Većina osnovnoškolaca ne zna koju srednju školu odabrati i pritom im je nateže odabrati između nekoliko zanimanja koja ih najviše privlače. Oni koji znaju što žele nisu sigurni hoće li uopće moći upisati željeni srednjoškolski program, bilo zbog ocjena ili zdravstvenog stanja, ili pak nemaju dovoljno informacija, pokazuje istraživanje HZZ-a. Novi list

Osamdesetdvogodišnji kanadski kantautor Leonard Cohen rekao je u intervjuu za The New Yorker da i “njegov sat otkucava” te izrazio sumnju u mogućnost dovršetka još jednog albuma i neobjavljenih pjesama. Kaže da je spreman umrijeti. Njegov novi, 14. po redu album zove se You Want It Darker i izlazi 21. listopada. Glas Slavonije

Internetom se širi priča Indijke Harithe Khandabattu koja je objavljena na webu Humans of Amsterdam. Nju je obitelj prisilila na brak s čovjekom kojeg nije voljela i koji joj je uzimao plaću i kontrolirao je. Kada više nije mogla izdržati tražila je šefa premještaj i završila u Amsterdamu, te tražila razvod. No obitelj se ponovo umiješala. Pročitajte prvi dio i drugi dio priče. Buzzfeed

Janet Jackson iznenadila je mnoge objavom [video_icon] kako će u 50. prvi puta postati majka. No ona nije jedina koja se kasnije odlučila imati djecu. CNN piše da se radi o malom, ali rastućem trendu. Također, tu su žene koje u 50-ima koriste surogat majke ili se pak odlučuju za posvajanje.

Drake/Sufjan Stevens mashup

Članovi Odbora za građanske slobode Europskog parlamenta pozvali su Europsku komisiju da poštuje pravila i donese privremene mjere o suspenziji bezviznog režima za građane SAD-a i Kanade, jer ne poštuju načelo viznog reciprociteta. Neki su zastupnici rekli da bi Parlament mogao Komisiju dati na sud zbog nepoštivanja zakona. Kanada traži vize za građane Bugarske i Rumunjske, a Sjedinjene Države od građana Hrvatske, Bugarske, Cipra, Poljske i Rumunjske. Index

Kad je pred prošli Božić predstavljen na Pantovčaku, Tihomir Orešković za hrvatske građane bio je potpuna nepoznanica. Zbog građevine odmah prva afera. Lažno prijavljivanje u samoborskoj daščari Miju Crnoju je nakon samo 6 dana izbacilo iz ministarske fotelje. Orešković je najviše radio na podizanju nacionalnog kreditnog rejtinga, ali odnosi u Banskim dvorima nisu bili dobri. HRT

Nezaposlenost i ugrožavanje radničkih prava doveli su do gotovo 20% mladih u riziku od siromaštva, upozorava Mreža mladih Hrvatske. Zbog toga 15. listopada organiziraju Marš mladih za radnička prava zahtijevajući od nove vlasti kvalitetne mjere poticanja zapošljavanja. Povorka kreće u 16 sati ispred HNK. T-Portal

Kojim pravom se Ivan Pernar hranio u saborskoj kantini. Za one koji ne znaju Sabor ima restoran, kafić i menzu. U njima jesti i piti mogu saborski zastupnici, zaposlenici Sabora i novinari stalno akreditirani u Saboru. Cijene za zaposlenike, novinare i zastupnike nisu jednake. Pernar nije ni jedno od toga troje. On je svoje pravo na konzumaciju hrane u Saboru odlučio iskoristiti prije nego što je postao zastupnik, piše Index.

Američki Vogue smjestio je na prvo mjesto liste 16 modela koji su dominirali pistama na predstavljanju kolekcije za proljeće 2017. mladu Trogiranku Farettu Radić (instagram). Ova 16-godišnja manekenka pojavila se na svjetskim modnim pistama u ožujku ove godine, kada je u Parizu nosila Givenchyjevu reviju. Slobodna

Glavni tajnici HDZ-a i SDP-a Gordan Jandroković i Igor Dragovan dogovorili su da će vladajućima pripasti čelne pozicije u 16, a oporbi u 12 saborskih radnih tijela, dok će Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kao i obično, voditi zastupnik iz kluba manjina. Dragovan kaže da će oporbi pripasti isti odbori koje je imala u zadnjem mandatu. Index

Dosad se vjerovalo kako je u 13. stoljeću Korčulanin Marko Polo bio prvi Europljanin koji je doputovao u Kinu, no novi nalazi arheologa to opovrgavaju. Čini se da su Kina i Europa bili u kontaktu više od 1500 godina prije njega. Najvjerojatnije se radilo o izaslanicima Rimskog carstva tijekom 2. i 3. stoljeća. Jutarnji, BBC

Business Insider savjetuje kojih se navika radnik treba riješiti kako bi bio uspješan na poslu. Nije dobro šutjeti i ne govoriti što misli samo kako se ne bi izložio, kao što nije dobro ni pomiriti se sa situacijom koja mu ne odgovara. Također nije dobro kasniti, kao ni zamjerati se kolegama.

