03.2016. (14:00)

‘Planemo’ Veljka Popovića i Dota Petre Zlonoge na 40. izdanju Međunarodnog festivala animiranog filma u Annecyju

Na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju, čije će se 40. izdanje održati od 13. do 18. lipnja, bit će prikazana dva hrvatska naslova. U službenoj konkurenciji kratkometražnih filmova prikazat će se Planemo u režiji Veljka Popovića, a izvan konkurencije eksperimentalno kratkometražno ostvarenje Dota Petre Zlonoge.

Animirana znanstveno-fantastična priča Planemo svoju je svjetsku premijeru imala na netom završenom 19. izdanju Nizozemskog festivala animacije. Scenarij, režiju, dizajn i montažu potpisuje Veljko Popović, za animaciju su bili zaduženi Siniša Mataić, Natalia Marcos i Kristijan Dulić, 3D modeliranje odradio je Milivoj Popović, a glazbu potpisuje Siniša Jakelić. Film je nastao u produkciji Lemonade 3D/Krupni kadar i koprodukciji 3D2D animatora, a za distribuciju je zadužen Bonobostudio. Planemo je sam! otni lutalica, čuvar galaksije. To je napušteni svijet, nebesko tijelo izbačeno iz vlastita solarnog sustava uslijed kaotičnih planetarnih migracija.

Dota u režiji Petre Zlonoge nastala je u produkciji Kinokluba Zagreb, a riječ je o vizualno-auditivnom tkanju u kojem je osnova animirana linija, a potka ženski glas. Kroz rad i tijek vremena isprepliće se ono što je tkano i ona koja tka.

Film Dota nastao je povodom obilježavanja pedesetogodišnjice zagrebačkog Genre film festivala (GEFF, 1963.-1970.) na temu “Antifilm i nove tendencije u filmu”. Uz Zlonogu, hommagea GEFF-u prihvatili su se Dragan Mileusnić i Željko Serdarević (X Tape), Dalibor Barić i Tomislav Babić (Nepoznate energije, neidentificirani osjećaji), Tomislav Šoban (Kraj) i Darko Vidačković (Machinae Novae 002). O distribuciji filmova brine zagrebački Bonobostudio.

Međunarodni festival animiranog filma u Annecyju ove je godine primio više od 2.700 prijava iz 85 zemalja svijeta.

22.03.2016. (13:56)

Simboličke prijetnje ili umjetnici u akciji na Kratkim slikama

koliki društveni doseg umjetnost danas može imati, gdje je granica između poezije i prijetnje, umjetničke akcije i čina predaje? 5 kratkometražnih filmova, 5 različitih motiva i poriva za osvajanje javnih prostora umjetničkim intervencijama, od Europskog parlamenta, Brooklynskog mosta, ugašene tvornice duhana do gradskih ulica. Bilo da su intervencije kontroverzne, društveno angažirane ili naglašeno konceptualne, njihova znatiželja izaziva svijet u kojem živimo. Umjetnici su u akciji u četvrtak, 24. ožujka od 19:30 u MM centru (Savska cesta 25), u sklopu programa Kratke slike. Ulaz je besplatan. Više o Kratkim slikama može se naći na www.sczg.unizg.hr te https://www.facebook.com/kratkeslike/.

Film Radnici izlaze iz tvornice (ponovno) Katharine Gruzei, inspiriran slavnim uratkom braće Lumière, prikazuje skupinu radnika ugašene tvornice Austrian Tabak, koji se kreću naizgled beskrajnim hodnikom bivšeg im radnog mjesta. Autorica postavlja pitanja o radničkoj klasi danas. Zbogom industrijskom društvu Izlaska radnika iz tvornice Lumière.

Jedne srpanjske noći 2014. umjetnici (Mischa Leinkauf, Lutz Henke, Matthias Wermke) su na Brooklynskom mostu zamijenili američke zastave bijelim zastavama. New York je obuzela panika – o čemu se radi? Terorizam, delikvencija, umjetnička intervencija ili neslana šala? Medijski odjek diljem svijeta je bio silovit, a „incident“ se tumačio mnoštvom ekstremnih obrazloženja. Njihov film Simboličke prijetnje propitkuje granice između slobodnog izražavanja i opasnosti u nelagodnom odnosu kojeg društvo ima prema svojim umjetnicima, koji su osnova svakog demokratskog poretka, a opet čiji rad na neočekivane načine komentira i izaziva društvene strukture u cjelini. Što se događa kada umjetnost želi uspostaviti slobodu koja je ugrožena i pri tom koristi elemente prijetnje? Film je nominiran za najbolji europski kratkometražni film 2014.

