OESS kritizirao ruske izbore: I dalje su prisutna kršenja ljudskih prava

“Vrijeme u kojem živimo poprilično je nabrijano na pojam ‘više’. Više je zamamno, jer kada napravimo i ostvarimo nešto više od postojećeg, to onda otvara nove prilike koje nam opet mogu donijeti više nečeg. Sve ovo ima smisla do momenta kada nešto ne pukne – zdravlje, poslovna ideja, blokada, kriza, otkaz, rastava, prekid, prijevara. I tu onda mnogi iz ekstrema ‘više = bolje’ ulaze u drugi ekstrem ‘manje = bolje'”, piše Goran Blagus. Monitor

Vrijeme u kojem živimo poprilično je nabrijano na pojam “više”.

Više….

… klijenata
… novaca
… posla
… ljubavi
… upita
… golova
… vremena
… djece
… followera
… bodova
… pokemona
… [što god]

Zašto je to tako, vezano je uz osjećaj straha i gubitka (tko želi biti luzer?), no dosta veliki utjecaj ima i društveno nametnuto očekivanje kako je “više” bolje od “manje” i kako uvijek treba stremiti prema više. Naravno, onda se na to nadoveže zaključak kako je “više” jednako “uspješno” i nakon toga postanemo kuhani i pečeni, te upadamo u spirali više, više, više, još, još, još…

Više je zamamno, jer kada napravimo i ostvarimo nešto više od postojećeg, to onda otvara nove prilike koje nam opet mogu donijeti više nečeg (mira, sigurnosti, zadovoljstva…).

Sve ovo ima smisla do momenta kada nešto ne pukne – zdravlje, poslovna ideja, blokada, kriza, otkaz, rastava, prekid, prijevara.

I tu onda mnogi iz ekstrema “više = bolje” ulaze u drugi ekstrem “manje = bolje”. Manje ovog, manje onog, manje, manje, manje… Definitivno da naprave manje nečeg, no ekstrem i dalje ostaje što opet za sobom povlači nezgodne posljedice.

Koja je prava formula odnosa “više” vs “manje” ja na žalost ne znam, no znam da svijest o kombinaciji i “zaluđenosti” njima mnoge odvede na krivi put i hrpu problema.

Osobno, ja sam uvijek za manje klijenta koji će dobiti više vrijednosti, no definitivno ima biznisa u kojima sam i sam sudjelovao gdje je formula bila više klijenata i više profita, no bez zavaravanja kako takva postavka traje kratko.

U konačnici, sve se svodi na svijest o tome gdje se trenutno nalazimo (poslovno, osobno, emotivno, fizički, mentalno) i realnom očekivanju što možemo sami ili uz nečiju pomoć postići. Više ovog ili onog jest zamamno i dobro dođe kao motivacija da se pokrenemo i napravimo ekstra korake, no isto tako i manje nečeg drugog je isto odličan korak.

Bitno je da “uhvatite” i usvojite kako “više” NIJE mjera uspješnosti, barem ne kako nam je nameću mediji, društvene mreže, okolina i “uspješni” gurui. Ono kada se osjećate sigurno i zadovoljno je JEDINA mjera kojoj trebate stremiti.

I, što kažete? Jeste li za “više” ili “manje” ili imate neku svoju mjeru?

Sviđa vam se ovaj savjet/tehnika? Prijavite se na Business klinika mailing listu i direktno primajte tekstove o prodajnim vještinama i poslovnim tehnikama uz koje ćete unaprijediti poslovanje. Korisno, vrijedno i konkretno.

Ime:

Email:

Ni mi ne volimo primati SPAM, stoga možete biti sigurni kako ga nećete dobiti od nas. Nakon prijave provjerite svoj email kako biste potvrdili svoju odluku (double opt-in).

Ostojić tvrdi da je ponovno aktivirana Balkanska ruta i da nismo spremni za novi val izbjeglica

“Prvo su imenicu koalicija zamijenili imenicom koja im se novogovorski činila primjerenijom, a radi se o imenici suradnja. Most je u sklapanju nove suradničke koalicije potražio novu novogovorsku riječ i sada je riječ koja dominira pregovaračkim procesom između HDZ-a i Mosta jamstvo“, komentira Tihomir Ponoš za Novi list.

Sully, film o pilotu koji je spustio avion na rijeku Hudson, i dalje je najgledaniji u američkim kinima, a zarada mu se popela na 70,5 milijuna dolara. Novi horor Blair Witch (trailer, kritike) startao je drugi, a slijedi komedija Bridget Jones’s Baby (trailer, kritike) i triler Snowden (trailer, kritike). Market Watch, BBC

Hrvatska je jedna od rijetkih članica EU koja ima rezervirana mjesta u parlamentu za predstavnike nacionalnih manjina. Manjine čine 9,6 % stanovništva, a prosječno tek četvrtina pripadnika manjina glasa za manjinske liste, pa su neki ušli u Sabor s nešto više od 1000 glasova. Stručnjaci smatraju da izborni sustav treba mijenjati. Večernji

