Jezik koji je govorio Zlatan Ibrahimović i kojim više nitko ne govori, a razumiju ga tek malobrojni, uglavnom oni koji su izvan svoga jezika rasuti po kontinentima, i koji konzervirane čuvaju sve njegove riječi, geste i stilove, nije, kao što bi netko krivo pomislio, ispunjen neprimjerenim hvalisanjem. Nije Zlatan budala tipa Elona Muska, nije on ni besmrtni tragičar poput Muhameda Alija. Zlatan je mangup s igrališta DTV Partizan, u nekoj od bosanskih i jugoslavenskih provincija sedamdesetih i ranih osamdesetih godina. On je najbolji u raji, onaj o kojem će se pričati priče i koji će za života preći u legendu koja će biti temelj nekoga lokalnog, varoškog, kasabskog, kvartovskog identiteta. Nije Zlatan ni Bošnjak, ni Hrvat. Zlatan je, kao što je to više puta isticao, Šveđanin. A tu njegovu švedskost doživjet ćemo kao svoju vlastitu, dok bismo Zlatanovo bošnjaštvo i hrvatstvo doživjeli kao laž. Da bi čovjek bio ono što jest, mora biti vrlo pažljiv prema onome što nije. A Zlatan Ibrahimović, koliko god bio amblematska figura našega svijeta, ni na koji način nije njegov nacionalni ili reprezentacijski predstavnik. Zlatan je nama stranac, premda smo mi Zlatanu domaći. Jergovic.com

Što se, dakle, ovdje desilo? Hrvatska je propustila informirati zainteresirane posvojitelje da u Kongu dolaze na pravno i moralno problematičan teren i tako smo postali rekorderi u posvajanju kongoanske djece. Naši su sudovi automatizmom legalizirali sve što je došlo iz te zemlje; Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike bilo je potpuno nezainteresirano, a ista je razina indiferentnosti prenesena i na centre socijalne skrbi. Osmero posvojitelja živjelo je u blaženom neznanju koje im je pružila država: informirani su da se parovi godinama obraćaju domu za nezbrinutu djecu u Kongu koji vodi suradljivi ravnatelj Emmanuel Kabonga, a plaćanje su – ako ga je bilo – opravdali troškovima postupka. Njihova je lakomislenost i dobronamjernost na sudu u Kinshasi vjerojatno postala očita pa su pušteni da uživaju u slobodi i roditeljstvu jer bi sve drugo bilo tragično pogrešno. Novosti

• Rusija i Ukrajina razmijenile gotovo 200 zarobljenih vojnika. (Index)
• Uzinić u N2: “Da bi zaštitila svoj ugled, Crkva je štitila one koji su činili zlo” (N1)
• Uhićena bivša škotska premijerka Nicola Sturgeon: Nestao je novac prikupljen za kampanju za neovisnost Škotske. (Nacional)
• Bivši glavni državni odvjetnik o Trumpovoj optužnici: Ako je pola toga istina, on je gotov. (HRT)
• Jedini u povijesti osvojio čak 23. Grand Slama: Novak Đoković osvojio Roland Garros i ispisao povijest. Postao je i prvi tenisač koji je barem tri puta osvojio svaki od četiri Grand Slama: pehar Roland Garrosa podizao je 2016. i 2021., na Australian Openu slavio je deset puta, na Wimbledonu sedam i na US Openu tri puta. (Sportklub) Zahvalio je i svom treneru Ivaniševiću: “Znam da sam zahtjevan i težak, pogotovo na dnevnoj bazi. No želim posebno zahvaliti svojoj stijeni, osobi koja me najviše podržava i koja zna što sam sve prošao i što prolazim svakodnevno”, rekao je Nole o Goranu Ivaniševiću. Finale gledali Zlatan Ibrahimović, Kylian Mbappe i Tom Brady. (HRT)

Živimo li dakle pod sve izraženijom prijetnjom vjerskog fundamentalizma? Marko Vučetić, sveučilišni profesor filozofije koji je također licencirao iz teologije, bivši nezavisni saborski zastupnik i predsjednik Gradskog vijeća Zadra, na ovo pitanje odgovara potvrdno. No upozorava da taj fenomen ne smijemo promatrati kao problem religijskih zajednica, nego kao problem društva. Riječ je prije svega o političkoj kategoriji. “Klečavci i drugi derivati religijskog fundamentalizma borci su za javnu i društvenu smrt svih koji ne pripadaju njihovom monolitnom i patološkom poimanju čovjeka. Njihova ‘vjera’ ne pripada duhovnosti, nego svijetu fizisa. Vjera je za njih fizička aktivnost, a oni žele fizičku smrt i obračun (s neistomišljenicima) te okupaciju fizičkog prostora. Kod njih nema apsolutno ničeg duhovnog. Bog komunicira tišinom, a fundamentalizam zagađuje fizički i javni prostor, zato mu je i potrebna takva buka”, ističe Vučetić. Novosti

