08/06/2024 - Monitor.hr
08.06. (23:00)

Razgovori ugodni s akademskom kremom društva

Nacionalna groupie: Za HAZU spremni!

Umjesto na more, otišao sam na godišnju presicu HAZU-a na kojoj članovi Akademije javnosti puštaju na uvid što su sve preko godine napravili za hrvatski narod. Dok sam slušao nazive i opise njihovih radova, pomislio sam kako bih i ja mogao izvesti takve neke radove lijevom nogom, puno lakše nego izvoditi radove na krovu i baušteli. Mogao bih na primjer napisati rad “Utjecaj đakovačkih lipicanera na zavičajnu poeziju Slavonije i Srijema”. Nema tko od nas novinara koji su se pojavili na presici nije bar na minutu zaspao. Meni je čak slina iscurila iz kuta lijeve usnice koliko sam slatko zaspao. Kolega iz Večernjeg morao me laktom trknut.

Pisac Miro Gavran stajao je s čašom šampanjca u ruci ispod Bašćanske ploče, baš kao edgaralanpoovski gavran pored nadgrobne ploče neke davno preminule djeve. Pružio sam mu ruku. Gadljivo je odbio moj dlan, kao Plenković kad se Milanović htio s njim rukovat. Nisam se obazirao na to sitno poniženje – Svirac opisuje kako je odlučio postati akademik.

09.06. (00:30)

Kud će suza nego na oko

U Imotskom otkriven novi spomenik – kameni Mercedes

Mercedes – od kamena u prirodnoj veličini – posveta je generacijama Imoćana koji su bolji život tražili u inozemstvu, osobito u Njemačkoj. Otvaranje spomenika privuklo je tisuće Imoćana i njihovih gostiju koji su mogli uživati i u izložbi brojnih Mercedesovih oldtimera. HRT

09.06. (00:00)

Društvo se mijenja jezično

Jezikova juha: Nebinarni kod

Ulazak nebinarnih osoba u javni prostor hrvatskoga jezika povukao je sa sobom potrebu da se ustanovi način na koji o takvoj osobi možemo pisati kada se služimo standardnim jezikom. Ne radi se o naivnome pitanju ‘Što je ispravno?’ s nekim manje ili više arbitrarnim odgovorom, već o realnoj nedoumici za većinu govornika. Kako se ni obični ni srednji rod tradicionalno ne koriste za ljude, još je 1966. prepoznata potreba za ne-binarnom zamjenicom, te lingvist Rolf Dunås predlaže hen (švedski), koji bi se odnosio na sve ljude bez obzira na rod. Trebalo je neko vrijeme da hen uđe u širu uporabu, prvo u specijaliziranim alternativnim izdanjima, a unazad desetak godina ulazi i u mainstream časopise, pa je 2012. izdana i prva slikovnica koja koristi isključivo hen za sve ljude.

Što se slavenskih jezika tiče, čini se da smo tek odnedavna postali svjesni potrebe za neutralnim oblicima te se to pitanje uglavnom poteže kada neka nebinarna osoba zadobije medijsku pažnju. U ruskome se, recimo, kod upoznavanja može u izravnome obraćanju koristiti zamjenica iz poštovanja вы ‘Vi’, kao i u hrvatskome, a kasnije uvijek možete upitati za preferencije. Riječ человек ‘čovjek/osoba’ iako gramatički muškoga roda smatra se rodno neutralnom, više negoli hrvatski čovjek. Jezikova juha u nastavcima, koju u obrocima sprema lokalni lingvist.

08.06. (23:30)

Ajmo, naši!

U zadnjoj pripremnoj utakmici prije Eura Hrvatska dobila Portugal i pokazala se u odličnom izdanju

Hrvatska je u posljednjoj pripremnoj utakmici uoči Europskog prvenstva pobijedila Portugal u Lisabonu 2:1. Strijelci za prvu pobjedu Hrvatske nad Portugalom u povijesti bili su Luka Modrić iz jedanaesterca te Ante Budimir. Za domaće je pogodio Diogo Jota (Index), Hrvatskoj sada slijedi nastup na Europskom prvenstvu, koje otvara u subotu, 15. lipnja utakmicom protiv Španjolske u Berlinu. Nakon toga joj u grupnoj fazi slijede još susreti protiv Albanije i Italije.