57.600 sekundi nevidljive noći i svjetla talijanskog kolektiva Flatform bavi se nekronološkom idejom vremena. Dvanaest ljudi je instruirano da hodaju identičnom uličnom rutom tijekom četiri različita trenutka dana i noći. Pri tom izvode iste kretnje koje ponavljaju istim ritmom, te se čini da se kreću u prostoru bez vremenskih granica.

Finska umjetnica Pilvi Takala, nakon striktne procedure, dobila je pravo pristupa javnim raspravama u Europskom parlamentu. Intervenciju je započela slanjem maila o pravilima odijevanja u Parlamentu različitim administratorima. Različiti odgovori na mail, tiskanu su na 19 majica koje je umjetnica nosila tijekom trodnevenog boravka u Parlamentu. Rad Širi smisao otkriva različite reakcije djelatnika osiguranja na njezin posjet.

Film Trag tijela Michaela Palma i Willia Dornera potekao je iz performansa na otvorenom koji je izveden na ulicama noćnoga Beča. Tijela izvođača se gomilaju u prizore, postavljajući pitanja o čemu se tu radi – o hrpi smeća, poprištu zločina, terorističkom napadu, umjetničkom tableau ili ljudskoj skulpturi. Tijelo kao sredstvo istraživanja prostornih dimenzija i skulptura koja se prilagođava urbanom okolišu u konceptualnom ispunjavanju praznih gradskih prostora.

Kratke slike filmski su program MM centra, jednog od najstarijih zagrebačkih još uvijek aktivnih nezavisnih kina. Pozornost posvećuju inovativnim filmskim strujanjima, prateći tokove suvremene produkcije, ali i klasičnih ostvarenja. Kratka baza naziv je infocentra i medijateke za kratki film Udruge 25 FPS. Ovih 5 filmova prikazujemo upravo u sklopu programske cjeline Iz Kratke baze 25 FPS-a koja prikazuje najnovije radove iz područja inovativnog i eksperimentalnog filma i videa.

22.03.2016. (13:43)

Seksi Blake Lively na plaži spašava goli život

Kompanija Sony Pictures pripremila je novu porciju morskog užasa za ovo ljeto – Opasnost iz dubine, horor koji se naziva Raljama za nove generacije kupača.

Glavnu ulogu u filmu ostvarila je super-seksi Blake Lively, vjerojatno najpoznatija po ulozi Serene Van der Woodsen u popularnoj tinejdžerskoj seriji ‘Tračerica’. Gotovo cijeli film snimljen je na prekrasnim obalama Lord Howea, malenog vulkanskog otoka smještenog u južnom dijelu Tihog oceana, oko 600 kilometara istočno od obale Australije. Ovo je tek drugi film koji je Blake Lively pristala snimati nakon što je postala majka.

U napetom horor trileru Lively glumi Nancy, američku surfericu koja jednoga dana odluči potpuno sama surfati zabačenom obalom. U jednom trenutku napada ju velika bijela morska psina i Nancy završava nasukana nedaleko od plaže, na malenoj hridi. Međutim, premda je obala koja joj donosi spas udaljena tek dvjestotinjak metara, Nancy ne može tako lako doći do nje, jer oko hridi na kojoj se nalazi cijelo vrijeme vreba morski pas…

Redatelj filma je Jaume Collet-Serra koji nam se do sada predstavio s hororima Kuća voštanih figura i Siroče te akcijskim trilerom Ukradeni identitet s Liamom Neesonom u glavnoj ulozi.

U ostalim ulogama pojavljuju se Oscar Jaenada i Sedona Legge.

22.03.2016. (13:18)

Naši pametni telefoni nisu sigurni kao što mi to mislimo

22.03.2016. (13:18)

Video: Instaliranje skimmera na bankomat izvede se za manje od tri sekunde

22.03.2016. (12:48)

Uber kupuje samovozeće automobile?

