• I kakav to bijednik moraš biti da na žene, koje s lepezama u rukama šetaju pred njegovim stožerom, puštaš policajce s dugim cijevima kao pse s lanca? Taj prizor, omamljujući, čudesan, što je o stanju u Hrvatskoj rekao više od svih riječi – to lepezasto žensko mnoštvo s jedne strane i interventni odred mrguda s puškama, s druge – to je autentična slika autentično autokratske države. Paralizirane vlašću koja prezire radnike, žene posebno, jer bi li se tako cinično kurčio isti premijer da mu ulicama, ne osam tjedana, nego dva dana, šetaju ratni veterani s nekim svojim zahtjevom? Ne, sve što požele ispunio bi im brzinom munje taj sitni kukavica, moralni terorist koji je na državu uzjahao kao na svoga konja, e da bi je zajedno sa svojim konjokradicama pljačkao, iako se uvijek iznova čini da se više i nema što opljačkati.
• A tu su i predstavnici nacionalnih manjina. Oni u čije sam ime i zaštitu, mislim na srpsku manjinu, ispisala na tone tekstova, u ratno i poratno vrijeme, i uvijek kad su bili izloženi progonu, uvredama i poniženjima od strane iste vladajuće partije. Koja danas tretira one žene s lepezama kao neprijatelje države. Sve pred očima zastupnika srpske manjine koji su u parlamentu, poput ovaca na poziv pastira, digli ruke protiv zaključka čitave ujedinjene opozicije da se radnicama u štrajku odmah ispuni zahtjev za povećanje plaća od 300 eura, te da se one vrate na posao. A potom najgore; grupno su odšutjeli – glumeći kao, nismo mi odavde, niti nas se to tiče – izglasavanje odluke Vlade, kao pedagoške kazne, da se tim ženama ne plate dani provedeni u štrajku, time ostrugali zadnju ljusku vlastite ljudskosti, a svojom šutnjom, s onu stranu morala, omogućili „pobjedu“ u Saboru hadezeovoj većini. Tačno

Ukupno uzevši, Evropljani su 2008. zarađivali 10% više nego Amerikanci. Prošle godine Amerikanci su zarađivali 26% više nego Evropljani. Članak objavljen nedavno u Wall Street Journalu potvrđuje da su Evropljani sve siromašniji, ne samo kao kolektiv, već i pojedinačno. Taj šokantni preokret posledica je nezapamćenih mera štednje koje su evropske vlade nametale svojim ekonomijama nakon velike globalne krize 2008. godine. Pandemija je izazvala još jednu globalnu krizu koja je oslabila pozicije Evrope u odnosu na Ameriku. Ne samo da je pomoć odobrena u Evropi bila manja od paketa pomoći usvojenog u Sjedinjenim Državama, nego je i ukupni efekat svakog tako utrošenog evra bio znatno manji jer su evropske vlade pomagale pre svega kompanijama, za razliku od Sjedinjenih Država gde je veći deo novca direktno isplaćivan građanima. Peščanik

• Vrhunac vodenog vala. Veliki problemi oko Zagreba, izvanredne mjere na Muri. (Index) Direktor Hrvatskih voda: Ovo je jedan od najvećih vodostaja u povijesti mjerenja. (Index)
• Zbog sigurnosnih razloga privremeno prekinut promet na A1 kod tunela Mala Kapela u smjeru Zagreba. (N1)
• Snažno nevrijeme praćeno jakom kišom, olujnim vjetrom i tučom stiglo i u Srbiju, kontejneri letjeli kao da su od papira. (N1)
• Pljusak nije omeo proslavu Oluje, pogledajte što se događalo u Kninu. (N1)
• Tegljač brodova u Sueskom kanalu potonuo nakon sudara s tankerom. (HRT)
• Ogromni napadi diljem Ukrajine. “Rusi gađaju kindžalima, napadaju iz Bjelorusije” (Index)
• Dobili ste poziv i osoba s druge strane vam se predstavila kao radnik u nekoj državnoj instituciji. Kako znati je li to doista istina ili je u pitanju prevara? (N1)
• Amfibija bi im bila bolji izbor: Hrvati u srpnju kupili 5211 novih automobila, među njima i 33 Porschea, 11 Lexusa te po jedan Bentley i Maserati. (Index)