Noor Tagouri prva je muslimanka sa hijabom koja se pojavila na naslovnici Playboya. Iako nije pozirala gola (časopis je uveo novu politiku bez golotinje), ova 22-godišnja američka novinarka libijskog porijekla naišla je na dosta negativnih komentara. No kaže kako joj je cilj rušiti tabue. BBC

Igrači koji tek dođu u NBA ligu, u košarkaškom žargonu rookiji, moraju proći proces inicijacije kod starijih igrača. Moraju nositi torbe za cijelu ekipu i plaćati večere iako imaju manje ugovore od ostalih, a česti su i zadaci poput nošenja ružičaste Barbie torbe. To je morao proći i Dario Šarić. Srednja.hr

U Češkoj se nalazi oko 2.000 dvoraca. No većina je u tako lošem stanju da im prijeti propast. Vlasnici nemaju novca za obnovu, pa su se dotrajale građevine našle na meti inozemnih investitora. Za popravak dvoraca trebalo bi uložiti i do milijun eura. Deutsche Welle

Jaber al-Bakr, terorist koji je navodno namjeravao podmetnuti bombu na aerodrom u Berlinu, uhićen je u Leipzigu i to zahvaljujući trojici sirijskih izbjeglica koji su ga prepoznali i svezali te pozvali policiju. Sada mediji i političari u njemačkoj pozivaju da se hrabrom trojcu dodjele nagrade, pa čak i azil. BBC

Bude li republikanski kandidat Donald Trump izabran za predsjednika SAD-a, bit će to “opasno s međunarodnog stajališta”, rekao je visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Zeid Ra’ad al Hussein. Posebno uznemirujućima ocjenjuje Trumpove izjave kako “mučenje djeluje” te da nema ništa protiv waterboardinga. Al Jazeera Balkan, Newsweek

Nezavisna zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Sandra Švaljek izjavila je da Zagreb može uvesti održivi sustav gospodarenja otpadom. On će omogućiti da se do 2020. poveća udjel odvojenog prikupljanja i reciklaže sa sadašnjih 6 na 50 posto, biološke obrade i reciklaže biorazgradivog organskog dijela komunalnog otpada sa sadašnjih 10 na 70 posto, te da se smanji udjel komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište s 80 na 20 posto. Švaljek navodi da su za to potrebna niža ulaganja od onih predviđenih zadnjim Planom gospodarenja otpadom. Politika plus

“Zdravomarija je lijepa i skladna, poetična molitva, ali znate, na koncu konca, to su ipak samo riječi. Svaka čast onim moliteljicama ispred bolnica, ali valja činiti mnogo više od onoga što one čine. Potreban je daleko veći i ozbiljniji trud da bi se stvorilo bogato, sigurno i berićetno okruženje u kojemu bi vrijedilo rađati i podizati djecu”, piše Ante Tomić. Slobodna

“U Hrvatskoj je posebno zanimljivo to što se priziv savjesti počeo konzumirati otprilike kad i neograničeno pravo na dopunski rad u privatnim ordinacijama. Tako ginekolozi u bolnicama u sustavu javnog zdravstva sve češće deklariraju priziv savjesti kada žene traže prekid trudnoće u bolnici, ali ih rado opslužuju u privatnim ordinacijama, gdje moralni i vjerski stavovi – pa ni nezadovoljavanje minimalnih tehničkih uvjeta za obavljanje abortusa – više ne predstavljaju prepreku za obavljanje legalno induciranog pobačaja”, piše Nataša Škaričić. Nabraja i objašnjava još nekoliko bitnih točaka u raspravi o abortusu. Lupiga

Vedrana Pribičević i Thomas Bauer prijetili uredništvu Libele, Pribičević se ispričala, Bauer nastavio

https://www.youtube.com/watch?v=q8AK6FOz99E

U Njemačkoj danas studira više od 4.600 studenata iz Hrvatske, a na području visokog obrazovanja postoje 134 programa suradnje Hrvatske i Njemačke. U Njemačkoj danas studira više od 320.000 stranih studenata, a taj broj žele još povećati. Istodobno cilj im je povećati mobilnost njemačkih studenata, tako da svaki drugi njemački apsolvent za vrijeme studija stekne iskustvo studiranja u inozemstvu. Na hrvatskim visokoškolskim ustanovama lani je studiralo 300-tinjak studenata i 60 znanstvenika iz Njemačke, piše Novi list povodom Sajma stipendija koji se iz Zagreba sutra seli u Rijeku.