Ciaran Martin, šef novog Nacionalnog centra za cyber sigurnost u okrilju agencije za nadzor komunikacija GCHQ, predložio je stvaranje britanskog vatrozida. Svrha tomu bila bi zaštita web odredišta i digitalnih servisa vlade, kao i industrija i organizacija koje se smatra ključnima za nacionalnu sigurnost. T-Portal, Neowin

“Za svakoga tko razmišlja o zaduženju, bio to građanin, tvrtka ili država, trebaju vrijediti ista razborita pravila i upozorenja, bez obzira jesu li kamatne stope 1 posto, 4 posto, 7 posto ili negativne. Treba podsjećati da, bez obzira kolika je kamata, i glavnicu treba vratiti. To je nevolja i s negativnim kamatnim stopama: primamljive su, ali glavnica se (malo umanjena) vraća. Doduše, glavnica se ne mora baš uvijek vratiti. Ali onda, ako se ne vrati, nakon nekog vremena novih kredita više nema ili kamate lete u nebo. Zbog toga trenutni ambijent na financijskim tržištima ne smije zavarati nikoga, ponajmanje novu hrvatsku Vladu”, piše Velimir Šonje. Jutarnji

Legenda o Ivančici i Ivanščici

Marco Kwiotek, golman njemačkog niželigaša SV Vonderort II, uhićen je nekoliko dana nakon sumnjive utakmice u kojoj je primio 43 gola od protivničkog PSV Oberhausena. Navodno se sumnja da je želio nanijeti štetu svojoj ekipi namještajući utakmice. N1, The Sun

Marijana Petir održala je konferenciju za novinare na kojoj je podržala poziv Andreja Plenkovića da se HSS priključi parlamentarnoj većini koju slaže HDZ, pozivajući petero HSS-ovih zastupnika da napuste Narodnu koaliciju. Također je optužila Krešu Beljaka da je “očigledno poslan u HSS da ga rastoči i uništi”. T-Portal

Turske snage očistile su na sjeveru Sirije površinu od gotovo 900 kilometara četvornih od džihadista Islamske države, izjavio je turski predsjednik Erdogan. Navodi kako bi sigurna zona mogla biti proširena na 5000 kilometara četvornih ako se vojna operacija nastavi dalje na jug. U međuvremenu, primirje koje su dogovorili SAD i Rusija na rubu je raspada. Index, RT

Jesen donosi mnoge zanimljive književne naslove u hravatskom izdanju. Između ostalih, stiže treći nastavak heksaloga Moja borba Norvežanina Karla Ovea Knausgaarda (OceanMore), Juda Amosa Oza (Fraktura) te Orhan Pamuk i Čudan osjećaj u mojoj glavi (Vuković i Runjić). Jutarnji

“Da mogu, vratila bih vrijeme unatrag kako bi se s vladom i ostalim odgovornima bolje pripremila na situaciju koja nas je u kasno ljeto 2015. zatekla više-manje nespremnima. Mislila sam da smo se mi Nijemci jednostavno riješili izbjegličkog problema kroz Dublinski postupak. No to je bilo pogrešno”, izjavila je Angela Merkel priznajući greške u politici prema izbjeglicama. Također je preuzela odgovornost za neuspjeh svoje stranke na lokalnim izborima. Novi list, Deutsche Welle

“HDZ je stranka koja oduvijek želi predstavljati sve građane Hrvatske, no ekstremizam ću iz naše stranke protjerati. Hrvatski narod želi stranku koja se odgovorno postavlja prema nacionalnim interesima”, izjavio je Andrej Plenković za njemački ARD. T-Portal

Predsjednik EK Jean-Claude Juncker najavio je kako će do 2020. godine “svaki grad i svako selo u EU” dobiti besplatnu Wi-Fi vezu, javno financiran i svima dostupan pristup internetu. “Na pet minuta nas je uhvatila panika, ali onda smo shvatili da on to ne misli ozbiljno”, navodno je kasnije novinarima povjerio izvor iz telekomunikacijskog biznisa: I zaista: 120 milijuna eura izdvojenih za projekt dovoljno je za besplatno povezivanje tek nekoliko gradova. Bilten

Video: Pogledajte kako je Rijeka razbila Dinamo

Prosječna cijena četvornog metra novih stanova, bez programa društveno poticajne stanogradnje, iznosila je 10.883 kune, što je 6% ili 697 kuna manje u odnosu na isto razdoblje lani. Prosječna cijena četvornog metra stanova POS-a u prvom je polugodištu iznosila 7.756 kuna i bila je 0,7% manja nego u prvom polugodištu 2015. Poslovni

“Shvatimo li današnji zvjezdani status Hrvatske na europskim i svjetskim turističkim grafovima kao trajni trend, mogli bismo olako zaključiti da rastući udio turizma u BDP-u i nije prijeteća statistika. Samo kratak izlet izvan statističkog okvira brzo sugerira drukčije razmišljanje – Tajland, Maldivi, Makao, Sejšeli, pa i bilo koja država na Karibima, imaju visok udijel turizma u BDP-u i ogromne socijalne razlike te velik broj siromašnih stanovnika. Teži li tome Hrvatska?”, pita se Viktor Vresnik. Jutarnji

