Češkaju se po mozgovima znanstvenici pokušavajući dokučiti jesu li te zlokobne jame rezultat specifične geološke građe ili sastava tla, a rješenje im, pitaju li mene, cijelo vrijeme pred nosom. Stvar je, naime, samo u tome da je Hrvatska šuplja – piše Dežulović nakon što je pogledao Otvoreno.
Pušenje svake godine ubije 7,2 milijuna ljudi u svijetu, dok je koronavirus, koji je zahvatio cijeli svijet, za godinu i dva mjeseca ubio 2,3 milijuna ljudi. S financijske strane – svijet godišnje potroši bilijun dolara na pušenje i bolesti koje ono izaziva. N1
‘U potrazi za Venerom’ Kosovarke Norike Sefe osvojio je drugo nagradu na festivalu u Rotterdamu, samo nekoliko dana nakon što je film ‘Košnice’ kosovske redateljice Blerte Basholliosvojio tri nagrade na filmskom festivalu Sundance. Sefe je to prvi dugometražni film, a priča o odrastanju tinejdžerice u malom, postindustrijskom gradu na Kosovu. Jutarnji
Priyanka Chopra je 2000., u dobi od 18 godina, u Londonu pobijedila na svjetskom izboru za Miss svijeta, a kad se pokušala probiti u svijetu glume jedan joj je filmski redatelj savjetovao da si “napravi nove grudi” i “popravi proporcije”, piše ova ljepotica u svojoj novoj autobiografiji ‘Unfinished’. S redateljem se tad bio složio i njen tadašnji menadžer. Uspjela je filmu unatoč njihovim savjetima. IndieWire
Najvjerojatniji uzrok prvotnog izbijanja zaraze Covidom-19 je virus koji je “skočio” sa životinje na čovjeka, zasad se ne zna s koje životinje, ali dosadašnji rad ukazuje na prirodni rezervoar šišmiša, objavio je WHO. Virus se proširio među ljudima koji nisu povezani s tržnicom Huanan, a neki od prvih slučajeva povezani s tržnicom Huanan pojavili su se u prva dva tjedna prosinca, što ukazuje da su te osobe vjerojatno zaražene početkom tog mjeseca ili krajem studenog.
S britanskim sojem korone, zaraznijim 30 do 50 posto “imamo zapravo potpuno novu pandemiju. Ponovno će brojke rasti eksponencijalno pa ćemo morati još rigoroznije sprečavati kontakte. Pitanje je samo hoćemo li to učiniti jednom, odlučno i dosljedno, ili ćemo ući u kratko otvaranje, kao uvod u novo dugo zatvaranje” – kaže njemačka virologinja Melanie Brinkmann, članica znanstvenog savjeta Angele Merkel. Znanstvenica njemačke mjere ocjenjuje polovičnima (a stroge su) te predlaže dosljednu primjenu strategije izbjegavanja kontakata. Jutarnji
U prošlom stoljeću četrdesetak vrsta šišmiša preselilo se u južnu Kinu, Laos i Mjanmar, područja u kojima se pojavio virus SARS-CoV-2. S druge strane urbanizacija i uništavanje staništa u Aziji doveli su do nikad bliskijeg kontakta s ljudima. “Mi prodiremo dublje u njihova staništa, a istodobno klimatske promjene tjeraju patogene u našem smjeru” rekao je Robert Meyer, zoolog s Cambridgea. Pošto svaka vrsta šišmiša u prosjeku nosi 2,7 koronavirusa, znanstvenici kažu da je oko stotinu vrsta koronavirusa sada koncentrirano u toj ‘hotspot’ zoni. HRT / The Weather Channel
Vladajući mentalitet je obilježen domobranskim kukavičlukom, poslušnim uživljavanjem u nacionalnu mitologiju, plesom po jajima oko zadanih kultova, televizijskim i novinskim urednicima koji budno paze da grobišta velikana ne budu izložena fikcijskom ili fizičkom skrnavljenju… Zahvaljujući predanome ideološkom radu, tuđmanolatrija je danas u Hrvatskoj snažnija nego ikad, te se stječe dojam da se Neprežaljeni, poput arhivskoga vina, usavršava protokom vremena, da s godinama postaje svetac sve većeg i većeg formata – osvrće se Viktor Ivančić na HRT koji je dvaput odgađao prikazivanje filma ‘Koja je ovo država?’ Mate Matišića i Vinka Brešana, prvi put jer je bila godišnjica smrti Franje Tuđmana, drugi jer je bio pogreb Miroslava Tuđmana. Novi termin je četvrtak 11.2. (u 21.55, HTV2).
Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas je ukupno 2.329. Među njima su 1.082 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 93 pacijenta. Pozitivnih na koronu je 4%.
Potresi imaju pozitivnu stranu, rekao je Hrvoje Tkalčić, profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri i član američkog seizmološkog društva, evo kako: Da nema te dinamike ne bi bilo ni magnetskog polja ni tektonskih sila ni tektonike ploča. Dakle spržila bi nas radijacija iz svemira, ne bi bilo ni oceana ni atmosfere pogodne za život. Ukratko – život na zemlji bi bio nemoguć. Konkretno, savjetuje: s potresima treba naučiti živiti. I dobro i sigurno graditi. HRT
Kolumnist Večernjeg smatra da nam se događa velika, a nevidljiva promjena, veća nego promjene u težim vremenima: Da smo mi ljudi bolji nego što sami o sebi mislimo, to ja već odavno vjerujem. Ali muči me osjećaj da se u posljednjih godinu dana ispisuje neka još novija povijest čovjeka i naše civilizacije. Kod nas je još dobro, dok su i Englezi i Nijemci pod sirenama u podrumima, a bombardera nema. Pljunite me, ubijte me, ali ja ih stvarno ne vidim.
Čovjek koji se želi zvati Milan Bandić, redatelj i aktivista Dario Juričan pokreće kampanju Ostani doma! za veću izlaznost birača na lokalne izbore 2021. Glavni cilj mu je potaknuti mlade glasače da izađu na birališta, a pogotovo one koji bi glasali po prvi puta. Na lokalnim izborima u Zagrebu 2017. nije izašlo više od 50% birača.
Počela peludna sezona – vijesnici peludnih alergija u kontinentalnom području su lijeska, joha i čempresi
Lijek za usporavanje Alzheimera: Prvi rad koji pokazuje da je promjena sinteze proteina u mozgu pogođenom ovom bolešću farmakološkim pristupom ne samo izvediva, već i učinkovita
Savjet za čišćenje WC-školjke – vata i ocat
Ministar Fuchs poslao je mišljenje Sveučilištu u Zagrebu prema kojem je Anti Čoviću (71), aktualnom prorektoru, mandat trebao prestati sa 70 godina. Sveučilište ga misli držati do 72. godine i u planu im je da mu produlje ugovor za još dvije godine. Čović je dugogodišnji suradnik aktualnog rektora Damira Borasa (Jutarnji). Fuchs oko ovoga traži očitovanje i Luke Barilovića, predsjednika Sveučilišnog savjeta Sveučilišta u Zagrebu (Večernji).
Gotovo polovica hrvatskih građana, njih 47,4 % cijepilo bi se čim dobiju priliku, njih još 13,6 % bi se cijepilo nakon što vide kakve će biti posljedice kod drugih ljudi, što daje 61% onih koji bi se cijepili, što je najveći broj unazad tri mjeseca. 28% ne planira se cijepiti, 11% još je neopredijeljeno. Najveću želju da se cijepe imaju glasači Hrvatske stranke umirovljenika, najmanju glasači Mosta i Domovinskog pokreta. RTL