06/06/2024 - Monitor.hr
06.06. (23:00)

Nije ni on vesla sisao

Doveslao je tiho film “Dječaci u čamcu”: George Clooney se vratio u formu sa sportskom biografskom dramom

Priča je to o američkim veslačima sa sveučilišta u Washingtonu koji su, unatoč svim preprekama, ostvarili veliki trijumf i osvojili Zlatnu medalju na Olimpijadi u Berlinu 1936. godine. Dakle, klasična “underdog” postavka sportskog filma, samo je, za promjenu, u pitanju veslanje, a ne boks, borilačka vještina ili nogomet. Sve i da ne znate ishod priče “Dječaci u čamcu” su formulaični i predvidljivi, ali Clooney uspijeva tu priču ispričati na dopadljiv i zadovoljavajuć način po gledatelja te prikazati veslanje kao inspirativan i filmičan sport. Ovo je Clooneyjev najsolidniji projekt unatrag zadnjih deset godina, kaže Marko Njegić za Slobodnu.

07.06. (00:00)

Bitno da šuška

Ako primijetite da je novčanica obojena, nemojte ju nikada zaprimiti

Zaposlenici banke su dobro upoznati sa svim tim situacijama i oni će vam na licu mjesta moći reći može li se novčanica zamijeniti. Novčanice se uvijek šalju u HNB na analizu, a ako dođete u banku s manje oštećenom novčanicom koja ima neku rupicu ili je poderana ili ima grafit na sebi, onda će vam zaposlenici zamijeniti za isti apoen za važeću novčanicu koja je dobra, kaže Poldrugač za HRT. Ako je novčanica poderana, bolje ne lijepiti, nego odnijeti također u HNB. Najčešće se krivotvori kovanica od dva eura – dizajn je na krivotvorinama drugačiji, pogotovo jer se najčešće krivotvore kovanice od dva eura. One na obodu uvijek imaju nekakav natpis, neke simbole. Ti simboli su kod krivotvorina ili nečitljivi ili su nejasni. Poslovni

06.06. (23:00)

Lijepi i nabrijani

Koenigsegg Jesko Absolut – automobil švedskog proizvođača najbrži je na svijetu, Rimac Nevera na petom mjestu

Prema popisu 10 najbržih koji je objavio portal Carwow (a prenosi Forbes):

  • Koenigsegg Jesko Absolut – 500 kmh u teoriji
  • Bugatti Chiron Supersport 300+ – 489 kmh
  • SSC Tuatara – 475 kmh
  • Hennessey Venom F5 – 438 kmh (za sada)
  • Rimac Nevera – 412 kmh
  • McLaren Speedtail – 402 kmh
  • Koeningsegg Regera – 402 kmh
  • Aston Martin Valkyrie – 402 kmh
  • Pagani Huayra – 383 kmh
  • Lamborghini Revuelto – 349 mph
06.06. (22:00)

Brze i kratke

  • HDZ cementira pozicije svojih ljudi u Hrvatskim šumama kako bi spriječio Dabru u pokretanju ikakvih promjena (Nacional)
  • Ladislav Ilčić spomenut u obavještajnim istragama više država oko ruskog uplitanja u europske izbore (Nacional)
  • Nakon ubojstva policajca u Mannheimu njemački kancelar je u Bundestagu bio jasan: deportacija teških kriminalaca u Afganistan i Siriju trebala bi ponovo biti moguća (DW)
  • Golemi otrovni pauci šire se SAD-om. Noge su im duge 10 cm i mogu “letjeti”, ali nisu opasni za ljude (Index)
  • Nvidia prestigla Apple, tržišna kapitalizacija tvrtke sada premašuje tri bilijuna dolara (Lider)
  • Finale utrke za najbolji hrvatski roman tportalove nagrade: Riječ je o aktualnim romanima Magdalene Blažević, Damira Karakaša, Kristiana Novaka, Marka Tomaša i Tee Tulić
  • U Trogiru otvorena izložba djela Salvadora Dalija (HRT)
06.06. (21:00)

'Zlatno europsko pravilo: onima kojima ukazujete povjerenje ukazuje se blagostanje'