Guardian, New York Times i The Intercept, mediji su koji su objavili tajne dokumente o NSA koje im je dao Edward Snowden, stali su na njegovu stranu i zatražili da američka vlada dopusti njegov povratak i oslobodi ga optužbi. To je uostalom i u skladu s kodeksom koji nalaže medijima zaštitu vlastitog izvora informacija. No Washington Post to je zanemario, iako je i sam koristio i objavljivao njegove informacije, te novine sad tvrde da Snowden nije zaslužio oprost kao i da treba prihvatiti suđenje za špijunažu i odgovarati za svoja djela. Intercept

Francuska je prva zemlja na svijetu koja je zabranila prodaju plastičnih čaša i tanjura. Prema novom zakonu jednokratno plastično posuđe poput tanjura, čaša i pribora za jelo, koje se prodaju u dućanima, morat će biti od biološki dobivenih materijala koji se mogu kompostirati. Tvrtke koje proizvode takvo posuđe imaju vremena za prilagodbu do 1. siječnja 2020. Telegram, Independent

Kako je latinski postao mrtvi jezik?

Najnovije istraživanje pokazalo je da se muška seksualna želja povećava ovisno o izloženosti svjetlu. Tijekom dva tjedna grupa muškaraca izlagala se jakoj svjelosti po 30 minuta na dan, a to je rezultiralo povećanjem razine testosterona i rastom seksulanog užitka. 24sata, Daily Mail

“Kojeg će im vraga više žena u Saboru, ako će tu doći samo zato što su, eto, žene?! Zar je itko priseban ikad izabrao ijednog muškog zastupnika, igdje, samo zato što, eto, ima pišulinca?”, napisao je Renato Baretić na T-portalu. “Hrvatski se pisci poput bivšeg feralovca Baretića ku*če svojim neinformiranim i tupavim stavovima samo zato što znaju da im leđa čuvaju ista takva imena koja nitko priseban doista nije nikad birao, ali koja su se sama nametnula čim drugim nego svojim mlohavim i ambicioznim pišulincima”, komentira MUF.

Nađete li se nekad u zagorskom kraju, možda vas put odvede do planine Ivanščice (ili Ivančice, oba imena se koriste). Sa svojih 1060 m viša je od Sljemena koje je na 1033 m, a do vrha vodi nekoliko planinarskih staza. Mene je put odveo preko Mrzljaka, blago strme staze koju prati istoimeni potok na kojem se možete napiti hladne vode.

Pentrajući se prolazite kraj sedam postaja, drvenih tabli na kojima je ispisana priča o Ivančici, književnika Mladena Kušeca te vilama koje nastanjuju planinu.

Prizori koji se putem mogu vidjeti doista su toliko bajkoviti da možete povjerovati kako se u sumrak ovdje okupljaju magična šumska bića, sjede na korijenju drveća, ljuljaju se na granama, brčkaju u lokvicama, pjevaju, plešu i smiju se.

Prenosimo cijelu legendu o Ivančici, kako ju je po pričama zabilježio Kušec.

“Nekoć davno živjela je prelijepa djevojka imenom Ivančica. Svojom ljepotom i dobrotom bila je uzor svima, i ljudima i životinjama, čak i bilju. Nitko, baš nitko u tom kraju nije se mogao a nije niti želio mjesriti s njezinom ljepotom i dobrotom. Njezinoj plahosti i nježnosti nisu se divile samo srne i košute, nego i šumske vile i vilenjaci.

Kad je djevojci bilo šesnaest godina, u šumu je na konju bijelcu, tko zna i kojeg kraljevstva dojahao mladić imenom Ahat. I on je bio neopisive ljepote i odmah se vidjelo po licu i držanju da je plemenit i dobar. Iako mu je o zlatnom pojasu visio dragim kamenjem ukrašen mač, a na leđima mu je bio srebrn luk i tobolac pun zlatnih strijela, nikom se nije činio opasnim. Kod bistrog potoka junak sjaše. Zatim se konj i mladić napiju bistre hladne vode.

Onda, kao vila koja je čudesno izronila iz vode, na obali se pojavila Ivančica. Čim su se ugledali, oboje su prepoznali ljubav. Odjednom, uz strašan krik i njištanje podivljala konja pod njim, iz šume je dojahao Crni jahač, gospodar Tame strane šume. I prije nego što su se Ivančica i Ahat zagrlili, Crni jahač svojom je zloćom skamenio mladića. Zatim ga je teškim trozupcem snažno udario i onako skamenjenog razbio u tisuće kamena koji su se razletjeli uokolo.

Na nagovor vila, stanovnica Svijetle strane šume, zvijeri, ptice i biljke sakupiše kamenje što je ostalo od skamenjenog Ahata i sakriše ga na tajna mjesta u šumi i u potoku. U najdublju šumu sakriše srce Ahatovo. Kad su to obavile, vile narediše da ta mjesta čuvaju u šumi zmije čuvarice, a u potoku rakovi čuvari.

Jednom – rekoše tada vile – kada se u šumi pojavi netko tako pun ljubavi kao ovo dvoje, i kad momak od kamena srca Ahatova napravi prsten za sebe i svoju dragu, vratit će se iz začarane Tamne šume sretni Ivančica i Ahat.

