05/06/2024 - Monitor.hr
05.06. (23:00)

Tajne starog rudnika

Deseci Volkswagenovih klasika u napuštenom švicarskom rudniku: Tko ih je tamo odložio…

U bivšem rudniku u Švicarskoj otkriveno je četrdesetak Volkswagenovih Golfova, Buba i drugih klasika. Čini se da je vlažni rudnik već dugo napušten pa je iskorišten kao sklonište za automobile. Većina automobila datira iz 70-ih do 90-ih. Gotovo svi automobili su prašnjavi, više ili manje zahrđali, s nedostatkom dijelova. Sudeći po pljesnivoj unutrašnjosti, rudnik je prilično vlažna garaža. Nije sigurno kako su tamo dospjeli. Navodni vlasnik ima muzej starih VW vozila pa nije imao mjesta za sve tamo ili ih je koristio za dijelove… Revija HAK

06.06. (00:00)

Ako nekome treba podsjetnik

Počinje Ljeto u MSU: Koncerti, ples, izložbe i filmovi

 

Ljeto u MSU otvorit će Konstrakta i Zemlja gruva 7. lipnja. Tjedan dana poslije toga slijedi koncert grupe Porto Morto, zatim Dunje Ercegović koja nastupa pod imenom Bad Daughter. Nastupa i jedan od najboljih europskih gitarista Vlatko Stefanovski, nakon kojega, 5. srpnja, slijedi sarajevska grupa Letu Štuke. Ljeto zatvara beogradska skupina KOIKOI 12. srpnja. Osim koncerata, na programu su aktualne izložbe u MSU, filmske projekcije te plesne izvedbe. Ljeto u MSU ove godine surađuje sa svjetskim festivalom animiranoga filma Animafest, te će publika moći pogledati dugometražne filmove u konkurenciji toga festivala u petak, poručila je ravnateljica Muzeja Vesna Meštrić. tportal

05.06. (23:00)

Brze i kratke

  • Politico prognozira: HDZ će u EU parlamentu dobiti pet zastupnika, SDP četiri, a Most, Možemo i Domovinski pokret po jednog (N1)
  • Očajni Rusi kao u Mad Maxu: U borbu šalju blindirane motocikle, a to je loša ideja (tportal)
  • Ćimić: Bartulica je lagao o prodaji majčine kuće, prodala ga je tri mjeseca nakon kupnje kuće na Prviću. I dalje nije poznato tko mu je pozajmio novac (Index)
  • Najhladnija rijeka na svijetu je Neretva: Voda je tako hladna jer se njen izvor nalazi blizu tri velika ledenjačka jezera (Večernji)
  • Član Revizijskog odbora u Europskoj središnjoj banci: Sve više ovisimo o turizmu, ali dugo razdoblje recesije neće se više ponoviti (Lider)
  • Otvara se ekološka tržnica na Jarunu: Nabavite domaće voće, povrće, sokove, džemove… (Green)
  • Glazbenik, animator i strip autor Berin Tuzlić: AI je olakšala da kreativnost brže izađe iz ljudskih mozgova (Ravno do dna)
  • Putovanje kroz vrijeme: Ovo su svi dobitnici tportalove književne nagrade
  • Kako se danas snimaju akcijske scene (X)

 

05.06. (22:00)

Folk rock kakav nismo ni znali da nam je nedostajao

Richard Thompson – Ship to Shore: Lijepe melodije i mračne teme

Ako ima neupućenih, valja znati da je Thompson slavu stekao u šezdesetima u folk rock bendu Fairport Convention, da bi nakon toga u sedamdesetima ostvario jedno od najuspješnijih poglavlja karijere kao dio kantatorskog dua koji je činio s tadašnjom suprugom Lindom Thompson. Nakon razvoda, Richard nastavlja kao solo igrač i ostvaruje još nekoliko fantastičnih izdanja u kojima se nastavlja igrati kombiniranjem folk tradicije s rokerskim lickovima koji su mu osigurali status jednog od najvještijih gitarista svih vremena. Ravno do dna

05.06. (21:00)

Kraj je počeo puno prije nego što se misli

Rašeta o Legendi o Varteksu: Krojači kraja

Jagoda Bastalić pravovremeno je, u jeku Varteksove krize – koja bi se mogla pokazati fatalnom, odnosno letalnom – gledateljstvu isporučila sjajan dvodijelni dokumentarac. Na svom je vrhuncu Varteks (bivši Tivar) zapošljavao 12.000 ljudi (zahvaljujući čemu su radnici izgradili oko sedam tisuća kuća i stanova), a propast je počela, naravno, privatizacijom i pretvorbom. Josip Tot, ozbiljan čovjek koji već na prvi pogled ulijeva povjerenje, opisao je noć u kojoj je začeta tragedija. Tot je od 1965. do 2005. bio direktor Varteksovih tvrtki u Stockholmu, Londonu i Ženevi.