Teorija britanskog fizičara zašto nikad nećemo sresti vanzemaljce: Napredak u znanosti i tehnologiji vrlo brzo nadmašuje razvoj institucija koje bi ih trebale držati pod kontrolom, što dovodi do samouništenja takve civilizacije

Split: Sve nove majke u idućih godinu dana na poklon će dobiti paket osnovnih kozmetičkih i higijenskih proizvoda vrijedan oko 400 kuna

Plenković i Stier danas podnose ostavke u Europskom parlamentu, Maletić ostaje zastupnica

Na Biokovu danas snijeg, za vikend u Dalmaciji temperatura ide do 24 stupnja

Jedan od glavnih uzročnika djelomične ili trajne nesposobnosti za rad u Hrvatskoj su mišićnokoštane bolesti, a procjenjuje se da od reumatoidnog artritisa i spondiloartritisa boluje oko 80.000 osoba u RH. Prosječan broj dana izostanka s radnog mjesta, zbog privremene nesposobnosti za rad zbog reumatoidnog artritisa, primjerice u 2015. je iznosio 11 dana. Večernji

Janet Jackson potvrdila da je trudna, bit će joj to prvo dijete, u 50. godini

Umrla Michiyo Yasuda (77), animatorica koja je bojala neke od najboljih Miyazakijevih animiranih filmova, poput ‘My Neighbour Totoro’, ‘Howl’s Moving Castle’ i ‘Spirited Away’…

Islamska država više ne zove mlade u Siriju da se bore na teritoriju ove terorističke države, nego da izvedu napad u zemlji u kojoj se nalaze, rekao je belgijski tužilac Eric van der Sypt. Jedna od taktika Islamske države je i da radikalizira mlade preko društvenih mreža. Meta su i mladići i djevojke, uzrasta oko 16-17 godina. RT

Kako najbolji svjetski poslodavci uvjeravaju radnike da im dođu i ostanu

Studija: Baby-boomeri nemaju ništa snažniju radnu etiku od kasnijih generacija

Samsung smanjio predviđanja zarade za cijelu trećinu – 2,3 milijarde dolara – zbog debakla s Galaxy Note 7

Facebook pod kritikom jer je automatski maknuo fotografiju zbog dojke (radilo se o mamogramima)

Baš krasne fotografije prvog snijega u Sjevernom Velebitu; dok stručnjaci procjenjuju bukove šume za uvrštenje na UNESCO-ovu prirodnu baštinu…

U Samsungu pojma nemaju zašto im se Galaxy Note 7 samozapaljuje

Simulacija: Kako bi Mars izgledao da na njemu još ima vode

Sistematičan, korektan, iskusan, čovjek iz sjene, iskusni diplomata širokih vidika – ovako Jutarnji opisuje Davora Božinovića, budućeg predstojnika ureda predsjednika Vlade. Karijera mu je uglavnom diplomatska, ali bio je ministar obrane kod premijerke Kosor te predstojnih ureda kod predsjednika Mesića. U HDZ se učlanio 2011., a ocjenjuje se kako će Božinović biti dobar za nadzor ministara, posebno Mostovih.

Od 17. listopada kreće energetska obnova višestambenih zgrada financirana sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, u kojem će na raspolaganju u prvoj fazi biti 152 milijuna kuna, a sve skupa do 2020. nudit će se 100 milijuna eura. U studenom kreće projekt energetske obnove škola, vrtića i domova gdje se nudi 311 milijuna eura. Projekt energetske obnove obiteljskih kuća kreće vjerojatno krajem godine. Monitor