Na te riječi vila suđenica, sve dobro i lijepo što je bilo u Ivančici i Ahatu, sva snaga ljubavi nabuja i na očigled svih živih bića, iz dubine Tamne šume uzdigne se gora puna cvijea. Najljepši i najnježniji od svih cvjetova, cvijet bijelih latica i žute glave nazvaše Ivančica. A zeleni kamen od kojeg se i danas u tome kraju izrađuju dragocjeni ukrasi za djevojke, po lijepom, punom ljubavi mladiću, Ahat.

Taj kamen i danas u šumi, prema pričanju stanovnika, čuvaju zmije čuvarice, a u potocima rakovi čuvari. Upamtite, kamen je uvijek u šumi tamo gdje vidite zmiju, a u potoku gdje ugledate raka. I dan danas mladići i djevojke još puni vjere i ljubavi po šumama ove gore traže srce, ljubav. Ljudi ovog kraja u svojem su govoru cvijetu ostavili ime ivančica, goru su nazvali Ivanščica, a gradovima u podnožju gore, u spomen na prelijepu Ivančicu, dadoše imena Lepoglava i Ivanec.

Kroz stoljeća vjerujući u ljubav i tražeći ljubav na samoj gori Ivanščici vitezovi su podigli sedam tvrdih gradova. To su Milica grad, Pokojec, Bela, Oštrcgrad, Belečki grad, Stari Lobor i Lobor grad. Obiđite ih, oni i danas, iako ruševni, puni nade i duhova svojih vlasnika čekaju ljubav. Postoji i vjerovanje da zatočena Ivančica, čekajući dan kad će je velika ljubav osloboditi podzemne tame, veze najljepšu čipku za svog Ahata. Vjerujući u legendu, u vezenju joj pomažu žene lepoglavskog kraja. Lepoglavska čipka satkana je od čvrstog tankog konca poput paukove mreže. Motivi su cvijeće, granje, ptice i leptiri Ivančice.”

Foto s Emmyja: Bome jedna spretna kaskaderka!

Pravilo 5 sekundi ne vrijedi za hranu koja je pala na pod

Na prodaju kuća u kojoj je odrastao Harry Potter

HDZ i SDP su dvije klijentelističke elite koje obavljaju istu funkciju, dovršenje procesa integracije bivše SFRJ u globalni kapitalizam, a što podrazumijeva odricanje od bilo kakve ideje odnosno prakse suverenosti… Trebaju li nam oni uopće? Čemu taj cirkus u kojemu se oni pretvaraju da nečim upravljaju, a mi se pretvaramo da imamo slobodu izbora? U tom kontekstu, smisao dolaska na vlast je samo u pitanju tko, koja grupacija će iskoristiti državu kao monopolista u društvenim odnosima koji će im osigurati privilegije, kaže filozof Boris Buden u vrlo zanimljivom i pitkom intervjuu Novostima.

Povuku li se iz Bruxellesa Andrej Plenković, Davor Ivo Stier i Ivana Maletić, što je vrlo vjerojatno, u Bruxelles bi na vrtoglavu plaću od 8000 eura bruto trebali ići bivši zapovjednik 3. bojne 4. gardijske brigade komodor Ivica Tolić, donedavni predsjednik HSP-a Ante Starčević Ivan Tepeš i članica HDZ-a iz BiH, no i aktualna veleposlanica te zemlje u Rimu Željana Zovko. Tepeš nije prošao na izborima za Sabor, a u Bruxellesu ne bi spadao u Stierove pučane nego prije u euroskeptike u kojoj su grčka Zlatna zora i francuska Nacionalna fronta. Zovko bi bila unikatan slučaj – jednu bi zemlju predstavljala u Rimu, a drugu u Bruxellesu, pa je pitanje koja bi joj država bila važnija, pita se Slobodna o “džumbusu” hrvatskih eurozastupnika.

“Ne možete nekoga tko je u svojoj jedinici dobio najviše preferencijalnih glasova ignorirati jer onda idete protiv birača”, komentiraju, anonimno za Jutarnji, u HDZ-u ponašanje Zlatka Hasanbegovića koji ponovno za sebe traži mjesto ministra kulture. Iz stranke komentiraju i kako se Hasanbegović “ponaša kao da je osobno osvojio izbore” te da se pred svojim biračima pokušava prikazati žrtvom Milorada Pupovca.

