09.06.2018. (23:18)

Zagreb Pride 2018: “Da nam živi, živi rod”

Pod sloganom “Da nam živi, živi rod” u Zagrebu je popodne krenula 17. Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji Zagreb Pride 2018. na kojoj se, prema policijskim procjenama, okupilo oko 10.000 ljudi. Sudionici su s Trga Franklina Roosevelta išli središnjim zagrebačkim ulicama i trgovima – od Rooseveltovog trga do Ribnjaka. Twitter na službenom hashtagu #zgpride2018 je najšareniji i najbogatiji, a i redakcije imaju svoje galerije i reporte Jutarnji, Index, 24 sata, HRT… (Zašto od svih ljudi u povorci mediji spominju samo imena političara?) Posebno izvrsne fotke ima Telegram.

09.06.2018. (15:19)

Problem svijeta obilja

Godišnje se baci 88 milijuna tona hrane i to je puno veći problem od bacanja ambalaže

U Europi se godišnje se baci 88 milijuna tona hrane i to je puno veći problem od bacanja ambalaže. Od toga se samo 0,6 posto hrane spasi i donira potrebitima. 53 posto odbačene hrane otpada na kućanstva. U Hrvatskoj se godišnje baca oko 380.000 tona hrane, dok je istovremeno oko 630.000 građana na rubu siromaštva i povremeno gladuju. To su neke od informacija koje su se čule na konferenciji “Fashion Week Proljeće 2018 – Hrana: Politike i inovacije” koja se održava od 8.-9. lipnja u Rijeci koja nastoji podići svijest o tome alarmantnom problemu i ponuditi rješenja. Neke države poput Španjolske i Portugala imaju zakone da donatori hrane kroz porezne olakšice skoro pa zarađuju donirajući, a u Danskoj je svijest takva da građani znaju da kupiti proizvod kojemu istječe rok nije sramota, već građanska dužnost. Opširnije Novi list, Rijeka 2020, MojaRijeka.hr

09.06.2018. (15:10)

Ako niste znali

Koliko bi trebao trajati dobar seks? 7-13 minuta.

Svako toliko nas neki medij podsjeti na originalno istraživanje objavljeno još 2008. godine – koliko bi trebao trajati dobar seks, od penetracije do ejakulacije. Pa da ponovimo: seks u trajanju od 1-2 minute je svakako prekratak, 3-7 minuta je dovoljno tj. zadovoljavajuće (“adequate”), 7-13 minuta je poželjno, a 10-30 minuta je predugo! Doduše, ostaje nejasno je da li je 10-13 minuta baš poželjno ili predugo. Opširnije Večernji (danas), Index (iz 2016), Metro (2010), Dalje.com (2008), a tu je i nezavisno “istraživanje” te teme na Forumu iz 2009.

09.06.2018. (14:37)

Kosovo je do danas priznalo 115 država svijeta

Kosovo je 17. veljače 2008. na izvanrednoj svečanoj sjednici Parlamenta proglasilo nezavisnost od Srbije. Za Deklaraciju o nezavisnosti izjasnilo se svih 109 prisutnih zastupnika. Vlada Srbije još je iste večeri donijela odluku o poništenju te deklaracije kao protupravnog čina privremenih institucija u Prištini. Do danas je Kosovo priznalo 115 država svijeta, dok ih 88 Kosovo ne priznaje. Prva zemlja koja je priznala nezavisnost Kosova bila je Kostarika, potom Afganistan. Slijedile su ih Sjedinjene Američke Države, Francuska, Velika Britanija, Albanija i Turska. Rusija i Kina su proglašenje nezavisnosti oštro osudile. Na infografici je kompletan popis jednih i drugih zemalja sa datumom priznanja. Opširnije Al Jazeera

09.06.2018. (14:30)

N1 Pressing: Zvonko Alač, novinar Indexa, bez dlake na jeziku razgovara sa Petrom Štefanićem o Mamiću i hrvatskom nogometu (52:12, 7.6.2018.) [video_icon]

09.06.2018. (08:14)

Tuđe nećemo, svoje nemamo

Državna revizija: Hrvatska među najslabijima u po korištenju novca iz fondova EU

Hrvatska preslabo koristi novac iz fondova EU, kasni u provedbi velikih projekata i postoji velik rizik da znatan dio novca koji nam je Bruxelles stavio na raspolaganje neće biti iskorišten, zaključci su nalaza Državne revizije (PDF) za prošlu godinu. Revizija je obuhvatila analizu provedbe Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za razdoblje od 2014. do 2020. godine, zaključno s krajem 2017. godine. Riječ je o najvećem programu iz fondova Unije koji se provodi u Hrvatskoj koji obuhvaća 64,4 posto ukupno raspoloživih sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. “Od ukupno raspoloživih 8.036.770.938 eura za ovaj program, do konca 2017. ugovoreno je 47,1 posto navedene vrijednosti, dok je kranjim korisnicima isplaćeno 6,2 posto raspoloživih sredstava”, upozoravaju državni revizori. > Jutarnji

09.06.2018. (07:23)

Zašto?

Hrvati na cestama ginu dvaput više od Europljana

U prvih pet mjeseci ove godine na hrvatskim cestama poginulo je 117 osoba, što je gotovo osam posto više nego u istom razdoblju lani. Prema službenoj statistici EU-a za lanjsku godinu u Europi na milijun stanovnika smrtno strada na cestama oko 40 ljudi, a u Hrvatskoj 80. Najviše ljudi stradalo na magistralnim cestama (55 posto) i urbanim sredinama (37 posto), a daleko najmanje na autocestama (samo osam posto). Ono što je zanimljivo europske zemlje u kojima je vožnja autocestama besplatna (Nizozemska, Švedska, Danska, Irska) nekim čudom imaju najmanji broj stradalih u prometu u cijeloj Europskoj uniji. A mi cestarine poskupljujemo i usmjeravamo ljude na mnogo opasnije magistralne ceste, zaključuje Slobodna Dalmacija.