Žena koje imaju djecu učinkovitije su radnice od žena koje nemaju djecu, kad se promatra karijera od 30 godina, pokazalo je istraživanje provedeno na 10.000 ekonomista i njihovim objavljenim radovima. Produktivnost doduše pada kad su djeca mala – učinkovitost žene koja ima djecu predtinejdžerske dobi pada 15 do 33 posto, ovisno ima li jedno, dvoje ili troje djece (produktivno takvih očeva pada, ali malo – 5%). No, kad djeca dođu u tinejdžerske godine produktivnost ovih majki snažno raste, što stručnjaci pripisuju sposobnosti multitaskinga što su naučile dok su im djeca bila mala… Quartz

Od 17. listopada kreće energetska obnova višestambenih zgrada financira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, a u kojem na raspolaganju biti 152 milijuna kuna koji će se moći povećati ako bude prijava više. Poziv traje 90 dana. Poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća bit će objavljen nakon što Europska komisija završi proces izmjene zakonodavstva, a što se očekuje do kraja ove godine.

Hrvatskoj je za potrebe energetske obnove višestambenih zgrada do 2020. na raspolaganju 70 milijuna eura. Prijave projektnih prijedloga od sada će se provoditi prema europskim pravilima. Kako bi izbjeglo zastoj u provođenju i pomoglo prijaviteljima Ministarstvo je osiguralo 4,5 milijuna kuna Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji će pomagati prijaviteljima u pripremi, prijavi i provedbi projekta. Postotak opravdanih troškova povećan je sa dosadašnjih 40% u velikim gradovima na 60% za područje cijele Hrvatske a udio sredstava za projektnu dokumentaciju je 85%. Povećan je najviši iznos za samu obnovu koji se može ostvariti za pojedinu zgradu sa dosadašnjih 1,4 milijuna na 16,5 milijuna i na taj je način i većim zgradama omogućen pristup europskim sredstvima.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU) kao Posredničko tijelo 1 u sustavu upravljanja i korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova, za Investicijski prioritet 4c – Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, uključujući javne i stambene zgrade na raspolaganju ima ukupno 311 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Od tog iznosa 211 milijuna eura namijenjeno je energetskoj obnovi zgrada javnog sektora, dok se preostalih 100 milijuna eura odnosi na energetsku obnovu stambenih zgrada.

Ponedjeljak 17. listopada počinju prijave

U ponedjeljak 17. listopada 2016. MGIPU objavljuje Poziv na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 90 dana od objave. To je prvi u nizu poziva koji će objavljivati do isteka financijskih sredstava. Ovim Pozivom za energetsku obnovu višestambenih zgrada počinju se trošiti sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj a hrvatski Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) više neće dodjeljivati sredstava u te svrhe.

Temeljem prvog Poziva MGIPU će dodijelit 152 milijuna kuna, što će pokrenuti investicije veće od 250 milijuna kuna. Ukoliko se pokaže potreba, postoji mogućnost povećanja alokacije.

Korisnici sredstava su suvlasnici višestambenih zgrada, a prijave u njihovo ime podnosi upravitelj zgrade ili predstavnik suvlasnika.

Uvjet koji višestambena zgrada mora ispuniti kako bi se prijavila je 50% ušteda energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini. Najniži iznos prihvatljivih sredstava koji prijavitelji mogu tražiti je 150.000,00 kn, a najviši 16.500.000,00 kn po jednoj višestambenoj zgradi.

Projektna dokumentacija sufinancira se u iznosu od 85%, a uključuje izradu energetskog pregleda i energetskog certifikata prije i poslije energetske obnove zgrade i glavni projekt.

Provedba energetske obnove na zgradi, stručni nadzor građenja i projektantski nadzor sufinanciraju se u iznosu od 60% prihvatljivih troškova za područje cijele Hrvatske.

Radovi koji se financiraju su: obnova ovojnice zgrade, zamjena sustava grijanja, zamjena unutarnje rasvjete i uvođenje obnovljivih izvora energije.

Kako bi se prijaviteljima olakšala priprema prijave, MGIPU dodjeljuje preko 4,5 milijuna kuna Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će pomagati prijaviteljima u pripremi, prijavi i provedbi projekta.

Samo zgrade od tri i više stanova

Pod pojmom ‘višestambena zgrada’ smatra se svaka zgrada u kojoj se najmanje 66% korisne površine zgrade koristi za stanovanje, koja ima tri ili više stambenih jedinica, i kojom upravlja upravitelj zgrade.

Procjenjuje se kako u Hrvatskoj ima oko 50 milijuna m2 korisne površine višestambenih zgrada odnosno preko pola milijuna stanova. U kontinentalnom dijelu Hrvatske nalazi se 65% zgrada dok ih u obalnom dijelu oko 35%. Zgrade su većinom građene prije 1987. godine, što znači da otprilike troše 200-250 kWh/m2 toplinske energije za grijanje. Primjenom mjera povećanja energetske učinkovitosti, potrošnju tih zgrada je moguće višestruko smanjiti.