Stanovnik države Europske unije za samo 100 eura i malo ispunjavanja obrasca preko Interneta – Estonija svojom inicijativom e-građanin želi da stranci svoje poslove smjeste u ovu malu baltičku državu

Kako zaustaviti to ludilo od rata protiv droga – Amerikanci zabranjuju i biljku kratom, koja se u jugoistočnoj Aziji već stoljećima koristi kao lijek

90 civilnih udruga osnovalo mrežu za budućnost bez plastičnog smeća

Svi građani Europske unije, bez obzira na imovinsko stanje, državljanstvo ili zemlju prebivališta, od danas imaju pravo na osnovni bankovni račun. Procjenjuje se da u EU čak 58 milijuna ljudi nemaju nikakav bankovni račun (najviše njih u Bugarskoj i Rumunjskoj), a sad će ono biti moguće i korisnicima plave karte, stranim studentima ili izbjeglicama. Građanima je olakšan i postupak otvaranja i prebacivanja računa u slučaju odabira druge banke, kao i usporedni prikaz usluga i cijena dostupnih na tržištu. Jutarnji

Glumica Jessica Alba u pauzi od glumljenja stvorila tvrtku koja proizvodi ekološke pelene, sad bi je mogla prodati, za milijardu dolara

Nikad povoljnije: 276 državnih vozila svih marki i brandova ovoga tjedna na javnoj dražbi

Ukupna proizvodnja mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima lani je iznosila 489,4 tisuće tona, što je za 55 tisuća tona ili 10% posto manje nego 2014. godine. S druge je strane potrošnja mlijeka u kućanstvima povećana – za 21,8%, na 48,7 tisuća tona. Poslovni

Orsat Miljenić ušao u kandidaturu za predsjednika SDP-a

Film ‘Oscuro animal’ autora Filipea Guerreroa iz Kolumbije dobitnik je Grand Prixa na 21. Splitskom festivalu u kategoriji dugometražnih filmova, a Događaji u maglenoj komori Ashima Ahluwalia iz Indije pobijedio je u kategoriji kratkometražnih filmova (ovdje svi nagrađeni). U filmu ‘Oscuro…’ slike pričaju priču, jedva da se izgovori riječ dijaloga i ta se nijemost prenosi i na gledatelje (trailer), a ‘Događaji…’ na zanimljiv način prikazuju korelacija između procesa sjećanja i stvari koje su izgubljene, objasnio je žiri. Jutarnji

Serije Game of Thrones i Veep pobjednici su sinoćnje dodjele Emmyja, u kategorijama dramske odnosno humoristične serije, prije čemu je ‘Igra prijestolja’ apsolutni pobjednik s 12 nagrada. Nagradu za najbolji scenarij dobila je serija Master of None, najboljom humorističnom serijom sa skečevima proglašena je Key and Peele, najboljim reality programom proglašen je The Voice. Osim ovih prilično očekivanih pobjednika, bilo je i iznenađenja – The People v. O.J. Simpson: American Crime Story pobijedio je u kategoriji ograničenih serijala, dok je nagradu za najbolji talk-show odnio Last Week Tonight s voditeljem Johnom Oliverom nakon 13 godina dominacije Comedy Centrala. New York Times piše o kulturološkoj dominaciji televizije nad filmom, a BBC napominje da ‘Game of Thrones’ sad ima rekordnih 38 Emmyja, dosadašnji rekord, serija ‘Frasier’ ima ih 37. NY Times

Novinar Telegrama pojeo 11 burgera u 2 sata, ali našao 2 najbolja – "prošlo dosta dobro… osim što sam stvarno na kraju umro"

U Zagrebu otvoren novi restoran – Noel, ide na koncept “fine dininga”, uz vinsku kartu s gotovo 400 vrhunskih vina

Zapadnjaci krivo sjede na wc-školjci – pod kutem od 90 stupnjeva ili nagnuti naprijed, bolje čučeći, ili staviti pod noge mali stolac

Rekordne 1987. godine Hrvatsku je posjetilo 14 milijuna turista, što je brojka koju će hrvatski turizam u neovisnoj državi dosegnuti tek ove godine. Što se noćenja tiče, tkđ. ove godine hrvatski turizam doseže brojke iz osamdesetih – 1989. godine područje grada Dubrovnika imalo je 6,9 milijuna noćenja, što će se ponovno dogoditi tek ove godine. Split to još ne uspijeva – 1987. su imali 1,7 milijuna noćenja, sad je 1,2 milijuna. Ali zarada je zato sada bolja – ove se godine očekuje devet milijardi eura prihoda od turizma, a u osamdesetima je zarada išla do maksimalno tri milijarde dolara. Slobodna

Slovenski poreznici od početka listopada imat će pravo automatskog uvida u bankovne račune slovenskih rezidenata koji štede ili zarađuju u Austriji – pozvali takve osobe i poduzeća da te prihode što prije prijave u Sloveniji, kako bi izbjegli plaćanje kazni za neplaćeni porez

Ruska vladajuća stranka Jedinstvena Rusija veliki je pobjednik parlamentarnih izbora održanih u nedjelju sa 44,5 posto glasova birača (na prošlim izborima dobili 49%), opala izlaznost na izbore na rekordno niskih 47% što se objašnjava smanjivanjem entuzijazma za Putina i njegovo politiku

Izbori u Berlinu: Krajnje desni AfD (Alternativa za Njemačku) osvojio 14% glasova, stranka Angele Merkel izgubila veliki broj glasova u odnosu na 2011., ostaje druga po snazi, pobijedili socijaldemokrati SPD

Sinoć su u Riju zatvorene Paraolimpijske igre na kojima je Hrvatska osvojila 5 medalja: zlata su osvojile Mikela Ristoski u skoku u dalj, te stolnotenisačica Sandra Paović; srebro su osvojile Anđela Mužinić i Helena Dretar Karić u ekipnom natjecanju u stolnom tenisu, kao i Zoran Talić u skoku u dalj; broncu je osvojio Velimir Šandor u bacanju diska. 24sata