08.06. (23:00)

You da man, naj-tata

Paul Bradbury otkrio kako je biti otac u Hrvatskoj

Za razliku od drugih država, da bi u Hrvatskoj bio u rađaoni, moraš proći prenatalni kurs za očeve, ali i platiti bolnici za prisustvovanje. Kad mu se dijete rodilo, to se dogodilo iza ponoći u Rijeci, najpoznatiji Britanac s hrvatskom adresom nije imao s kime nazdraviti niti proslaviti pićem, osim neuglednih noćnih barova s brdo partijanera na ulici. No, preživio je i opisao kako općenito doživljava očinstvo.

08.06. (22:00)

Brze i kratke

  • HNB povećao projekciju gospodarskog rasta na 3,3 posto u ovoj godini (N1)
  • U Beogradu se održava prvi Svesrpski sabor (N1)
  • HUP: Hitno treba odblokirati investicije u energetske projekte (Lider)
  • Dua Lipa sutra nastupa u Puli: od konobarenja i hostesiranja do medijske zvijezde (Index)
  • Križevačko veliko spravišče: peče se svatovski vol od 600 kilograma (HRT), započeo je i 8. K.U.F.E.R. festival – šarolik program koji se sastoji od suvremenih cirkuskih predstava i uličnih performansa (Križevci TV)
  • Radio Student prolavio je 27,5 godina na istoj frekvenciji koncertom u Močvari na kojem su nastupili Klinika Denisa Kataneca, Peglica i Komandos i Skotni vrag (Ravno do dna)
  • The Jesus Lizard se vraćaju nakon 26 godina (Muzika)
08.06. (21:00)

Oroslavčani se kartaju

Najviše riječi na svijetu ima engleski, hrvatski svjetski lider u psovkama

Tvrde na stranici Preply: U engleskom postoji oko 600 tisuća riječi koje se koriste, dok je drugi najekspresivniji urdu – jezik koji se govori u Indiji i Pakistanu, sa 264 tisuća riječi. Mandarinski, drugi jezik po broju govornika, tek je na devetom mjestu po broju riječi, a ispred njega su bogatiji portugalski, hindi, ruski, francuski i španjolski. Hrvatska je na prvom mjestu s više od sto različitih eksplicitnih riječi (psovki) na 5 milijuna izvornih govornika, što nas stavlja na prvo mjesto po bogatstvu u ne baš najzgodnijoj kategoriji. Stvar su prokomentirali i Pipsi na svojoj službenoj stranici, koja im služi kao blog. Tamo su stavili i anketu sa zgodnim psovkama iz cijelog svijeta.

08.06. (20:00)

Svima plin zadnjih dana nešto 'miriši'

Novi plinski poredak: Najveći igrači uključit će se u pravu bitku za Zagreb tek za tri godine

Plin je u Hrvatskoj najbolje gorivo za – afere. Još se kazneno i stečajno raspleće model prema kojem je HEP kupovao plin od Ine za 47 eura i onda ga prodavao natrag toj tvrtki za 13 eura, a već je stigao i novi ‘skandal‘, koji nemilice trese glavni grad, a taj je da će metropolu plinom opskrbljivati – međimurska tvrtka. Doduše, na tržištu nema ni međimurskog ni zagrebačkog plina. Taj energent kupovat će se kao i dosad na europskom tržištu ili će dolaziti na LNG terminal, jedino će ga krajnji korisnici plaćati na drugi račun. Pitanje menadžerske i političke odgovornosti već je malo kompliciranije.

Prema natječaju koji je zaključen prošloga tjedna, 95 posto hrvatskog tržišta opskrbe plinom sljedeće tri godine zauzet će sedam opskrbljivača, a šest malih podijelit će preostalih pet posto. Njihova vlasnička struktura pokazuje lice i naličje liberalizacije. Mahom je riječ o tvrtkama koje su jedinice lokalne samouprave osnovale za opskrbu plinom na svom području. Goran Litvan za Lider.