Ivančić: 30 napomena o EU-izborima

  • 1. Kada dvojica politički suprotstavljenih kandidata na izborima za Europski parlament, recimo Tonino Picula i Stephen Bartulica, zahvaljujući vašim glasovima steknu pravo na mjesečna primanja koja su desetak puta veća od prosječne plaće u Hrvatskoj (što se umnožava i nizom drugih materijalnih beneficija), razlika između njih i vas postaje takva da se razlike među njima dvojicom mogu smatrati besmislenima.
  • 3. To također znači da i Tonino Picula i Stephen Bartulica – jedan kao lažni socijaldemokrat, drugi kao zatucani konzervativac – šalju prijateljske signale i nastoje vam se prikazati politički bliskima zato – i samo zato – da bi vam postali klasni neprijatelji.
  • 4. Klasnome neprijatelju poželjno je suprotstaviti se svim dostupnim nasilnim metodama, ali je korisnije i svrsishodnije ne glasati za njega.
  • 5. Današnjim odricanjem od glasanja za članove Europskog parlamenta, drugim riječima, sprječava se sutrašnje krvoproliće.
  • 10. Ukoliko ne želite nositi etiketu nekoga tko drži da su svi političari isti, uvijek možete reći da ste svoj glas u mnogo većoj mjeri uskratili Bartulici nego Piculi, ili obratno.
  • 25. Ako je Dubravka Šuica od 2013. godine, otkad ordinira u centrali Europske unije – što kao parlamentarna zastupnica, što kao članica Komisije – samo po osnovi redovnih mjesečnih primanja inkasirala oko dva milijuna eura, za što bi prosječnoj hrvatskoj radnici trebalo više životȃ, najmanje što si ta radnica može priuštiti je da Šuicu svojim izbornim glasom, umjesto u Bruxelles, pošalje u vražju mater.
  • 26. Pošto Europski parlament igra sve manju ulogu u kreiranju tzv. europske politike, iako ga biraju građani, dok sve važne odluke donosi Europska komisija, iako je biraju pripadnici političke klase među sobom, i to najogavnijim nagodbama i trgovinom, znači da demokratska procedura služi kao alibi za dokidanje demokracije u višim centrima moći.

Viktor Ivančić za Novosti…

06.06. (20:00)

Između teologije i politike

Vučetić: Bartulica gura Hrvatsku u kulturološko dužničko ropstvo

Nije Bartulica uzeo samo sumnjive kredite koje, da kojim slučajem nema i neke druge, javnosti nedostupne izvore financiranja, ne bi mogao otplaćivati jer ne bi imao od čega živjeti, on je, što je daleko pogubnije, odlučio ovu državu uvesti u identitetsko, političko, demokratsko, kulturološko dužničko ropstvo. O ovom dužničkom ropstvu bi Kutleša trebao govoriti, jer se ono događa pozivanjem na kršćanstvo.

Priznajem, jasno mi je zašto se Kutleša, Bartulica i ekipa zalažu da kršćanstvo postane politička kategorija, da uđe u zakone i državne institucije. Unutarcrkveno kršćanstvo ih više ne oduševljava jer je mrtvo, pokušavaju ga oživjeti u političkom području. To čine svi kršćanski aktivisti u politici – pokušavaju reanimirati mrtvo kršćanstvo. Marko Vučetić za Autograf.

06.06. (19:00)

Ne treba hodati okolo ogrnut zastavom, ali valja pokazati razliku

Lovrić: Umivanje Jasenovca

Povjesničar Tvrtko Jakovina konstatira da se u proteklom desetljeću više govorilo o stradanju drugih naroda u Jasenovcu nego o Srbima. Odnos prema stradanju Židova i Roma ažurirao se po civiliziranom svijetu primjerenim, općeprihvaćenim standardima. Holokaust se ne dovodi u pitanje. Ni genocid nad Romima. Ali zločin nad Srbima, kao specifičnost hrvatske fašističke frakcije, često se izbjegava ispravno i pošteno dimenzionirati i kvalificirati. Termin genocid u njihovom se slučaju napadno izostavlja. Kao da nije bila riječ o politici fizičkog istrebljenja pripadnika cijelog jednog naroda. Stradanje se Srba, primjećuje Jakovina, sve ove godine prešućuje, uz srpsko sekundiranje.