U općini su na vlasti zajedno SDP, HDZ i dvije stranke srpske manjine, SDSS i DSS. “U malim sredinama nije bitna stranka, bitan je čovjek i kako radi”, kaže načelnik Pero Damjanović. U deset godina izgubili su više od 600 ljudi, uglavnom mladih. Zaposlenih ima nešto više od 150, ali u Janjoj Gori razvija se turizam, izgrađen je joga centar i nastala je umjetnička kolonija… Na kraju posjeta dolini, po ošljunčanoj neasfaltiranoj cesti vozimo se u selo Latini, da ispunimo obećanje Đuđi Dragašu. Samo je ispred njegove kuće asfalt od stotinjak metara.- To sam uspio ispregovarati s općinom. A ostatak asfalta neću doživjeti – smije se Đuđa, koji se i sam kandidirao za političke pozicije, ali neuspješno. U njegovoj kući na zidu su tri portreta. Svaki je tu s razlogom. – Za Aleksandra Karađorđevića sam čuo da je izgradio prugu Knin – Split i podijelio zemlju seljacima. Tito? Nikad se takav neće roditi. Ma kakvi, nema teorije. Sve se sagradilo za vrijeme Josipa Broza. Preko Hidroelektre radio sam po svijetu za 1500 dolara plaće – nabraja Đuđa. Ivo Sanader? – Dobar bio. Kad sam radio u splitskom Konstruktoru na dovršetku Svetog Roka, plaća je bila 8900 – kaže. Danas je na penziji od 190 eura. Novosti

Ponekad je teško zaključiti odgovara li nam nečiji karakter, odnosno koliko je naš odnos jak i od povjerenja. Nije uvijek lako protumačiti ljude na prvi pogled ili nakon samo nekoliko susreta. No, austrijski neurolog i osnivač psihoanalize Sigmund Freud otkrio je spasonosnu “formulu”: “Veličina vaše osobnosti određena je veličinom problema koji vas može uzrujati.” Drugim riječima, ako osoba, suočena s nečim što samo po sebi nije toliko izazovno, zapadne u histeriju, ljutnju ili bijes, zapitajte se je li ta osoba za vas. Jer, sav taj bijes, ispadi, plač i ljutnja, sva ta dramatiziranja upućuju – na nedostatak zrelosti. S druge strane, zrela osoba je odgovorna, sposobna zadržati samokontrolu i smirenost čak i kada izgleda da (joj) se cijeli svijet ruši. Sensa

Znanstvenici su namjerno 2012. srušili putnički zrakoplov Boeing 727 kako bi otkrili koja su mjesta u avionu najsigurnija u slučaju pada. Test koji je provela tvrtka pod imenom Broken Wing bio je upleten u kontroverze nakon što je američka vlada odbila dopustiti da se eksperiment izvede na njihovoj zemlji. Nakon istraživanja alternativnih lokacija tvrtka je na kraju uvjerila meksičku vladu da se test provede u pustinji. Zrakoplov je poletio iz zračne luke u Mexicaliju 27. travnja 2012. te se namjerno srušio brzinom od oko 225 kilometara na sat. Simulacija je pokazala da bi putnici u prednjem dijelu zrakoplova najvjerojatnije poginuli u pravoj nesreći, a oni koji sjede blizu krila bili teško ozlijeđeni. Većina testnih lutki u stražnjem dijelu zrakoplova ostala je netaknuta, što znači da bi putnici koji tamo sjede u stvarnoj situaciji prošli najbolje. Okolnosti bi vjerojatno bile obrnute da se zrakoplov prvo zabio repom u tlo. Večernji

• Streamovi glazbe Sinéad O’Connor porasli su za 2885 posto nakon njezine smrti. Glazbenica i aktivistica umrla je u svom domu u Londonu 26. srpnja u dobi od 56 godina. Mnoge slavne osobe i grupe odale su joj počast: Garbage, Billy Corgan, Michael Stipe, Ice-T, Tori Amos i Morrisey. Prema Billboardu, streamovi njezine glazbe porasli su za 7,9 milijuna u SAD-u u tjednu od 21. do 27. srpnja. Glazba joj je bila streamana 243.000 puta od 24. do 25. srpnja, prije nego što je ta brojka porasla na 7,3 milijuna od 26. do 27. srpnja nakon njezine smrti. Ravnododna
• Na poslednjoj koncertnoj turneji 2019, nosila je hidžab i abaju, ali ništa drugo se nije promenilo – od njenog glasa i dalje se ježila koža. Peščanik /Guardian Drugo su današnje zvezde, Miley Cyrus ili Taylor Swift, na primer. Obje su praktički industrije popularne muzike s jakim fabričkim pogonima iza sebe. Sinéad je bila i ostala baš to što je bila još 1988. na bini u Nizozemskoj – devojka s gitarom, sama pred masom sveta…
• Još 1992. javno je govorila o zlostavljanju dece i korupciji u crkvi, zbog čega je javno pocepala Papinu sliku. Da je to uradila samo deset godina kasnije, bila bi slavljena kao nepokolebljiva pravednica. Ali, buntovnice ne kalkulišu, one odlaze u mrak, kako je to pesnik rekao, urlajući. Ili, kao Sinéad, pevajući. Ako bismo sad raščlanili ovaj njen niz, videli bismo sledeće: na prvom mestu je identifikacija nepravde; zatim sledi burna reakcija sračunata da provocira do krajnosti, a sve završava povlačenjem i pokušajem izmirenja. Svojim oštrim reakcijama Sinéad je brisala prostor ispred i iza sebe, ostajao je samo procep između nje i publike, a vremena je bilo tek da se u taj procep padne. A publika i mediji složno su je gurali u provaliju. Peščanik