22.03.2016. (12:18)

5 razloga zašto treba jesti šparoge

22.03.2016. (11:45)

Čuo je, valjda

Brian Johnson u svađi s bendom, tvrdi da ga AC/DC žele zamijeniti

Frontman grupe AC/DC navodno se boji da ga izbacuju iz benda, nakon što mu je liječnik rekao da bi mogao ostati bez sluha. Početkom ožujka objavljeno je da grupa odgađa posljednjih deset koncerata američke turneje zbog Johnsonovog zdravstvenog stanja, a traži se i njegova zamjena. Johnsonov prijatelj, komičar Jim Breuer tvrdi da se ovaj osjeća gurnut ustranu, no kasnije je rekao da je malo pretjerao.

22.03.2016. (11:35)

Zašto vas bole zubi iako nemate karijes?

22.03.2016. (11:25)

Obogatite blagdanski stol kolačima bez umjetnih sastojaka

22.03.2016. (11:16)

Svakome njegov hobi

Rijeka: Prvo svjetsko prvenstvo u puckanju pucketajuće folije

Doista jedinstveno natjecanje održava se u Rijeci ove srijede – prvo Svjetsko prvenstvo u puckanju pucketajuće folije. Rijeka tako prati trendove, jer je bubble wrap velika opsesija na internetu u svijetu. Postoje online igrice u kojima se pucaju mjehurići, slavi se njihov dan, rade se testovi sa hidrauličkom prešom, a velika tuga bila je vijest da se više neće koristiti. Novi list

22.03.2016. (10:56)

On zna što čini, ali oni ne znaju

Zadarski performer glumio Isusa i nosio drveni križ sa šahovnicom

Nakon što se lani dao kamenovati (video), zadarski performer Enio Meštrović ponovo se pretvorio u Isusa, noseći na leđima drveni križ sa uzorkom hrvatske šahovnice. Prolazeći centrom grada uzvikivao je “Oprosti im Bože, ne znaju što čine ni jedni ni drugi”. Meštrovića pamtimo i po drugim sličnim akcijama, primjerice kada je proseći otvorio kandidaturu za gradonačelnika. N1, Zadarski.hr

22.03.2016. (10:45)

Peti tjedan za redom rastu cijene benzina: cijena eurosupera 95 viša za 5 lipa

22.03.2016. (10:36)

Peti tjedan za redom rastu cijene benzina

Peti tjedan za redom u Hrvatskoj rastu cijene benzina. Cijena litre eurosupera 95 od utorka je viša za 5 lipa i sada se prodaje u rasponu od 8,73 do 8,77 kuna, ovisno o kompaniji. U posljednjih pet tjedana, litra benzina poskupila je ukupno 61 lipu zbog čega je prosječni spremnik od 50 litara skuplji za 30,5 kuna.

No, nakon mjesec dana rasta, dizelska goriva u utorak su pojeftinila. Cijena litre eurodizela pala je 4 lipe i sada se prodaje u rasponu od 7,79 do 7,82 kuna. Isto tako, razloga za zadovoljstvo imaju i vozači koji koriste autoplin. Ta je vrsta goriva u utorak jeftinija za oko 3 lipe i na većini postaja prodaje se po cijeni od 3,83 kune.

Promjena cijena goriva u Hrvatskoj posljedica je kretanja cijena naftnih derivata na takozvanom Mediteranskom tržištu i kretanja tečaja dolara u odnosu na kunu. Prosječni tečaj prošloga je tjedna pao za 1,7 posto, što je i dovelo do jeftinijeg dizelskog goriva i autoplina. S obzirom na to da je barel sirove nafte (tipa Brent) opet iznad 40 dolara (kreće se oko 41,5 dolara i budući da je u utorak tečaj dolara bio 6,67 što je nastavak pada, te ako se spomenuti uvjeti zadrže do kraja tjedna, idućega bi opet promjene mogle biti minimalne

22.03.2016. (10:31)

Igraju na velike lopte

Predstavljen novi format košarkaške Lige prvaka, pobjedniku 500.000 eura

U Parizu je predstavljen novi format FIBA košarkaške Lige prvaka, kojim će se iduće sezone pokušati konkurirati Euroligi. Pobjednik natjecanja dobit će 500.000 eura, a ukupno je za natjecatelje izdvojeno 4,5 milijuna eura. Izravnu kvalifikaciju u regularni dio sezone imaju Belgija, Češka, Francuska, Njemačka, Grčka, Izrael, Italija, Latvija, Litva, Poljska, Španjolska i Turska.