Istraživačka studija koju su vodili stručnjaci s Institute of Applied Economic and Social Research iz Melbournea došla je do zanimljivih rezultata. Naime, dok je rad do 30 sati tjedno dobar za kognitivne funkcije ljudi u petom desetljeću života (stariji od 40 godina), svaki dodatni napor izaziva smanjenje produktivnosti osobe. Zapravo, ljudi koji su radili 55 sati tjedno ili više imali su najveći pad u kognitivnim sposobnostima, veći od onih koji su bili nezaposleni, u mirovini ili uopće nisu radili. Dok se za određeni stupanj intelektualne stimulacije vjeruje da koristi zadržavanju kognitivnih funkcija u srednjoj i starijoj dobi, poput mozgalica kao što su križaljke i sudoku koje čuvaju kapacitet mozga kod ljudi, pretjerana stimulacija ima obrnuti učinak. Istraživanje je obuhvatilo 3500 žena i 3000 muškaraca starijih od 40 godina. Atma

Prema jednoj studiji, očekuje se da će se zbog klimatskih promjena pojaviti oko 4000 novih virusa, no autori ističu da su te procjene vrlo konzervativne, odnosno da bi broj mogao biti znatno veći. Epidemiologinja Nika Lazić, direktorica TreeSPota koja proučava utjecaj klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, kaže kako istraživanja pokazuju da u svijetu već sada postoji oko 1,67 milijuna nepoznatih virusa, a procjenjuje se da najmanje polovina njih može zaraziti ljude. “Problem nije samo u tome što će klimatske promjene uzrokovati pojave novih ili oživljavanje drevnih virusa nego i u tome što će gubitkom bioraznolikosti postojeći patogeni sve češće dolaziti u doticaj s ljudima i izazivati bolesti”, kaže Lazić. Index

Koja je razlika između patološkog cinizma kojim je notorni Ivan Pernar javno priznao pravomoćni poraz u svom privatnom ratu protiv hrvatskih državljana što su u Zambiji htjeli usvojiti djecu i patološkog cinizma kojim je notorni Zoran Milanović javno priznao pravomoćni poraz u privatnom ratu protiv hrvatskih državljana što se u Vruji bore za poštivanje zakona i zaštitu javnog dobra? Kao rijetka pizda od čovjeka Pernar je protiv ljudi koji su samo htjeli biti roditelji i ništa više “učinio sve što je ljudski bilo moguće” i “dao sve od sebe da ih osude”, dok Milanović protiv ljudi koji samo žele zaštitu javnog dobra i ništa više, “od sebe dati” i “ljudski moguće učiniti” ima još štošta i svašta. Milanović je rjeđa i mnogo veća pizda: tamo gdje je Pernar iscrpljen stao, ovaj je veselo nastavio. Neistražene granice cinizma prvoga, drugome su tek djedovina s koje je odavno otišao u svijet. Novosti

Kada se radi o bolestima duše ili psihe čija je bitna komponenta nasilje, konsenzus oko uzroka može izostati. No, čini se da se stručnjaci oko nečega ipak slažu: u slučaju nasilja nužno je iskustvo ogromnog srama i poniženja. Ugledni američki forenzički psihijatar i psihoterapeut James Gilligan o tome kaže: “Još nisam vidio ozbiljan čin nasilja koji nije bio izazvan iskustvom sramoćenja, ismijavanja, nepoštovanja i poniženja, a koji nije bio pokušaj da se spriječi ili poništi ‘gubitak obraza’, ma kako teška kazna bila, makar uključivala i smrt. Svatko bude ponižen u nekom trenutku, ali većina ljudi nikada u životu ne počini ozbiljan čin nasilja. I rekao bih da je jedan od razloga to što većina ljudi ima dovoljno unutarnjih i vanjskih resursa na raspolaganju da mogu vratiti svoje samopoštovanje, čak i kada su se osjećali poniženo.“ Psiha

• Žestoke borbe na istoku Ukrajine, Rusi pokušavaju preuzeti Lugansk i Donjeck. (N1)
• “Branu Kahovku digle su u zrak ruske trupe kako bi spriječile ukrajinske snage u napredovanju u južnoj regiji Herson”, rekla je  zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar. (Nacional)
• Rusi pritvorili američkog državljanina, prijeti mu 20 godina zatvora. (N1)
• Njemačka: Prva tužba protiv BioNTecha zbog posljedica cjepiva protiv COVID-a. (HRT)
• Riječki nadbiskup Mate Uzinić u Nu2: “U šoku sam čitao što je svećenik radio djeci od 6 godina” (Index)
• Pred beogradskom školom u kojoj su ubijeni učenici netko ostavio metak. (Index)