Neimenovanom muškarcu s Floride (54), koji nije imao rizične faktore, dijagnosticirana je guba, a liječnici upozoravaju da bi jugoistočni dio SAD-a mogao postati novo žarište. “Guba je postala endemična u jugoistočnim Sjedinjenim Državama”, prenosi Science Alert. Lepra ili guba je kronična zarazna bolest koju uzrokuje acidorezistentni, štapićasti bacil Mycobacterium leprae. Naziva se još i  Hansenova bolest. Prepoznata je još u drevnim civilizacijama Kine, Egipta i Indije, a prvi pisani zapis o bolesti potječe iz 600. godine prije nove ere. Tijekom povijesti oboljeli su bili odbačeni od društva u tzv. kolonije gubavaca”, piše HZJZ. Osim boravka na području na kojem je prisutna zaraza, čimbenici rizika su i kontakt s devetopojasnim armadilom, životinjom za koju je poznato da prenosi bacil M. leprae te bliski i dugotrajni kontakt s oboljelom sobom. Index

• Na jednom polju u okrugu Innsbruck-Land u Austriji jutros je eksplodirala avionska bomba iz Drugog svjetskog rata. Detonator se aktivirao zbog pomicanja tla nakon obilnih kiša. (Nacional) U Austriji se očekuju nove kiše, poplave i klizišta te problemi u prometu. (HRT)
• Gotovo dvije trećine Slovenije su pod vodom: “Šteta će premašiti 500 milijuna eura”, izjavio slovenski premijer Robert Golob. Stanje se smiruje iako mnoge rijeke u središnjoj, sjevernoj i istočnoj Sloveniji još poplavljuju. Građani se mole da ne kreću na put osim ako to nije nužno. Slovenska vlada će razmotriti mogućnost da trgovine u nedjelju budu otvorene kako ljudi danas ne bi morali napuštati domove radi kupnje namirnica. (Index) Situacija u NE Krško je stabilna i pod kontrolom. (HRT)
• U Brdovcu voda došla do kuća, ljudi se evakuiraju, na Jadranu više pijavica. (N1) Izlila se nabujala Sava. Vatrogasci cijelo jutro ispumpavali vodu iz poplavljenih kuća u Samoboru. (Nacional)
• HND o smrti Vladimira Matijanića: “To je bilo medicinski potpomognuto ubojstvo.” (Index) Nakon prozivki zbog Matijanićeve smrti Beroš prozvao HND za politiziranje. (N1)
• Britanska pošta počela redovnu poštu dostavljati dronovima. (Bug)
• Lokalni čelnici na Jadranu se dosjetili kako izbjeći zabranu rada praznicima. (Index) Velika gužva na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu, građani došli u kupnju u mali Konzum u sklopu Kolodvora. (Index)

Ova neobična pjesma nastala je po narudžbi trenutka, mimo uobičajenog stila i načina grupe Kongres. Kao da se među Talking Headsima iznebuha pojavio Tom Waits. Samo jednom i nikada više. Tekst je napisao basist Aljoša Buha, koji je bio po materi Slovenac, dok ju je uglazbio bubnar Adam Subašić Cupi. Sve je počelo u ljeto 1984, kada se Predin odazvao pozivu anonimnih i pomalo nadobudnih zeničko-sarajevskih klinaca i doputovao iz Maribora da u studiju Radio televizije Sarajevo posudi svoj glas u pjesmama “Zarjavele trobente” i “Zabava”. Nakon objave albuma neće proći ni punih devet mjeseci, originalna postava Kongresa zauvijek će se razići, a pjesmu će u životu održati upravo Zoran Predin koji će ju pjevati i pronositi kroz svoje različite autorske repertoare, čuvajući na taj način blago sjećanje na neke žive i mrtve sarajevske dječake. Jutarnji