22.03.2016. (10:09)

Plava je najtoplija boja

Zuckerberg dogovara povratak Facebooka na kinesko tržište

Unatoč pričama o borbi protiv cenzure i ljudskim pravima, kinesko tržište jednostavno je preveliko da bi se ignoriralo, pa se Mark Zuckerberg ovog vikenda u Pekingu sastao sa najvišim dužnosnikom kineske Komunističke partije za propagandu Liu Yunshanom, kako bi ispregovarao povratak Facebooka u Kinu. Društvena mreža blokirana je 2009. nakon nereda u regiji Xinjiang. Ako želi u Kinu, Facebook će se morati prilagoditi poprilično strogim uvjetima kontrole sadržaja na internetu. IBT

22.03.2016. (09:53)

Globalna kriza s vodom u 13 fotografija

22.03.2016. (09:37)

Borzan: EU zakonima smanjuje upotrebu antibiotika u uzgoju stoke i na tanjurima građana

Na zadnjoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu Europski parlament je napravio značajan korak u borbi protiv razvoja superbakterija otpornih na antibiotike. Izglasana je regulativa o veterinarskim lijekovima koja, između ostalog, predviđa rezerviranje nekih antibiotika samo za ljudsku upotrebu. Eurozastupnici također žele zabraniti masovno i rutinsko davanje tih lijekova životinjama u prehrambenom lancu.

“U nekim europskim zemljama više antibiotika se troši u uzgoju životinja nego za liječenje ljudi. I onda se čudimo što nam je meso puno antibiotika i što su bakterije sve otpornije na njih. Ovim glasanjem Parlament je poručio kako smatra da su antibiotici spasonosan i revolucionaran lijek, a ne sredstvo za uzgoj stoke,” kazala je hrvatska eurozastupnica, dr. Biljana Borzan.

Odredba o stvaranju liste antibiotika rezerviranih isključivo za ljudsku upotrebu je ključan dio nove regulative. Europska komisija je izvorno predložila da se za rezervirane antibiotike ne izdaju i obnavljaju dozvole za stavljanje na tržište, no Parlament je otišao korak dalje.

“Predložila sam da se s tržišta smjesta povuku takvi lijekovi, jer nekima od njih tržišna dozvola može biti valjana još godinama. Jako je bitno da je ta odredba prošla. Bakterije otporne na antibiotike nastaju sve brže i učestalije, tako da nemamo vremena za gubljenje. Panika koja je nastala kada je u Kini nedavno pronađena bakterija otporna na apsolutno sve antibiotike je donijela i nešto dobro, volju da se brzo i odlučno djeluje,” smatra Borzan.

Preveliku upotrebu antibiotika se želi smanjiti i pooštrenjem odredbi o izdavanju recepata te zabranom njihove prodaje putem interneta. U Akcijskom planu za borbu protiv antimikrobijalne otpornosti Europska komisija navodi razloge zašto farmaceuti ne ulažu u istraživanje i razvoj novih antibiotika. Sve veća ograničenja na upotrebu antibiotika se navode kao jedan od glavnih razloga. Nadalje, relativna jeftinoća antibiotika kao klase lijekova im smanjuje profitnu maržu. Vrijeme upotrebe, odnosno terapije, je ograničeno, što smanjuje potrošnju i prodaju. Osim toga, jeftini generički lijekovi uzimaju sve veći udio tržišta. Zato regulativa ne donosi samo zabrane i ograničenja, već predviđa i rješenja za poticanje istraživanja i pronalaska novih lijekova i metoda liječenja. Farmaceutskoj industriji će tako na raspolaganju biti duži rokovi zaštite ulaganja u istraživanje novih veterinarskih antibiotika.

“Europska unija će usvajanjem ovog zakona postići dvije važne stvari. Prva je zaštita javnog zdravlja kroz suzbijanje nastanka superbakterija otpornih na antibiotike. Druga je što će se smanjiti količina antibiotika na tanjurima naših građana. Antibiotici su spasili milijune života, značajno produljili prosječan životni vijek, no kao i cjepiva na neki način su žrtva vlastitog uspjeha. Ljudi su zaboravili da svijet bez antibiotika znači umiranje od upale pluća ili najobičnije porezotine na prstu,” upozorila je Borzan.