Goran Polak iz Stražarnog lopova napisao je sljedeće o Jasenki Vukelić – Ćući: “Ona mi je puno pomogla kad sam počeo raditi Stražarnog lopova jer je moje priče i objave dijelila s mnoštvom ljudi te je pomogla da se priča o blogu proširi. Njezin mlađi brat i ja godinama smo bili nerazdvojni prijatelji. Tekst za pjesmu pročitao je i otpjevao Darko Rundek. Ćuća je za života na FB-u redovito objavljivala kratke videe i fotografije koje je snimala po Zagrebu i na svojim čestim putovanjima po svijetu. Uz te objave često bi napisala “Hodam, gledam, prolazim” pa zato te tri riječi lutaju ovom pjesmom, a oni koji su bili na njezinom posljednjem ispraćaju, znat će zašto se Bowiejev “Major Tom” ušuljao u stihove. Ćuća je bila posebna, zato sam želio napraviti posebnu pjesmu za nju.” Ravnododna/Radiogornjigrad

Posljednjih mjeseci svjedočimo eksploziji projekata takozvanog financijskog opismenjivanja koji je jedino usporediv sa zamahom analfabetskih kurseva narodne vlasti nakon Drugog svjetskog rata. A ako se nađete u financijskim problemima sami ste si krivi jer se niste “opismenili” na vrijeme. Baukom financijske nepismenosti se ne zastrašuje isključivo mlade, ako ćemo pravo, nego kompletno stanovništvo Hrvatske, skupa s njegovim socijalističkim mentalitetom i neposlovnošću. I što je globalno financijska sigurnost klimavija, to su češće akcije toga specifičnog opismenjavanja u režiji autoritativnih subjekata. Korak dalje od te reklame, spotaknuli bismo se već na pokušaju da upoznamo svoje obavezne mirovinske doprinose od kojih nam se četvrtina izuzima radi tobožnje kapitalizacije u bankovnim fondovima. Do tog novca uopće ne možemo doći, iako se još od uvođenja tzv. drugog stupa mirovinskog osiguranja 2001. uporno tvrdi kako je posrijedi “naša štednja”, ali koju ne možemo preuzeti kao cjelinu. Bilten

Analiza OECD-a pokazala je da se na Zapadu znatan broj mladih oslanja na najam: udio mladih podstanara u dobi do 29 godina kreće se od 40 do 70 posto, dok je na istoku taj udio niži – 15 do 30 posto. OECD se nije bavio Hrvatskom, no otprije je poznato da mladi u Hrvatskoj najdulje ostaju živjeti s roditeljima jer nemaju za podstanarstvo. “Mi imamo kulturu kupovanja stanova, ali ne i najma te su kod nas na tržištu najma samo studenti ili ljudi koji imaju tako male plaće da nisu kreditno sposobni. Mi se zapravo stišćemo u relativno malim stanovima, ali oni su u našem vlasništvu”, ističe profesor splitskog Ekonomskog fakulteta Željko Mrnjavac. “Imamo puno praznih stanova jer nemamo odgovarajuću pravnu zaštitu najmodavaca. Ne postoji pravni instrument kako ćete riješiti problem ako vam netko ne plaća najam ili se neće iseliti”, upozorava Mrnjavac. Večernji/Jutarnji

U svijetu koji se dijeli na gotovo 200 država prirodni resursi nisu “solidarno” razmješteni. Dok Rusija ima tisuće rijeka, jedna velika i bogata država nema nijednu. Nekad u ovu kategoriju ni krive ni dužne upadnu zemlje koje imaju rijeke, primjerice Bahami, koji imaju samo jednu rijeku (ostalo su potoci). Ipak, zemalja bez ijedne rijeke ima više nego što bi možda netko pomislio, otprilike 15, a ovo su neke od njih:

• Libija – ne može se pohvaliti nijednom stalnom rijekom ali može tzv. velikom rijekom podignutom ljudskom rukom. Riječ je o ogromnom sustavu cijevi koji natapa zemlju uzduž i poprijeko te čini 70 posto izvora pitke vode u Libiji.
• Bahrein – baš kao i Libija, nema stalnih rijeka. Podaci o razdoblju između 1972. i 2017. upućuju na to da je razina površinskih tekućica ostala stabilna na “oko nula milijardi kubnih metara godišnje”.
• Saudijska Arabija – gotovo polovicu pitke vode dobivaju od desalinizacije morske ili bočate vode.
• Vatikan – minijaturni grad država od najbliže rijeke Tibar udaljen je – 400 metara
• Malta – uz Vatikan i Monako, koji su toliko maleni da podatak što nemaju rijeku nije baš šokantan, Malta je treća i posljednja europska zemlja koja nema nijednu jedinu rijeku. Štoviše, nema nijedno (stalno) jezero. Punkufer