U studenom obnova škola i vrtića

Početkom studenoga 2016. MGIPU planira objaviti Poziv za dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu zgrada javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja

Nakon izuzetno uspješnih Pilot Poziva za izradu projektne dokumentacije te radove energetske obnove odgojno-obrazovnih javnih ustanova temeljem kojih je dosad ugovoreno više od 100 projekata u vrijednosti od gotovo 60 milijuna kuna, u pripremi je novi poziv temeljem kojega će bit dodijeljena znatno veća sredstva.

MGIPU je 7. listopada 2016., otvorilo javno savjetovanje u trajanju od 15 dana, a početkom studenog objavit će prvi privremeno otvoreni Poziv kojim će dodijeliti sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. I u ovom slučaju radi se o prvom od višekratnih privremenih poziva, s krajnjim rokom podnošenja projektnih prijedloga od 90 kalendarskih dana. I u ovom slučaju, ukoliko se pokaže potreba, postoji mogućnost povećanja alokacije po predmetnom pozivu.

Na Poziv će se moći javiti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su vlasnici zgrada u kojima javne ustanove obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja i/ili osnivači javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja te Javne ustanove koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te visokog obrazovanja (osnovne škole, srednje škole, učenički domovi, dječji vrtići, jaslice i visokoškolske ustanove).

Ušteda mora biti barem 50%

Pozivom će se podupirati mjere energetske obnove zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe navedenih mjera i korištenje obnovljivih izvora energije.

Nakon zatvaranja javnog savjetovanja koje je predviđeno za 21. listopada MGIPU će izraditi nacrt Uputa za prijavitelje. Nakon usuglašavanja Poziva i Uputa s Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije MGIPU planira objaviti Poziv, u sklopu kojega će biti i Upute, početkom studenog.

“Nismo uspjeli sve što smo htjeli, ali ono što jesmo, napravili smo dobro i to se vidi”, rekao je tehnički premijer Orešković danas na svojoj posljednoj sjednici te izrazio žaljenje jer nije ostvaren cilj da se pojača kreditni rejting (ovdje snimka njegovog obraćanj). Savjeti budućoj vladi: zadržati fiskalnu disciplinu, ostvariti reforme – porezi, efikasnija javna uprava, zdravstvo – poboljšati upravljanje javnim kompanijama. T-Portal

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda potvrdilo optužnicu protiv Đure Gavrilovića za ratno profiterstvo, unatoč tvrdnjama njegove obrane da je u ovom slučaju nastupila zastara; tereti ga se da je u jeku rata kupio više tvrtki iz sustava Mesne industrije Gavrilović s dva milijuna maraka namijenjenih obrani Hrvatske

Redatelj Dalibor Matanić i scenarist Ivica Đikić uz brojnu sjajnu ekipu koja je na ovome vrlo očito morala naporno raditi – stvorili su seriju kakvu dosad još nismo vidjeli na domaćim televizijama… Umjetnički i tehnički sjajno izvedena…. svi glumci u seriji u najgorem su slučaju barem solidni… priča je i tužna i tragična i okrutna i odvratna i brutalno iskrena – priča o stanju u hrvatskim medijima – piše Zrinka Pavlić o seriji ‘Novine’ čije prikazivanje počinje u nedjelju, 16. listopada na prvom programu HTV-a (u 20.10).

Četiri hrvatska filma bit će prikazana u glavnom natjecateljskom programu Zagreb film festivala koji se održava za točno mjesec dana: ‘Ne gledaj mi u pijat’, dugometražni debi redateljice Hane Jušić, ‘Trampolin’ renomirane hrvatske dokumentaristice Katarine Zrinke Matijević, kao i dvije manjinske produkcije – ‘Oslobođenje Skoplja’, zajednički redateljski pothvat Rade i Danila Šerbedžije te gruzijski ‘Kuća drugih’ redateljice Russudan Glurjidze. Sve skupa bit će prikazano više od stotinu filmova. Monitor

Četiri hrvatska filma, radovi Hane Jušić, Rade i Danila Šerbedžije te Katarine Zrinke Matijević, bit će prikazani u glavnom natjecateljskom programu Zagreb film festivala koji se održava za točno mjesec dana. Bit će to četrnaesto izdanje ZFF-a koji će u devet dana trajanja, od 12. do 20.11., na nekoliko lokacija (u kinima Europa i Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, Dokukinu KIC, F22 – Novoj akademskoj sceni i Goethe-Institutu) predstaviti više od stotinu filmskih naslova.