Umjesto da Hrvatska podrži eventualnu rezoluciju o Jasenovcu i osudi genocid nad Židovima, Romima i Srbima, s kojim današnja hrvatska država, shodno preambuli svog Ustava, nema ništa, vladajući se daju uvući u koketiranje s idejama umivanja ili retuširanja karaktera zloglasnog ustaškog stratišta, a time i države koja ga je organizirala. Službeni je Zagreb u društvu još tridesetak država sponzorirao Rezoluciju o Srebrenici. Principijelnost bi sada trebalo pokazati i na vlastitom primjeru. Jelena Lovrić za Nacional

06.06. (18:00)

Ah, ti mladi. Sve više žele živjet k'o nomadi

Mladi sve manje kupuju nekretnine. Nemaju novaca, a mnogi ni ne žele

Umjesto toga, radije biraju podstanarstvo, iako im i ono postaje sve skuplje. Ili, pak, ostaju živjeti s roditeljima. Na to upozoravaju i u agencijama za promet nekretnina. Tako Boro Vujović, osnivač i direktor zagrebačke agencije Opereta, kaže kako je posljednjih godina primjetan pad udjela mladih među kupcima nekretnina. Ističe kako je kupaca do 30 godina starosti sada manje od četvrtine u ukupnom broju kupaca. Još do prije nekoliko godina, činili su znatno veći udio. Mnogi mladi ne žele svoju sudbinu vezivati uz stambeni kredit, pa čak ni uz vlasništvo nad nekretninom. Tim više što mnogi i ne planiraju trajno živjeti u Zagrebu ili nekom drugom gradu u Hrvatskoj, već žele putovati te živjeti i raditi barem nekoliko godina u drugim zemljama. Nacional

06.06. (17:00)

Brze i kratke

  • Nepostojeća kampanja za EU parlament? Raos: Stranke su se umorile (tportal)… (ili i oni računaju na ionaku slabu izlaznost, pa why bother)
  • Plenković upozorio DP: Stupanj nelojalnosti kakav smo imali s Mostom nećemo tolerirati, tad smo poslali jasnu poruku (Nacional, Večernji)
  • Isti ENC uređaj uskoro za autoceste u Hrvatskoj i BiH: Vozači iz Hrvatske moći će svojim uređajem plaćati cestarinu i u susjednoj zemlji, kao i oni iz Bosne i Hercegovine, koji će svojim lokalnim tagom moći plaćati vožnju našim autocestama (Autonet)
  • Dani pismenosti: Domovinski pokret na predizborni plakat napisao – Rodna polja da, rodna ideolodogija ne! (Nacional)
  • Srbija na svjetskom vrhu prema rastu prihoda od stranih turista (Poslovni)
06.06. (16:00)

Mmmmm, plastika nom nom nom

Otkrivena još jedna vrsta mikroorganizama koja se hrani plastikom

Gljivica, nazvana Parengyodontium album, otkrivena je među tankim slojevima drugih mikroorganizama koji žive u i oko plutajućeg ‘otoka’ plastike na sjevernom dijelu Tihog oceana. To je četvrta poznata gljivica, koja živi u moru, a sposobna je konzumirati i razgraditi plastični otpad, i to posebice vrstu plastike od koje se izrađuju boce za vodu i vrećice, što je ujedno i najrašireniji oblik plastičnog otpada koji onečišćuje oceane. Otkriće ovih gljivica može biti važan obrat iako je prepuštanje morskim mikroorganizmima da riješe plastični otpad zasad vrlo spor način. Laboratorijski uzgojeni P. album razgrađuje komad UV tretirane plastike brzinom od otprilike 0,05 posto na dan. Green

06.06. (14:00)

Vrata širom otvorena

Šajatović: Budimo iskreni, 2023. za poslovnu je zajednicu bila dobra godina

Prošla je godina, dakle, prema osnovnim podacima iz završnih računa u prosjeku bila dobra. I to treba priznati. Ali kad se krene dublje u analizu, otkrivaju se i pukotine. Koje još ni u 2024. vjerojatno neće izazvati ozbiljnije lomove, ali u srednjem roku mogle bi poljuljati nadu u održivost dobrih godina. Pao je broj tvrtki koje su imalo investirale (s 9,4 na 9,1 posto). Broj tvrtki koje izvoze stagnira (oko 16 posto). Ali zato je u godinu dana broj tvrtki koje su uvozile povećan s 24.900 na 28.000. Vladine ekonomske politike, očito, šalju jasne signale što se više isplati.

Ne uspije li Vlada galvanizirati biznis na kvalitetan i ubrzani razvoj, za deset će godina poduzetnici i menadžeri koji danas vode biznise i imaju između četrdeset i pedeset godina sa sjetom mlađim kolegama evocirati uspomene o dobrim godinama. A mladci će s nevjericom slušati o 2022., 2023. i 2024. I čuditi se kako takva prilika nije iskorištena. Miodrag Šajatović za Lider.