08.06. (19:30)

Evo sad će, evo sad će

Počelo Ljeto u MSU, Konstrakta se spustila niz tobogan

Prvi je to put da se neki izvođač u Zagrebu spustio skoro direktno na pozornicu niz tobogan. Članovi Konstraktinog benda Zemlja gruva svirali su uvodnu dionicu “Novo, bolje” i stihove “Evo sad će, evo sad će, evo sad će”, a Konstrakta se zatim spustila niz otvoreni tobogan Muzeja Suvremene Umjetnosti pred mnogobrojnu zagrebačku publiku i tako na spektakularan način otvorila koncert. Publika je jednoglasno pjevala i skakala na najveće hitove, a s posebnim se guštom pjevala pjesma “In Corpore Sano” s kojom je Konstrakta 2022. godine osvojila čitavu europsku scenu. Ravno do dna, Muzika

08.06. (19:00)

Mule vači štucun

Bednjanski: Najteži, najzanimljiviji, ali i najmelodičniji dijalekt koji nitko u Hrvatskoj ne razumije

Bednjanskim danas govore stanovnici općine Bednja u koju spadaju i Šaša, Prebukovje, Benkovec, Trakošćan, Pleš, Vrbno, Rinkovec… No, prisutan je i u susjednim krajevima. Lani je, zahvaljujući potpori iz Ministarstva kulture, Općini Bednja dodijeljeno nešto više od 2000 eura bespovratnih sredstva za provođenje edukativnih radionica očuvanja bednjanskog govora za djecu. U planu je i izrada rječnika bednjanskog govora, ali taj je projekt kompliciraniji nego što se čini. Naime, bednjanski dijalekt zapravo nema svoje pismo, pa ne postoji standard po kojem se neke riječi mogu prevesti. Svojevremeno je postao popularan i makeup tutorial izvorne Bednjanke. Putni kofer

08.06. (18:00)

Brze i kratke

  • Njemačka uvodi granične kontrole zbog Europskog prvenstva u nogometu, s ciljem smanjenja nasilja i terorističkih prijetnji (DW)
  • Deportacije u Njemačkoj ove godine porasle za 30 posto, postrožili zakone (Nacional)
  • Konzumacija marihuane sada je postala češća od konzumacije alkohola u SAD-u (N1)
  • Tko je za vožnju Fulirom? Zagreb uvodi novu vrstu prijevoza u centru grada (tportal)
  • Pješačka ruta kroz predivnu Sardiniju: Odlučite li hodati ovim otokom, dobivate tri dana besplatnog noćenja (Green)
  • U šumi na Papuku je veselo: Kamera snimila noćni party slavonskih srna (Green)

08.06. (17:00)

Nama miriši, njima smrdi

Muhe vas živciraju? Šest učinkovitih načina kako ih se riješiti na prirodan način

Muhe mrze miris bosiljka. Postavite nekoliko biljaka u svoju kuhinju i otjerat ćete ove dosadne zujalice. Muhe bježe od mirisa klinčića. Stavite zdjelu suhih klinčića u svaku sobu gdje imate problema s muhama. Tu su još mriisi lavande, mente, nevena, cimeta (koji treba prokuhati i staviti u bocu s prskalicom te poprskati), a nisu im draga ni eterična ulja lavande, eukaliptusa, metvice i limunske trave, kao i mirisi jabučnog octa. Green

08.06. (16:00)

Žena, majka, majstorica

Zbog nedostatka radnika sve više žena postaju vozačice autobusa, mehaničarke…

Nije neobično sve više žena vidjeti na poslovima zavarivanja, građevine, raznoraznih popravaka i raznim drugim koji su se tradicionalno smatrali isključivo muškim. Hrvatska je suočena s općepoznatim problemom nedostatka radne snage pa se postavlja pitanje može li se zapošljavanje žena na ovim radnim pozicijama povezati i s time? Kao akceleratore ove promjene navodi se nestašica radne snage, pojačana svijest o prednostima diverziteta, tehnološki napredak i aktivne politike osnaživanja žena. No ipak, i dalje postoje izazovi kao što su rodna segregacija, razlika u plaćama, stereotipi i predrasude te neravnoteža u obiteljskim obvezama. Lider