“Ideja je bila da privatizaciju iznesu Varteksovi radnici. Koliko znam, u prvom naletu je upisano 5.192 radnika, koji su htjeli biti dioničari Varteksa, što je za nas bila velika stvar. Međutim, u tom trenutku pojavio se gospodin Anđelko Herjavec, kao direktor Levisa, zajedno sa Josipom Gucićem.” Josip Gucić, od ranije poznat policiji, spetljao se s Herjavcem i digao 42 milijuna maraka kredita u Privrednoj banci… Boris Rašeta za Novosti donosi pregled tv tjedna, ali tamo od prije dva tjedna.

05.06. (20:00)

Zemlja fakulteta

Ako znamo da se po uobičajenom standardu preporučuje jedno sveučilište na milijun stanovnika, to znači da RH posjeduje triput više od poželjnog

Iako se kroz posljednja dva desetljeća bilježi institucionalna devalvacija u sustavu prijenosa znanja na visokoškolskoj razini, država je olakšala osnivanje ustanova tog tipa, a sustav kontrole kvalitete ne funkcionira. Teško je govoriti o pouzdanoj kvaliteti prenesenog znanja koje je očito više postalo nešto kao lukrativna tržišna roba. No pored tolikih sveučilišta, u RH danas radi i 31 veleučilište, dakle, više nego jedno po županiji. Dodatan je problem što su javna veleučilišta i dio privatnih pod direktnim utjecajem vladajuće politike. Budući da su potpuno izvan fokusa javnosti nejasna je kvaliteta tih institucija. Broj visokih učilišta je prevelik s obzirom na broj studenata, ali i u odnosu na količinu kvalitetnog nastavnog kadra. Manja sveučilišta i veleučilišta nerijetko opstaju honorarnim ‘tezgarenjem’ nastavnika s većih učilišta, ali i popunjavanjem kadrom slabije znanstvene i nastavničke kompetencije. Na taj način ukupna kvaliteta sustava pada. DW

05.06. (19:00)

Ako to znači da će mreže manje pucati, ja sam za

Hrvatski Telekom više ne bi trebao biti jedini obveznik pružanja univerzalne usluge, mjesečna naknada ne bi smjela koštati više od 29,21 eura

Tako se, po novom, predlaže podizanje osnovne brzina interneta na 14 megabita u sekundi u dolasku, te 1 Mbit/s u odlasku, s minimalnom mjesečnom količina besplatnih podataka od najmanje 150 GB. Pravo na univerzalnu uslugu imali bi svi oni korisnici koji žive na područjima gdje nema infrastrukture koja im može omogućiti brzinu interneta od 14 Mbit/s. Tako bi A1 Hrvatska morao osigurati dostupan internet u 19, Telemach u pet geografskih područja, dok bi HT to osigurao u ostatku od ukupno 572 jedinice, na koje je Hrvatska podijeljena. Usto, naglašava HAKOM, “univerzalna usluga može se realizirati tehnološki neutralno, pa ju je moguće realizirati mobilnom mrežom.” Poslovni

05.06. (18:00)

Brze i kratke

  • Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić primio je na razgovor Slavka Linića, Branka Šegona i Tihomira Kralja na njihovu inicijativu, izvijestio je DORH. Poznata i tema: kaznene prijave koje su neki od njih podnijeli u razdoblju od 2011. do 2016. godine. Sve ih povezuje – Milanović (Nacional)
  • Bartulica rekao kako ga mama financira: Majka mi je pružila financijsku podršku da kupim kuću na Prviću (Index), u imovinskoj kartici nema ni skupocjeni Audi u kojem su ga zatekli da vozi, tvrdi da je to od rent-a-cara koji koristi za kampanju (Faktograf, Nacional)
  • Kampanja za EU parlament: Ladislav Ilčić prijavio je najviše donacija – 73,9 tisuća eura, slijede SDP 31,1 tisuća, Fair Play lista 31 tisuću, Možemo 18,5, a HDZ samo 11 tisuća eura (Novosti)
  • Postoji studija koja pokazuje da je hrvatski BDP po glavi stanovnika veći 1130 eura zbog koristi od pristupa jedinstvenom europskom tržištu, a kad bi došlo do raspada EU-a, hrvatski bi se BDP smanjio za najmanje 6,5 posto (Forbes)
  • Elon Musk ponovno najbogatiji milijarder u svijetu. Uzletio na krilima umjetne inteligencije i izbacio Bernarda Arnaulta s vrha (Forbes)
  • Kako bi svakodnevni život izgledao da nema struje (X)