Video: Izvodi čovjek sulude skokove – s krovova hotela u bazene, u nadolazeći val…

13:22 Jane Doe: Okom promatrača (5,9), HTV2
14:45 Treća povijest: Zapadna Sahara, HTV3
15:48 Prosjaci i sinovi (9,3), HTV1
16:08 Treći element: Znanstveno novinarstvo, HTV3
17:21 Crno-bijeli svijet (8,1), HTV1
20:00 Supruge i kćeri (8,2), HTV2
20:00 Smrt korumpiranog štakora (6,9), HTV3
20:01 Dva : jedan u gostima, HTV1
20:33 Kuća od karata (8,2), HTV1
21:09 Turistička klasa, HTV4
21:15 Red letenja (6,2), RTL
21:23 Živjeti se mora, HTV1
23:09 Nasljednici (7,8), HTV1
23:40 Anno: Ljeta Gospodnjeg 925., RTL
23:55 Poštena igra (4,1), Nova TV
00:06 Bez žaljenja (5,8), HTV1
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

“Film je ovo o jednom drugom vremenu kada se vodilo računa ko na koga udara, ko koga i kako zeza, i u kome je važnije bilo ispasti frajer nego zaista mrzeti nekoga… Kao na pokretnoj traci se smenjuju štosevi različitog kvaliteta, seksualne, toalente i vulgarne prirode (sa sve prdenjem i kenjanjem), te nekoliko izbruha nasilne akcije… Pratljiv i gledljiv, na momente čak i zabavan i pronicljiv… često banalan i okrenut izvlačenju smeha na silu”, piše Monitorov kritičar Marko Stojiljković o navijačkom filmu ‘ZG80’. Monitor

Priznajem, bio sam skeptičan i to iz više razloga. Prvo, ni film ‘Metastaze’ ne smatram verodostojnom ekranizacijom romana, premda razumem da je za ondašnje prilike u hrvatskoj kinematografiji bilo neophodno kao dno bunara crni ton knjige okrenuti na nešto lakše i simpatičnije, recimo na tragu ‘Trainspottinga’. Drugo, nisam ljubitelj “prequela”, posebno ako se isti zasniva na još dodatnom razvodnjavanju i svođenju na komediju za široke narodne mase ionako nedovoljno mračnog filma. Treće, repertoarska (populistička) komedija nije žanr koji smatram relevantnim i interesantnim, pa mi je najavljeni spoj Hillovih ‘Warriors’ i ‘Žikine dinastije’ oplemenjene hollywoodskim toaletnim humorom u startu podigao želudac. I, konačno, akcijsko-komični “period piece” o preganjanju navijača kroz Beograd koncem 80-ih (iliti u smiraj Jugoslavije) je produkcijski i zanatski zahtevna stvar, reditelj Igor Šeregi je debitant u celovečernjem formatu, a i budžeti su takvi kakvi su, uglavnom mizerni.

Voleo bih reći nakon pogledanog filma da nije bilo razloga za skepsu, ali to bi jednostavno bila laž. ‘ZG80’ je film prepun mana i nedostataka, i na onim očekivanim i na manje očekivanim mestima (vrlo plitka karakterizacija likova, “biseri” po pitanju detalja poput tri boda, nedovoljno pozadine vezane za period i katastrofalno nepažljivo uslikan Beograd gde će i neko ko tamo nikad nije nogom kročio prepoznati noviju gradnju od 80-ih), često banalan i okrenut izvlačenju smeha na silu, ali u suštini pratljiv i gledljiv, na momente čak i zabavan i pronicljiv, ma koliko u suštini žonglirao sa poznatim matricama jugoslovenske i anglofone kinematografije.

Dakle, ekipa iz ‘Metastaza’, Krpa (za ulogu prestareli Bitorajac), u socijalnim situacijama nesnađeni alkos Kizo koji još nije toliko propao (skoro neprepoznatljivi Cindrić), zagrebački Srbin Dejo (Janketić) i zeleni student Filip pre nego što je otkrio drogu (Kačan) idu sa još nešto Bad Blue Boysa i par Torcidaša u Beograd na gostovanje Crvenoj Zvezdi u nameri da se potuku sa brojčano nadmoćnijim i jednako nabrijanim Delijama i naprave sranje na stadionu i u gradu. Jedan od njih, iz nekog razloga mucavi Žuti (Mrkonjić) će uleteti na teren i razviti Dinamovu zastavu da pokaže ko je frajer, što Delije dovodi do besa, a Žutog, zajedno sa jednim od Delija (Rakočević) do milicijske marice gde su jedan za drugog zavezani jednim parom lisica.