Premijera Hane Jušić

Svoju hrvatsku premijeru upravo će na ZFF-u imati ‘Ne gledaj mi u pijat’, dugometražni debi redateljice Hane Jušić. Nakon premijernog prikazivanja u programu Pulskog filmskog festivala, zagrebačkoj se publici u glavnom programu predstavlja još jedno domaće ostvarenje – ‘Trampolin’ renomirane hrvatske dokumentaristice Katarine Zrinke Matijević, koji predstavlja iskorak ove autorice u formu dugometražnog igranog filma. Ishodište ideje za ovaj film, prema riječima redateljice, “pitanje je što bismo si prišapnuli na uho kada bismo imali mogućnost susretanja sa samim sobom u prošlosti ili budućnost, bi li nam to život usmjerilo prema nečem boljem?”.

Dva filma s Hrvatskom u ulozi manjinske koprodukcijske zemlje također se natječu za glavnu ZFF-ovu nagradu: makedonsko ostvarenje ‘Oslobođenje Skoplja’, zajednički redateljski pothvat Rade i Danila Šerbedžije te gruzijski film ‘Kuća drugih’ redateljice Russudan Glurjidze. Oba filma aktualni su predstavnici matičnih država u kandidaturi za Oscara.

Hrvatska produkcija Cristija Puiuja

U popratnom programu Ponovno s nama svoju premijernu projekciju pred hrvatskom publikom imat će film ‘Goran’ Nevija Marasovića, intrigantan triler smješten u idilu Gorskog Kotara, a spomenuti program uključuje još i film ‘Sieranevada’, hrvatsku manjinsku koprodukciju čiju režiju potpisuje jedan od začetnika rumunjskog novog vala i laureat kratkometražnog programa 2. ZFF-a, Cristi Puiu.

Dio ovogodišnjeg izdanja programa Bibijada by RBA, namijenjenog dječjoj publici, još je jedna domaća koprodukcija. Riječ je o nizozemsko-belgijsko-hrvatskom ostvarenju ‘The Day My Father Became a Bush’ Nicole van Kilsdonk, u kojem se pojavljuju Jan Kerekeš, Hrvojka Begović i Damir Poljičak.

Studenti modernih konflikata na University Collegeu u Londonu dobili su dopuštenje da napuste nastavu ako im je predavanje uznemirujuće ili traumatizirajuće. Čuvanje studenata od tema koje se smatra osjetljivima sve je raširenije u akademskom životu. Zabilježen je slučaj studentice koja se pobunila zbog pokazivanja fotografije žene koja izlazi iz koncentracijskog logora na kraju Drugog svjetskog rata, nakon čega je profesor upozoren od nadređenih da bute oprezniji kad raspravlja o ovako osjetljivim temama. “Kako da poučavam o holokaustu a da ne uzrujam studente”, pita se on, prenosi Guardian u vrlo zanimljivom članku i iznosi stav da predavači, pa da se radi o holokaustu ili Shakespeareu, ne bi morali okolišati kako se studenti ne bi uznemirili.

“Mađarsko ksenofobno postavljanje samo je malo blaže u Austriji, sa svim tim pokušajima limitiranja broja izbjeglica i njihovog slanja nazad. Formirala se jedna vrlo konzervativna osovina po pitanju izbjeglica, u kojoj sudjeluju i socijaldemokrati Austrije, Češke i Slovačke” – kaže bečki profesor Joachim Becker u intervjuu Novostima. “Ne vidim kako bi se EU mogla transformirati u smjeru ljevice odozgo. Sindikati, društveni pokreti odozdo, radničke i narodne klase puno su slabiji na nivou EU-a negoli na nacionalnim nivoima”, kaže o pokretu DiEM25 Janisa Varufakisa. O utjecajima svjetskih sila misli da su “najveći problem sadašnji loši odnosi između EU-a i Rusije. Krivnja puno više leži na strani Unije”.