22.03.2016. (09:33)

Kaos i panika

Eksplozije na aerodromu i u metrou u Bruxellesu; najmanje 34 osobe poginule

Dvije snažne eksplozije odjeknule su jutros u zračnoj luci u Bruxellesu koja je zatvorena za promet (video), a jedna je eksplozija odjeknula u metrou. Najmanje je 28 osoba poginulo, a 151 je osoba ozlijeđena. Evakuacija je u tijeku, a na sigurnom je i belgijska kraljevska obitelj. Prije eksplozija navodno su se na aerodromu čuli pucnjevi i vikanje na arapskom jeziku. Policija je otkrila kalašnjikov na aerodromu. Sumnja se da je u pitanju teroristički napad. “Bilo je grozno, strop se srušio. Svugdje sam vidio krv, ozlijeđene ljude, torbe”, priča jedan očevidac. Sumnja se da je odgovoran bombaš samoubojica. NYTimes donosi fotografije s mjesta događaja. O napadu raspravlja i Forum. Broj stradalih u napadu popeo se na 34 osobe, javlja NYTimes, a 136 je ozlijeđenih. Procurile su i snimke nadzornih kamera sa aerodroma.

22.03.2016. (09:03)

Hrvatsko društvo pisaca i Hrvatski P.E.N. zgroženi ukidanjem ‘Montiranog procesa’

22.03.2016. (08:54)

Kako bi se uskladile sa cijenama i plaća, HZMO je od 1. siječnja povećao mirovine za 0,46% ili – 11 kuna

22.03.2016. (08:39)

Stiže novi Volkswagenov model – Phideon!

22.03.2016. (08:30)

Zemlja čuda

Apple predstavio 4-inčni iPhone SE, manji iPad Pro i još aduta

Apple je predstavio nekoliko noviteta (foto), novi iPhone SE od 4 inča, koji će koštati 399 dolara, a tu je i novi, manji 9,7-inčni iPad Pro koji će koštati 599 i 749 dolara. Nova nadogradnja mobilnog operativnog sustava iOS 9.3 ne donosi velike novosti: Night Shift za prilagodbu svjetla i nijansa boja, zaštitu otiskom prsta, softver za istraživanje o zdravlju i još neke popravke. Dosta zanimanja izazvao je Liam, robot za recikliranje. Zanimljiv je bio i početak prezentacije, poruka čelnika Applea Tima Cooka, vezana uz FBI i privatnost, a govorio je i o ekologiji te društveno odgovornom poslovanju.

22.03.2016. (08:01)

Moj TV podsjetnik

Šest programa utorkom

10:28 S Klausom Schererom od Grenlanda do Aljaske, HTV1
13:45 Bljesak (5.7), HTV2
14:07 Društvena mreža: Tvornica tužnih ljudi, HTV1
20:00 Ljubav je na selu, RTL
20:00 Renoir (6.0), HTV3
20:01 Viktorijanska ljekarna, HTV2
21:08 Jedan sasvim običan dan, HTV4
21:11 Ljubav i čast (5.0), HTV2
22:15 Celebrity Masterchef, NovaTV
22:45 Zvjezdane staze: Nova generacija, HTV3
00:45 Posljednja luka (4.2), NovaTV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, RTL, NovaTV, HTV3, HTV4

22.03.2016. (07:30)

Sponzorirana vijest

Provedite dva dana u čarobnoj prirodi svjetski poznatog bisera Slovenije

Posjetite Bled – malo, čarobno mjesto podno Julijskih Alpa u Sloveniji, smješteno na jedinom otoku u Sloveniji. U Bled Apartments*** vas čekaju s čak 50% popusta na noćenje za dvoje (moguće je produžiti boravak), a uključen je i najam malog drvenog brodića na 2h. Nad Bledskim jezerom bdije Bledski dvorac iz kojeg puca nevjerojatan pogled, a na otoku se smjestila Crkva Marijina Uznesenja, poznata zbog „zvona želja“ i priče o Poliksimeni i njenoj ogromnoj, neprežaljenoj ljubavi.