 

05.06. (17:00)

Barem nešto

Primorac: Samo 3,5 posto kućanstava posjeduje dionice, ali zato 80 posto posjeduje nekretnine

Podaci su to koje je na prvom Liderovom Financijsko-investicijskom forumu iznio ministar financija Marko Primorac koji je održao predavanje na temu Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj. Moramo poticati izdavanje obveznica, ne samo državnih nego i municipalnih, zelenih… – tvrdi ministar financija koji je naglasio i važnost ulaganja u startupove te jačanje venture capitala i private equityja. Da interes postoji, pokazuje i kupnja trezorskih zapisa – u posljednjem krugu prikupljeno je čak 826 milijuna eura. Istaknuo je i da će do 2030. godine biti potrebno 800 milijardi eura ulaganja kako bi se postigli digitalni i zeleni ciljevi pa se i u Hrvatskoj, ali i na razini Europske unije raspravlja o potrebi mobilizacije privatnih investicija i štednje. Lider

05.06. (16:00)

Bitno da možemo na more

Najbogatiji stanovnici europskih zemalja su Švicarci i Luksemburžani, Hrvati na donjem dijelu ljestvice

Prema izvješću o svjetskom bogatstvu, najbogatije europske zemlje su Švicarska i Luksemburg. U prvoj pojedini građanin u prosjeku raspolaže s 650 tisuća eura, a u drugoj s 556 tisuća eura. Prosječni Slovenac, koji je negdje u sredini ljestvice, ima oko 106 tisuća eura imovine, dok su Hrvati na donjem dijelu ljestvice s manje od 67 tisuća eura imovine. Izvješće o globalnom bogatstvu za 2023. godinu koje su pripremile banke UBS i Credit Suisse, mjerilo je prosječno bogatstvo po odraslom pojedincu u različitim zemljama. Bogatstvo su pritom definirali kao vrijednost financijske i stvarne imovine (prvenstveno stanova) koju posjeduju kućanstva umanjena za njihove dugove. Mjerilo se i prosječno bogatstvo. Forbes

05.06. (15:00)

Nova nada

Implantati u mozgu pomažu protiv Parkinsona, paraliziranoj osobi omogućili da ponovno hoda

Elektrode se već desetljećima ugrađuju u ljudski mozak kao lijek za Parkinsonovu bolest i druge poremećaje kretanja; više od 160.000 pacijenata dosad je primilo “duboku moždanu stimulaciju” koja smiruje nepravilnu električnu aktivnost, odgovornu za neke simptome bolesti. No novi val neuralnih implantata daleko je sofisticiraniji i omogućava dvosmjernu komunikaciju između mozga i uređaja uz pomoć dva implantata u mozgu i kralježnici koji bežično komuniciraju putem “digitalnog mosta”. Bug donosi niz pozitivnih primjera kod mnogih oboljelih, ali i etičkih dvojbi oko nove tehnologije kojom se ulazi u mozak kao nikad dosad.

05.06. (14:00)

Malo dobrih vijesti, za promjenu

Imunoterapijski lijek koji “topi” tumore drastično povećava šanse za preživljavanje i izlječenje nekih vrsta raka crijeva

Najnovije kliničko ispitivanje je pokazalo da se ogromnom broju pacijenata, kojima se prije operacije umjesto kemoterapije davao ovaj lijek, rak povukao. Znanstvenici su rezultate istraživanja predstavili na godišnjem sastanku Američkog društva za kliničku onkologiju (ASCO), najvećoj svjetskoj konferenciji o raku. Pembrolizumab blokira aktivnost molekule PD-1, specifičnog proteina na površini imunoloških T-stanica koji onemogućava prepoznavanje malignih stanica. Lijek na taj način povećava sposobnost našeg imunološkog sustava da napadne stanice tumora. Može čak eliminirati potrebu za operacijom. Index

05.06. (13:00)