Solarni fotonaponski paneli (PV) ispuštaju pet puta više ugljičnog dioksida nego što se dosad mislilo, tvrdi talijanski istraživač Enrico Mariutti. Ecoinvent, organizacija sa sjedištem u Švicarskoj koja pruža podatke o okolišnom otisku proizvoda, na koje se oslanjaju glabalne institucije kao što su UN-ov Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) i Međunarodna agencija za energiju (IEA), ne uključuje, upozorava Mariutti, podatke iz kineske PV industrije, piše EnergyPortal.eu. IPCC tvrdi da solarni PV emitira 20 do 40 grama ugljičnog dioksida po kilovatsatu, ali Mariuttijevo istraživanje sugerira da je broj bliži 170 do 250 grama, ovisno o mješavini energije koja se koristi u proizvodnji PV-a. Tportal

“Trebale su mi tri godine da pohvatam osnove vrtlarenja i shvatim što znači kada vam ljudi sa sela kažu da im trenutak kada urone prste u svoju zemlju odnosi sve brige. Taj osjećaj je glavni razlog zašto smo se 2020., iz stana višekatnice u Sigetu, preselili u zagrebački zeleni prsten. Ivana i ja najbolje funkcioniramo u prirodi: ja sam godinama planinario, a otkako mi je Ivana postala životna suputnica, odlazili smo na motorističko-planinarska putovanja po Aziji”, govori 53-godišnji Hrvoje Rupčić. Drveno zdanje danas je njihov produženi dnevni boravak gdje se oboje nadmeću tko će prvi zauzeti ležaljku ispred raskošnih grmova hortenzija. Na kraju dana, u vrtu koji okružuje kućicu iz bajke, izgrađenu 1920., pijuckaju domaći orahovac ili liker od dunja i ruža. “Krenuo sam od apsolutnog neznanja i uz pomoć savjeta susjeda i istraživanja na internetu, postao relativno uspješan u ekološkom uzgajanju povrća.”, smije se Rupčić. Gloria

“U gubitašu su direktori dijelili menadžerske ugovore – to vam je recimo drugi razlog za propast Vjesnika. Da ne govorim o tome da je jedan čovjek, Bojan Divjak (inače nećak Vladimira Šeksa, nap. au.), u Vjesniku dobio otpremninu kao projekt menadžer, što je radno mjesto koje se unijelo u pravilnik samo zbog njega, a onda se za godinu dana vratio kao direktor.” Tako je u svibnju 2012. na portalu Lupiga govorila Marijana Matković, povjerenica Sindikata novinara Hrvatske u Vjesniku, neposredno nakon što je taj list ugašen. Danas, jedanaest godina kasnije, osoba koja je s direktorskom funkcijom i menadžerskim ugovorom u džepu ispratila potop i smrt Vjesnika, preuzima vlasništvo nad Novim listom, Glasom Istre i Zadarskim listom, skupa s partnerom Olegom Uskokovićem, a preko zajedničke tvrtke Media Solutions. U portfelju tvrtke već se nalazi osječki Glas Slavonije. Novosti

I dok se prije godinu dana rast cijena „opravdavao“ ratom u Ukrajini, a koju godinu prije, otežanom globalnom distribucijom proizvoda zbog pandemije, cijene divljaju i danas, dodatno potaknute – turističkom sezonom. Ovih su dana „mjerilo“ tog divljanja – kava i kuglica sladoleda. Zbog inflacije standard hrvatskih građana pao je za 20 do 25 posto. Osim uvođenja eura i rata u Ukrajini, rast cijena dodatno potiče i turizam, čiji rezultati moguće neće biti na razini očekivanog. „Što se tiče ocjene u kakvoj smo danas situaciji, rekao bih da cijeli svijet plovi Bermudskim ekonomskim trokutom, ali toga nismo svjesni. Plaće u Hrvatskoj nisu pratile rast cijena, što je dovelo do pada kupovne moći i životnog standarda.”, ističe dr. sc. Marinko Škare, profesor ekonomije i rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, govoreći o pogubnom utjecaju rasta cijena u Hrvatskoj nakon uvođenja eura. Deutsche Welle