Pametne klupe i autobusne stanice na solarnu energiju, proizvedene u Hrvatskoj, osim u Hrvatskoj i BiH, uskoro će krasiti ulice i parkove kanadskog Ontarija, Abu Dhabija i Dubaija

Jastrebarsko: Prva garaža s brdskim električnim biciklima u Europi

10:21 Svjetski biseri: Bocvana, HTV1
13:39 Uzdrmana šutnja (5,8), HTV2
14:41 Zimski san (8,2), HTV3
19:59 Krtica (6,3), HTV3
20:07 Atlantik: Iz raja u pakao, HTV2
20:10 Pola ure kulture, HTV1
20:42 Kuća od karata (9,0), HTV1
21:09 Vatromet taštine, HTV2
21:31 Labirint, HTV1
21:45 A forum, HTV3
22:05 Andrija i Anđelka, RTL
22:10 Pravac na treću, HTV3
23:40 Kompozicija 3, emisija o kazalištu, HTV3
23:50 Tjelesna straža (7,7), Nova TV
23:53 Simpsoni (7,0), HTV2
00:14 Nasljednici (7,3), HTV1
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

Tost za 47 kuna, buba u pizzi kojeg konobar iščeprka prstima uz komentar “evo, sad je u redu”, pripiti konobar, nema vremena za pečenje pomfrita u fast foodu, gošća pala s bicikla da bi joj policija u bolnicu donijela kaznu, masni noževi i čaša s ostacima ženskog ruža, pola litre točenog piva 28 kuna – nabraja Večernji neke ružne detalje iz turističke sezone na izmaku. Ovo su ekscesi, ono što je puno češće su pokušaji naplate i onoga što nije bilo dogovoreno, poput parkinga, klime i sl.

“Jedini korak koji možemo napraviti nakon poraza, bez obzira koliko on bio težak, bolan i razarajući je DIGNUTI SE I NASTAVITI DALJE. Postoji i stanje “whatever” gdje se bilo koji rezultat naših aktivnosti koji ne možemo kontrolirati prihvaća takav kakav je, nakon čega rezultat ne percipiramo kao uspjeh ili neuspjeh. No, vrijeme i životna mudrost jedini su put do tog stanja”, savjetuje Monitorov business coach Goran Blagus. Monitor

Pobjeđivati je lijepo, zamamno, ispunjujuće, motivirajuće, ugodno, poželjno… super stanje, bez daljnjeg. U tom slučaju, gubitak bi trebao biti (i jest) sve to suprotno… nimalo ugodno stanje.

Na racionalnoj razini jako dobro znamo da je i poraz dio života. Kao u sportu, netko će stati na najvišu platformu za zlatnu medalju, a netko će tužno, nervozno i nezadovoljno “pokupiti svoje krpe” i otići svojim putem.

Nastavak teksta ne ide u smjeru slavlja pobjede i kako se trud isplatio, već prema situaciji kada izgubimo. Kada izgubimo možda od boljeg igrača (ili konkurenta) ili kada izgubimo od slabijeg ili kada izgubimo jer “mislimo da zaslužujemo” ili kada izgubimo zbog nepoštenja… Usran osjećaj, bez daljnjeg.

Željeli to ili ne, no kroz život ćemo gubiti… i to gotovo pa dobivene poslove ili klijente, pozicije na internet tražilici, poslovne (i ljubavne) partnere, prijatelje, sigurne naplate i set drugih stvari koje radije ne bi spominjali.

I da, gubiti je i dalje usran osjećaj, bez obzira na motivirajuće poruke kako je sve to samo lekcija, otkačene terapeute i prijatelje koji nas tješe ili hladne činjenice da smo ipak bili lošiji od očekivanog.

Bez veće želje da zvučim kao neki mambo-jumbo guru ili lako motivirajući lik, no jedini korak koji možemo napraviti nakon poraza, bez obzira koliko on bio težak, bolan i razarajući je DIGNUTI SE I NASTAVITI DALJE.

Jedini melem na bolnu ranu poraza je baš ta radnja. Pokupiti svoje krpe, spustiti pogled ili pokoju suzu, razbiti nešto (u figurativnom smislu), prihvatiti usran osjećaj i vratiti se svemu na početak i nastaviti dalje ili pokrenuti sve ispočetka.

Krenuti tamo gdje smo stali ili od tamo gdje smo pali je karakteristika uspješnog čovjeka. I odustanak je opcija, ali SAMO ako smo odabrali neki drugi put. Kukanje, beskonačno žalovanje i žaljenje za propuštenom prilikom – loš odabir.

p.s. Uz uspjeh/neuspjeh situaciju, postoji i stanje “whatever” gdje se bilo koji rezultat naših aktivnosti koji ne možemo kontrolirati (jer druge ljude ne možemo kontrolirati, već samo utjecati na njih) prihvaća takav kakav je, nakon čega rezultat ne percipiramo kao uspjeh ili neuspjeh. No, vrijeme i životna mudrost jedini su put da vas dovedu do tog stanja.