Brze i kratke

  • Unatoč širenju panike, korisnici Plinare bez razloga za brigu – na liberaliziranom tržištu svaki korisnik može izabrati ponuđača (Poslovni)
  • Glavni ravnatelj DHMZ-a: Zasijavanje oblaka srebrovim jodidom je neučinkovito (Nacional), o posljedicama nevremena razgovarali i u Otvorenom
  • U Bruxellesu se proširila priča da predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pokušava srušiti svoju neprijateljicu, Ursulu von der Leyen, šeficu Europske komisije (Nacional)
  • U serijalu “Zauvijek autor”, poznata pjevačica i autorica tekstova Alka Vuica otkrila je manje poznate detalje iz svog života i bogate karijere: mnogi ne znaju da je pisala tekstove za Bebeka, Josipu Lisac, autorica je hitova “Hajde da ludujemo” i mnogih drugih (HRT), Massimo je otkrio kako je Željko Malnar jednom zgodom pucao u njega (i srećom, promašio) (Slobodna)
  • Ususret Europskom nogometnom prvenstvu Journal donosi veliki vodič po Berlinu
05.06. (12:00)

A kažu da nešto je trulo u državi Danskoj...

Hrvatska odmah iza Danske po izdvajanju za plaće javnog sektora

Plaće u javnom sektoru porasle su za nevjerojatnih 33,2 posto na godišnjoj razini, dok je u istom razdoblju neto plaća u privatnom sektoru porasla za 11,9 posto na godišnjoj razini. Time se dodatno produbio jaz u plaćama između javnog i privatnog sektora, a koji je svojevremeno detaljno analizirala Svjetska banka u Pregledu javnih financija 2021. Hrvatska zapošljava više radnika u pružanju temeljnih javnih usluga (javna uprava, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb) nego što bi se očekivalo s obzirom na veličinu tržišta rada i razinu dohotka. A Hrvatska ima i jedan od najviših prosječnih troškova rada u javnom sektoru u odnosu na BDP među zemljama centralne i istočne Europe. Lider

05.06. (11:00)

Ima se, može se

Hrvati na ljetovanju potroše u prosjeku oko tisuću eura

Čak 92% svih ispitanika planira neko putovanje ove godine, od čega 77% unutar Hrvatske. Preko polovice ispitanika namjerava putovati unutar Europe, dok se za avanturu na drugom kontinentu odlučuje 6% ispitanika. Kad je riječ o ljetovanju, svoj odmor u Hrvatskoj planira provesti 70% ispitanika, izvan Hrvatske 7 posto, dok 7 posto ne planira ljetovati uopće. Razlog – financijska nemogućnost ili nesigurnost. Planirano prosječno trajanje ljetnog odmora u Hrvatskoj iznosi 9,9 dana. Kraća putovanja, do 7 dana, planira 57% ispitanika. U prosjeku na ljetnom odmoru planira se potrošnja od 1.083 eura. Najveći (39%) je udio onih koji planiraju potrošiti između 501 i 1000 eura, dok manje od 500 eura troši 30 posto građana. Najviše planiraju potrošiti oni u dobi 40-49 godina. Poslovni Puls

05.06. (10:00)

Da je Tesla bio kemičar...

Znanstvenici su razvili revolucionarni generator koji može proizvoditi električnu energiju usisavanjem ugljičnog dioksida

Ova tehnologija nadilazi ugljično neutralnost – troši CO2 kada stvara energiju – kaže dr. Zhuyuan Wang sa Sveučilišta Queensland u Australiji. Australski znanstvenici možda su došli do revolucionarnog otkrića kada je u pitanju proizvodnja energije bez emisija ugljika. Zapravo, novi generator može čak smanjiti količinu CO2 u atmosferi. Ugljično negativni generator koristi nanotehnologiju za proizvodnju električne energije iz ugljičnog dioksida. Tehnologija budi nadu u ostvarenje sna o hvatanju ugljičnog dioksida iz atmosfere. Do sada može pretvoriti jedan posto CO2 u električnu energiju. No ideja je sada poboljšati učinkovitost i doći do razine elektrane. Revija HAK

05.06. (09:00)

Ipak nismo svi na Netflixu

DZS: Kina u Hrvatskoj bilježe veće prihode kao i broj zaposlenih

U 2023. je radilo 113 kina. U suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom (HAVC) od 2023. je povećan broj registriranih kinoprikazivača jer su u obuhvat ušli obrti i nezavisne udruge koje prema očevidniku Hrvatskoga audiovizualnog centra obavljaju djelatnost prikazivanja filmova. Spomenuto povećanje broja kinoprikazivača, većinom u ruralnim naseljima, upućuje na zaključak i o rastu broja izvještajnih jedinica u odnosu na prijašnje godine. Ukupan broj gledatelja u hrvatskim kinima prošle godine iznosi 3 milijuna i 880 tisuća, od čega najviše u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Državni zavod za statistiku