Ruski vojni inženjeri postavili su eksploziv u kemijskoj tvornici na Krimu, i to točno pokraj velikog rezervoara s otrovnom kiselinom, javljaju ukrajinski mediji. Oleksandr Prokudin, šef vojne uprave Hersonska oblasti kojeg je imenovala Ukrajina, nedavno je upozorio da bi detoniranje eksploziva rezultiralo katastrofom gorom od nesreće u nuklearnoj elektrani Černobil 1986. godine, piše Kyiv Post. Ukrajinski vojni analitičar Roman Svitan kaže da bi Rusi mogli aktivirati eksploziv u tvornici Krimski Titan, u gradu Armiansku pod ruskom okupacijom, ako budu u strahu od ukrajinskog napada. “Postrojenje je već minirano, uključujući spremnike s kiselinom, klorom i reagensima”, rekao je Svitan. Jutarnji

• U Izraelu održan golem prosvjed protiv desničarske vjerske vlade premijera Benjamina Netanyahua. (Index)
• Honduras nakon prekida veza s Tajvanom sve bliži Kini, otvorili veleposlanstvo u Pekingu. (24sata)
• U Crnoj Gori održavaju se izvanredni parlamentarni izbori. (N1)
• Više od 40 posto Nijemaca smatra da im je pandemija promijenila život. (Index)
• Talijanski specijalci oslobodili teretni brod koji su oteli migranti. (N1)
• Čepovi plastičnih boca više se ne mogu odvojiti. Zašto? (Index)
• Je li bolja obična ili energetska obnova pročelja? (Savjeti)

Villa Arausa 4* novoobnovljeni je objekt sa 61 smještajnom jedinicom, udaljen 30a- metara od hotela Punta te kao takav se uslugom naslanja na hotel Puntu. Recepcija te restoran se nalaze u hotelu Punta, dok su smještajne jedinice u Villi Arausi koja se nalazi tik uz more. Sve sobe su dvokrevetne, s balkonom te djelomičnim ili direktnim pogledom na more. Možete birati 2 noćenja s polupansionom za 2 osobe za 279 € ili 2 noćenja za dvoje s ALL INCLUSIVE LIGHT uslugom za 299 €. Korištenje u terminu: 10.6. – 1.7.2023.. Slike, detalje i opcije rezervacije pogledajte na linku.

Iz hrvatskog IT sektora imamo jednu dobru i jednu lošu vijest. Dobra je vijest da je u 2022. u Hrvatskoj zabilježen nezapamćeni rast IT-ja – po svim mogućim parametrima oboreni su svi rekordi. Loša je vijest da u 2023. ne samo da neće biti takvog rasta već postoji mogućnost stagnacije. U Tech Radaru o krizi u hrvatskom IT-ju razgovaramo s Tajanom Barančić, najcjenjenijom analitičarkom regionalnog IT tržišta, dugogodišnjom predsjednicom CISEx-a i direktoricom Astra poslovnog inženjeringa. Bug

Lažnom i izopačenom, tako mladi u Hrvatskoj vide demokraciju u svojoj državi. Njihovo je nepovjerenje u političke institucije i medije golemo, zainteresiranost za politiku i izbore vrlo mala. Pokazalo je to prošlog tjedna predstavljeno istraživanje Centra Miko Tripalo, provedeno među prema politici valjda senzibiliziranim studentima Fakulteta političkih znanosti. Mladi ljudi načelno pozitivno gledaju na demokraciju, ali su izrazito kritični prema načinu na koji se ona ovdje prakticira. Pad demokratičnosti u Hrvatskoj smatraju vrlo opasnim. Istodobno, čelne persone države udarnički rade na tome da njihovo nezadovoljstvo funkcioniranjem demokracije dodatno dosole. Predsjednik Republike i predsjednik Vlade zajedničkim je snagama čine još izopačenijom. Šef države napada aktiviste koji su državu natjerali da pošalje bagere u rušenje bespravne gradnje jednog beskrupuloznog uzurpatora javnog dobra, premijer je pokrenuo hajku kojom bi svaku rezerviranost prema njegovim autokratskim odlukama htio proskribirati. Nacional