08.06. (15:00)

Živiš samo jednom, ali to ne znači da moraš trošit kao da nema sutra

Nesputano trošenje proizašlo nakon pandemije lagano se bliži kraju

Pandemija koronavirusa jasno nam je svima stavila do znanja da se ne živi vječno, što je dovelo do povećane potrošnje nakon razdoblja lockdowna i posljedične inflacije. No, iako takav trend doživljava silaznu putanju, to nije nužno dobra vijest za gospodarstvo. Osobna potrošnja i dalje je najvažniji pokazatelj zdravog gospodarstva jer potrošnja čini oko 58 posto bruto domaćeg proizvoda (2021.) i kad bi ona posustala, gospodarstvo bi moglo utonuti u recesiju. Međutim, pad osobne potrošnje također polako uzdrmava tržišta i čini ulagače opreznijima. Poslovni

08.06. (14:00)

Brze i kratke

  • Policija u Mannheimu se oprostila od ubijenog kolege, zločin koji je potresao Njemačku mogao bi utjecati na europske izbore glede pomaka udesno (Index)
  • Francuzi šire paniku zbog ukrajinskih peradarnika u Hrvatskoj – upozoravaju kako su prijetnja francuskoj proizvodnji i modelu obiteljskih farmi u Europi, a tvrde i da ti projekti ne idu u smjeru strateških opredjeljenja Europske unije poput smanjenja upotrebe antibiotika i emisije CO2 (Nacional)
  • Nastavljaju se europski izbori diljem kontinenta: Meloni vodi u anketama u Italiji (tportal)
  • Frontmen Paina o tvrdnjama da ih je Baby Lasagna plagirao: Nije me briga, zabavno je, a i dobro je da na Eurosongu puste malo metala (Index)
  • Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u Gradu Zagrebu za ožujak ove godine iznosila je 1544 eura, što je nominalno više za 7.3 posto u odnosu na veljaču (Index)
  • Danas i sutra vruće, najviša temperatura zraka između 26 i 31°C, u ponedjeljak temperature osjetno manje (Index)
  • Hrvatski boksač Alen Babić 6. 7. borit će se protiv Engleza Johnnyja Fishera, naš ‘Savage’ pokušat će zaustaviti boksača koji bi trebao biti sljedeća ‘velika stvar’ na Otoku (24 sata)
08.06. (13:05)

Deset odličnih citata koji se pojavljuju u lošim filmovima

08.06. (13:00)

Blisko o Istoku

Otvoreno o priznanju Palestine: Jedna strana kaže kako bi to bio ustupak terorizmu, dok drugi kažu da se nepriznavanjem prikriva genocid

Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu naglasio je u “Otvorenom” da bi priznanje Palestine bilo suprotno miru i zdravom razumu, dok Hassan Haidar Diab, novinar Večernjeg lista, odgovara da je “promašio cijelu priču”. Emina Bužinkić iz Inicijative za slobodnu Palestinu ističe da se razgovorima o priznanju palestinske države kamuflira genocid. Davor Štern, stručnjak za Bliski istok, problematizirao je šutnju međunarodne zajednice kada je riječ o otetim Izraelcima. HRT

08.06. (12:00)

Svaka baterija je dobra

Raos: Teoretski gledano – najbolje su baterije temeljene na vodiku, potom litiju pa – aluminiju

Zašto? Zbog prvog Faradayevog zakona elektrolize. On kaže da je količina metala (zapravo, bilo čega) izlučenog na elektrodi (u slučaju metala na katodi) proporcionalna njegovoj ekvivalentnoj težini. Treba samo pogledati u Periodni sustav elemenata pa vidjeti da će naboj od 96 487 C izlučiti jedan gram vodika, 7 grama litija ili 27/3 = 9 grama aluminija. To bi značilo da se u gramu vodika može uskladištiti sedam puta više naboja nego u gramu litija, a devet puta više nego u gramu aluminija.