Nakon utakmice autobus sa gostujućim navijačima biva napadnut, policija ne uspeva intervenirati, pa se Dinamovi navijači koji su se raštrkali i postali laka lovina moraju snalaziti, bežati i dovijati po gradu kako bi dospeli do železničke stanice izbegavajući navijačke skupine po gradu, kako Delije, tako i Partizanove Grobare. Krpa i društvo će se tako skrivati u kupleraju, crkvi, po gradu, Dejo će deo društva odvesti kod svoje rodbine, a Žuti i njegov drugar po lisicama prvo moraju da se oslobode nepoverenja jedan prema drugome, da bi se oslobodili lisica i rastali se kao prijatelji. Kao na pokretnoj traci se smenjuju štosevi različitog kvaliteta, seksualne, toalente i vulgarne prirode (sa sve prdenjem i kenjanjem), te nekoliko izbruha nasilne akcije.

Naši likovi će putem sresti klasične arhetipe nepredviđenih situacija: taksistu kojeg “tera maler”, gospođu u godinama prestrašenu navijačkim nasiljem, ekipu iz kraja spremnu na cinične komentare, ali i na pomoć, devojku koja želi karijeru manekenke i narodne pevačice, te njenog oca zastavnika JNA koji zna kako bi se obračunao sa nelojalnim nacionalističkim elementima. Iz opšteg haosa i sentimenta je jasno da Jugoslavija verovatno neće još dugo, da su nacionalističke strasti puštene u narod sa najvišeg mesta, da je kombinacija stege i mitomanije postala farsična, ali da “vožnja” i nije bila toliko loša dok je trajala. Film je ovo o jednom drugom vremenu kada se vodilo računa ko na koga udara (oličeno u poslednjoj tuči 1 na 1 između Krpe i vođe Delija kojeg igra raspoloženi Timotijević), ko koga i kako zeza, i u kome je važnije bilo ispasti frajer nego zaista mrzeti nekoga.

Za očekivati je bilo da na terenu “srpskog” populističkog humora srpski glumci nadigraju hrvatske, čemu svedoči minijatura Mladena Andrejevića kao oficira pod stresom koji vozi Ladu, šeta u potkošulji, sluša narodnjake i psuje crkvu. Srpski deo glumačke ekipe je, međutim, uspeo i da izvuče nešto više “mesa” iz svojih likova, naročito dvojica glumaca u usponu u ulogama Delija. Nikola Rakočević (Šišanje) se tu dosta izvlači na ležerno brbljanje i šarm barabe, dok Miloš Timotijević (Vlažnost) savršeno kanalizira agresiju kroz svoju već potpisnu muževnost. Isto tako, Dejo u interpretaciji Marka Janketića deluje ubedljivo najprofiliranije od cele zagrebačke ekipe.

Problem je, dakle, u tanko napisanim likovima Bad Blue Boysa i Torcidaša. Čak su i likovi o kojima se danas pričaju legende, Buba (Detelić) i Ićo (Jurišić) dati jednodimenzionalno: Buba kao pijanac koji na najluđe i najmanje očekivane načine dobija batine, a Ićo kao klasični dalmatinski narkoman. Okej, imamo Krpu koji je… Krpa, odnosno tipičan Bitorajčev lik štemera iz kvarta kojeg on reciklira od ‘Bitangi i princeza’ do reklama za “žuju”. Ima tu nešto šarma, lakoće i vulgarne igrivosti, ali to smo već videli. Kizo je ostao samo skica, a Filip, iako i narator (potpuno nepotrebno prepisivanje klišea) praktično nema ulogu osim što popunjava brojčano stanje i pokazuje da je nešto obrazovaniji od ostatka gomile. Ostatak Boysa su bezlični i efektni su jedino u gomili. Iskreno, plašio sam se mitomanije i glorifikacije navijača kao nekakve društvene avangarde, a dogodilo se suprotno – navijači su svedeni na pijane i agresivne barabe kojima je svaka druga reč psovka.

Jednostavan koncept priče preuzet od Hilla i začinjen sa elementima drugih filmova radi pola posla i Šeregi se kao debitant solidno snalazi u vođenju priče na po nekoliko koloseka, kao i u rešavanju pojedinih situacija. Recimo, masovnu tuču snima u “shaky cam” varijanti čime sakriva svoje neiskustvo i budžetska ograničenja i pride je montira paralelno sa scenom u kojoj turbo-folk zvezda u nastajanju verno imitira Vesnu Zmijanac (takođe pametno “iskopano”) sa video-kasete. Međutim, ono što Šeregiju fali je oko za detalj i poznavanje perioda i to ne završava samo na pogrešnim zgradama i blokovima u totalima i pogrešnim automobilima u pozadini. Naprosto, duh 80-ih u Zagrebu i Beogradu je uhvaćen pogrešno, a nekoliko nalepljenih detalja poput primerka Starta, plakata za EKV i kioska s hrenovkama ne mogu popraviti situaciju glede kompletnog ugođaja. Pa ipak, na kraju smo još i dobro prošli uzevši u obzir da jedan od scenarista ne zna ništa o navijačima, drugi o pisanju zna vrlo malo, tek toliko da ubaci nekoliko anegdota (osim zagrebačkih, aludira se i na beogradske: Manceov grob, Žareta i Parangala), a reditelj je premlad da bi držao u glavi sve detalje perioda. (6/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.