Sviđa vam se ovaj savjet/tehnika? Prijavite se na Business klinika mailing listu i direktno primajte tekstove o prodajnim vještinama i poslovnim tehnikama uz koje ćete unaprijediti poslovanje. Korisno, vrijedno i konkretno.

Ime:

Email:

Ni mi ne volimo primati SPAM, stoga možete biti sigurni kako ga nećete dobiti od nas. Nakon prijave provjerite svoj email kako biste potvrdili svoju odluku (double opt-in).

Božo Petrov je prije koji dan usporedio slobodu molitvi pred bolnicama protiv pobačaja sa slobodom javnih gay-pridea. Nešto potpuno neusporedivo. Homoseksualci nemaju ambiciju da cijeli svijet postane pederski, a oni koji organizirano mole pred bolnicama protiv pobačaja žele nametnuti drugima svoj pogled na svijet, piše Zdenko Duka u Novom listu i podsjeća da će Ustavni sud, nakon 25 godina od postavljenog zahtjeva za ocjenom ustavnosti, raspraviti zakon o pobačaju. Mjesto u Ustavu koje vidi problematičnim je članak 21. koji kaže „Svako ljudsko biće ima pravo na život“. Neke vjerske udruge inzistiraju na tome da život počinje začećem.

46 projekata prijavljeno je na natječaj Tehnološkog parka Zagreb za inovacije u području turizma, a odabrano je njih pet koji će dobiti po 150 tisuća kuna (ovdje kratki opisi odabranih). Zagreb City Challenge kroz mobilnu igru nudi različite scenarije upoznavanja grada, Freewe je ekološka boca za vodu i mobilna aplikacija putem koje turisti mogu pronaći najbliže mjesto s javnom česmom ili drugi izvor vode, Drop Table je aplikacije za vjerski obilazak grada, Run Zagreb uz trčanje, a Vollo za pretraživanje međugradskog prijevoza. Poslovni

Concept One, brzi električni auto Mate Rimca pobijedio je Porschea 918 Spyder, na stazi u Michiganu, a Rimac je prije utrke rekao “čak i ako izgubimo, nije to tako loše ako je s druge strane jedan od najboljih automobila na svijetu”. Odvezli su šest utrka, a Concept One pobijedio je u njih – pet. U jedinoj u kojoj je izgubio Rimac je – pogriješio pri startu (video). Poslovni

Vrata WC-a više ne moraju izgledati kao vrata pakla, toaletni papir više neće davati osjećaj kao da je umočen u kiselinu, a svaka stolica kao da je prekrivena iglama. Pilex je potpuno prirodan preparat koji na elegantan način doprinosi zdravlju vena analnog područja. Pilex kapsule su najbolje rješenje da izbjegnete neugodan kontakt sa osjetljivim područjem i dostupne su u svim boljim ljekarnama. Više možete saznati i na www.pilex.hr…

Tekst istarske himne ‘Krasna zemljo, Istro mila’ u udžbeniku za peti razred u izdanju Školske knjige na nekoliko je mjesta posve promijenjen, drugdje pogrešno interpretiran. Dakle, riječ “pjesan” zamijenjena je riječju “pjesma”, riječ “tja” riječju “pa”, fraza “Divne li ste, oj Livade” promijenjena je “Krasna polja, i livade” što sugerira da autorica udžbenika Anita Šojat ne zna da su Livade mjesto, a ne tamo neke livade. Stih “Sva se Istra širom budi” zamijenjen je stihom “Sad se Istra širom budi”, a i cijela je pjesma skraćena s originalnih četiri na tri kitice (evo original). “Namjerno mijenjanje riječi himne izraz je krajnjeg nepoštovanja prema Istri, našoj tradiciji, kulturi, identitetu i povijesti”, kaže predsjednik IDS-a Boris Miletić. Novi list

Razgledajte Budimpeštu uz uključen prijevoz i polazak iz Zagreba za 395 kuna ili iz Rijeke za 595 kuna. U posjet kraljici na lijepom plavom Dunavu možete krenuti 12. studenog, a ponuda uključuje prijevoz autobusom, noćenje s doručkom u hotelu 3/4* u dvokrevetnim sobama, turističkog pratitelja tijekom cijelog puta te posjet jezeru Balaton sve za jednu osobu. Ponuda dana…