Istina, litij je po sposobnosti skladištenja naboja nešto bolji od aluminija (Li:Al = 7:9), ali je aluminij mnogo jeftiniji i dostupniji od litija. Zašto onda ne raditi aluminijske umjesto litijskih baterija? Za aluminijsku ili, točnije, aluminij-zračnu bateriju treba alkalni elektrolit, koncentrirana natrijeva lužina, a aluminij s lužinom reagira burno, uz razvijanje vodika. Nekako ga treba zaštititi – a upravo se o tome radi, o novoj vrsti zaštite koju su iskušali kineski znanstvenici. Nenad Raos za Bug.

08.06. (11:00)

Brze i kratke

  • Sprema li se Europa za rat? Njemački Bild objavio je navodni plan vlade za slučaj da Njemačka bude napadnuta. Spominju se prebacivanje NATO trupa na istok zemlje, evakuacija velikog dijela stanovništva, pretvaranje metroa u skloništa, obavezna mobilizacija i druge radikalne mjere, izvještava Dnevnik Nove TV (tportal)
  • Danska premijerka napadnuta u Kopenhagenu, napadač ju je udario. Uhićen je (Index)
  • U talijanskim gradovima koji se suočavaju s opadanjem broja stanovnika čine sve kako bi privukli nove ljude: U Siciliji prodaju kuće s početnom cijenom od tri eura (N1)
  • Inovativni Čileanci koriste odbačenu kosu i životinjske dlake za čišćenje obala i vodenih tokova, koristi ljudsku i životinjsku dlaku za izradu alata koji koriste prirodna upijajuća svojstva dlake za čišćenje lokalnih vodotokova od ulja, teških metala, pa čak i bakterija (HRT)
  • Mladić na električnom motociklu u Londonu ukrao čak 24 mobitela u jednom satu. Uspjeli su ga zaustaviti (BBC)
08.06. (10:00)

One su svakako na dobitku

Europska središnja banka je snizila orijentacijske kamate: Gradnja je i dalje skupa, štedjeti se manje isplati

Za štediše i one koji imaju kredite već prije toga se puno toga promijenilo, iako su kamate na kredite sporije smanjivane nego one na ušteđevine. Ako se smanje kamate na štednju smanjuju se i kamate na konzumne kredite, ako banke rade fer, jer jeftinije postaje i nabavljanje novca za financiranje. Građevinska industrija koju muči kriza ne očekuje poboljšanje stanja zbog smanjenja kamata. Istina, s jedne strane stambeni krediti postaju jeftiniji, ali skupoća je i dalje velika. Burze su već ranije jako profitirale od očekivanog smanjenja kamatnih stopa. Njemački burzovni indeks DAX je od početka godine porastao za gotovo 12 posto. Niske kamate su u pravilu dobre za tečajeve dionica. DW

08.06. (09:00)

Ako izgleda predobro, vjerojatno je lažno

Više od 6 tisuća lažnih online trgovina cilja naivne Hrvate, ljudi nasjedaju i na “brze zarade”

Najčešće prevare prilikom online kupovina su one u kojima se korisnike sugestivno navodi da kupe artikle koji uopće ne postoje ili nisu onakvi kakvi su prikazani u oglasima. Usto su česte i investicijske prevare kada se kupcima obećava mogućnost “brze zarade”. HUZP-u se svakodnevno javi nekoliko potrošača koji su naručili neku robu preko društvenih mreža, a dobili posve drugu te potom više nisu mogli stupiti u kontakt s online prodavačima. Zato savjetuju sljedeće: gledajte ima li trgovina recenzije i ocjene prodavača, ne otkrivajte brojeve bankovnih kartica, OIB i slično, ne nasjedajte na lijepe fotografije i nisku cijenu proizvoda, raspitajte se za troškove dostave, reklamacije i slično. Ne preuzimajte pakete koje niste naručili, ne kupujte lijekove, dodatke prehrani i medicinska pomagala preko društvenih mreža… N1