• U Sloveniji se očekuje novo izlijevanje rijeka, neka mjesta su i dalje odsječena od svijeta. (Index) Slovenski premijer Golob: “Nevrijeme je prouzročilo vjerojatno najveću štetu u povijesti Slovenije” (Nacional)
• Zbog obilne kiše na snazi je narančasto upozorenje za 4 regije: kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku. Sava se u zapadnom dijelu Zagreba, kod Jankomira, počela prelijevati, ugroženi su najniži dijelovi općine Brdovec čiji su stanovnici sinoć prvi dobili poruku Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama. Sve operativne snage i sudionici sustava civilne zaštite u visokoj su pripravnosti. “Voda došla do kuća u mjestu Drenje Brdovečko, situacija je ozbiljna”, potvrdio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. (HRT) DHMZ: Moguće novo grmljavinsko nevrijeme. (N1)
• U sinoćnom sudaru dva automobila na autocesti A1 u blizini izlaza Ravče u smjeru Dubrovnika poginule su tri osobe, a dvije se bore za život. (Index)
• Potres magnitude 2,7 po Richteru pogodio je u 8.22 sati područje Petrinje i okolice, javlja Europski mediteranski seizmološki centar (EMSC). Epicentar potresa je bio 16 kilometara sjeverozapadno od Petrinje. (Index)
• Hrvatsko novinarsko društvo u Splitu će održati konferenciju za novinare u povodu godišnjice smrti novinara Indexa Vladimira Matijanića. (HRT)
• Hrvatska obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. (N1) Nevladine udruge upozorile na relativizaciju ratnih zločina tijekom i nakon Oluje. (Nacional)
• Svrgnuti čelnik Nigera javio se kao talac pa upozorio Zapad na Ruse. (N1)
• Austrijski kancelar Karl Nehammer smatra da korištenje gotovine za plaćanje treba biti upisano u austrijski ustav. (Nacional)

Hotel Marina 4* privlači goste svojim uređenjem, lokacijom i atraktivnim pogledom na more. Ponuda uključuje:

• 2 ili 3 noćenja s buffet doručkom za 2 osobe + dijete do 2,99 godina u dvokrevetnoj sobi na morskoj strani i bočnim pogledom na more

• neograničeno korištenje unutarnjeg bazena i fitnessa

Cijene za 2 noćenja s doručkom u terminu 15.8. – 20.8. za 2 osobe iznosi 388 €, a u terminu 20.8. – 27.8. košta 336 €. 3 noćenja s doručkom su 582 €, odnosno 504 € ovisno o terminu. Više detalja pogledajte ovdje.

Kompanije koje proizvode oružje u središnjoj Europi pokušavaju pronaći dodatne radnike nakon što je zbog rata u Ukrajini porasla potražnja za oružjem. Industrija oružja u Poljskoj i Češkoj proizvodi granate i druge vojne zalihe najbržim tempom od pada Berlinskog zida, piše Sky News, a prenosi B92. Kompanije su ubrzale proizvodnju kako bi opskrbile Ukrajinu i zadovoljile potražnju na globalnoj razini dok mnoge države povećavaju izdvajanja za obranu.  Tako češki proizvođač municije i topovskih granata STV Group gradi stanove za nove radnike, a umirovljenicima koji su spremni raditi osigurava i besplatne obroke u kantini. Poljska vojna tehnološka kompanija WB Group od prošle godine zapošljava žene na montažnim linijama na kojima su dotad radili samo muškarci. Češka vlada pokrenula je razgovore o zapošljavanju tisuća ukrajinskih izbjeglica kako bi pomogla kompanijama da pronađu radnu snagu. Poslovni

Informatički stručnjak Marko Rakar gostovao je u Novom danu N1 gdje je komentirao Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK). Rakar kaže da je uvijek nakon nesreće lako diskutirati što je trebalo. “SRUUK je sustav ranog upozoravanja, ali s obzirom da mu treba i sat vremena da pošalje upozorenje, onda je to sustav kasnog upozoravanja”, rekao je. Sustavu treba i po 45 minuta da pošalje upozorenje. “Ovaj sustav se ne bi smio svesti na to da ljudima dojavljuje vremensku prognozu. U pravu su iz Civilne zaštite kada kažu da to treba biti procjena da je riječ o iznimno opasnom vremenu, a to nije crveno upozorenje DHMZ-a. Zanimaju nas događaji koji su izvan nečega što se događa svakoga dana. Postavlja se pitanje možemo li uopće predvidjeti takve događaje, a drugo je pitanje možemo li onda i upozoriti sve na vrijeme”, dodao je Rakar. N1