Digitalni svjetionici: Radionica i hackathon u kojem geekovi troše minimalne količine novca za maksimalno cool učinak – u Rijeci napravili štap koji pokazuje jačinu WiFi signala, slijede radionice u Osijeku i Zagrebu

Što dobijete kad shrpite geekove i date im nešto sitno novca, taman nedovoljno za pošten ručak?
Dobijete Digitalne svjetionike, projektić u kojem geekovi i oni koji se tako osjećaju troše minimalne količine novca za maksimalno cool učinak (barem mjereći očima geeka).

Riječ je o svojevrsnom hackatonu/edukacijskoj manifestaciji, radionicama koje su dovoljno jednostavne da u njima sudjelovati mogu i klinci i oni što bi bili hackeri ali nisu sigurni mogu li, stari i mladi, pripadnici svih generacija i političkih svjetonazora.

Digitalni svjetionici održat će se u Rijeci, Osijeku i u Zagrebu, a upravo je završen prvi susret, onaj u Rijeci. Sudionici su pokazali kako je uz pomoć nešto vrlo jeftinog hardvera moguće napraviti štap koji pokazuje jačinu WiFi signala. Nakon izrade štapova, sudionici su na Korzu izveli ad-hoc performans skakutanja sa štapovima u rukama, te uz pomoć fotoaparata s dugom ekspozicijom štapovima risali virtualne grafite na Korzu, upućivali poruke ljubavi i oživljavali ikonografije propalih režima.

Manje fizički intenzivne radionice uključivale su dizajn mesh mreže s laserima kao indikatorima povezanosti nodova, te neizbježnu radionicu 3D ispisa, dok je off-line dio događaja uključivao neizostavna druženja uz pivo i čuđenje promatrača sa susjednih stolova.

Sljedeća iteracija ove manifestacije održat će se u Osijeku, 14.-16. listopada, a zatim u Zagrebu, 12.-14. studenog. Želite li i vi za male novce napraviti čarobni WiFi štap ili se barem uvjeriti kako cool projekti ne moraju nužno koštati velike novce, rezervirajte datume!

Nešto ozbiljniji opis ovog projekta pronaći ćete na službenoj Facebook stranici.

Otkriće gravitacijskih valova je poklon koji ostavljamo generacijama koje dolaze – kaže astrofizičar, prof. Kip Thorne u intervjuu Jutarnjem povodom osvajanje Kavlijeve nagrade. Gravitacijski su valovi putujuće deformacije prostor-vremena, a kaže on o praktičnoj koristi ovoga kako će tehnike razvijene za otkriće gravitacijskih valova sad naći primjenu i u drugim područjima. O religioznosti kaže kako “znanost mnogo preciznije objašnjava svijet”, da su najveći izazovi za civilizaciju danas problemi izbjeglica, terorizam i klimatske promjene, a Jutarnji podsjeća da je jednom na okladi od Stephena Hawkinga (kladili se oko crnih rupa) dobio godišnju pretplatu na Penthouse.

Broj zastupnica u novom sazivu Sabora srozao se s prethodnih 23 na svega 19, što je najmanje u posljednjih 15 godina. Zadarski sociolog Sven Marcelić primijetio je još jedan trend – proporcionalno gledano, sve je manje žena starijih od 40 u Saboru, odnosno povećava se broj žena mlađih od 40, dok broj muškaraca te dobi opada pa ispada, kako on to kaže, da sredovječni muškarci stavljaju na liste mlade žene. Trenutno je u Saboru samo jedna zastupnica starija od 60 godina. T-Portal

Gospodarstvo je i u zadnjem kvartalu raslo 2,7 posto u odnosu na isti ciklički period prošle godine, izvoz za 9,4%, napokon je počelo smanjenje javnog duga, na trećinu je sveden proračunski deficit, koji će na kraju godine biti manji od 1% umjesto uobičajenih 5%… Zašto se ne piše o tome kako je Tihomir Orešković za samo osam mjeseci svog mandata postigao senzacionalne rezultate u vođenju državnih financija?- pita se Denis Kuljiš u kolumni u Jutarnjem o premijeru na odlasku.

Gotovo 75% žena barem jednom u životu proživljava neugodne simptome gljivičnih ili bakterijskih infekcija intimnog područja. Vođeni istraživanjem da žene trebaju elegantno, učinkovito – i što je najvažnije – potpuno prirodno rješenje, stručnjaci švicarskih laboratorija stvorili su Gynofit. Jednostavnom primjenom Gynofit vaginalnog gela infekcije se poptuno povlače kod 90 posto žena, a gel također uklanja i simptome vaginalne suhoće. Dostupan je u svim ljekarnama, a više možete saznati i na www.gynofit.hr

Poznati salon Studio Marcela u centru Zagreba nudi pramenove po izboru (ombre, bayalage ili klasične) ili bojanje uz šišanje, fen frizuru, preljev, njegujuću masku, masažu vlasišta i pranje za 250 kuna umjesto 512 kuna. Studio Marcela je jedini studio koji je sudjelovao na ovogodišnjem Missu, a njegov frizer majstor Josip Križnjak radio je i na projektima Larin Izbor, Zora Dubrovačka i Stella. Priuštite si zanimljive pramenove te izađite sretni i zadovoljni iz Studija Marcela. Ponuda dana…