06.06. (13:00)

Samo je jedna mama

Vojković: Vodio bi državu, a mater mu plaća račune

Hrvatski san je da dođeš iz Amerike u Hrvatsku s 22 godine, usred rata, i zaposliš se na elitnom mjestu – Ministarstvu vanjskih poslova. Onda radiš hrpu drugih poslova vezano za diplomaciju i NATO, a poslije si i poseban savjetnik lijevo orijentiranog predsjednika Ive Josipovića. Na kraju uđeš u politiku, uđeš u sabor, uvališ se u kredite, a onda ti s 54 godine mater daje lovu za platiti režije, kruh i mlijeko.

Ukratko, netko tko je u Hrvatskoj preko 30 godina, svo to vrijeme prima finu plaću kao visoko rangirani službenik, pa sveučilišni nastavnik, a zadnjih godina i državni dužnosnik, toliko je loš u upravljanju novcem da mu s 54 godine mater mora plaćati račune. U zapadnom svijetu da biste se bavili politikom birači traže od vas da pokažete da ste se iskazali u životu, morate riješiti neke egzistencijalne stvari. Morate se pokazati u poslu, koji god da je, riješiti sebi kuću, auto i ostalo što spada u neki normalni život više srednje klase razvijene zemlje svijeta. Goran Vojković za Index, a da je samo jedna mama, primijetio je i Ivo Anić za Lupigu.

06.06. (12:00)

Boli tibica

Otkrili jedan od mogućih glavnih uzroka sindroma iritabilnog crijeva

Pronašli su slabu točku u našoj DNK koja je prisutna kod 95% ljudi s tom bolešću. Zbog toga se neke imunološke stanice poremete i izazovu pretjeranu upalu u crijevima. Tim je u laboratorijskim eksperimentima otkrio da lijekovi koji već postoje mogu izliječiti bolest, no potrebno je još ispitivanja. Crohnova bolest i ulcerozni kolitis najčešći su oblici upalne bolesti crijeva. Procjenjuje se da pogađaju pola milijuna ljudi u Velikoj Britaniji. BBC

06.06. (11:00)

Brze i kratke

  • Pregazili mu “crvenu liniju”: Putin upozorio zapadne zemlje da poduzimaju “vrlo ozbiljan i opasan korak” isporukom oružja Ukrajini, što bi moglo rezultirati time da Moskva krene naoružavati njihove neprijatelje (Index)
  • U EU parlamentu do sada je bilo ukupno 20 zastupnika iz Hrvatske. Sadašnjih 12 htjeli bi tamo opet (N1)
  • Unatoč poplavama padaju cijene žitarica i uljarica (Agroklub)
  • Povjesničar Klasić o Pejakovićevoj ostavci u Javnoj ustanovi Spomen-područja Jasenovac: povjesničar Vladimir Geiger (koji je ukazao na greške) se isključivo bavi pronalaženjem grešaka u tuđim radovima, cilj mu nije suočavanje s prošlošću, a one se koriste za relativiziranje ustaških zločina (Nacional)
  • Najprofitabilnija tvrtka je Sokol, najveći promet ima Securitas, a najbolje plaće djelatnicima daje Fina GS. Kratki je to prikaz zaštitarskog tržišta koje je lani zabilježilo solidan rast (tportal)
  • Kreću vrućine: sunčano, vrlo toplo, a ponegdje i vruće s najvišim dnevnim temperaturama zraka između 26 i 31 Celzijev stupanj, stižu noći s najmanje 20 stupnjeva (Index)
  • Kila mahuna k’o tri kile vratine! Na jednoj tržnici 42 posto skuplje nego lani (Danica)
06.06. (09:00)

Uzgajati koprive u dvorištu i miran si od gromova

Češći su meteoalarmi, promjene vremena naglije su, a olujna nevremena intenzivnija, ali i puno više lokalizirana

Vrijeme brzo ide iz jednog stanja u drugo. Te promjene su vrlo brze i nagle, a ranije ih nismo imali tako često. Događa se i da nevrijeme snažno pogodi jedno mjesto, a obližnje zaobiđe. Izgleda da se fina struktura olujnog nevremena mijenja. Oštrije su granice između područja pogođenih tučom i poplavama. Olujni oblaci kreću se 50 posto brže, nego prije 30 godina kada su se kretali 25-30 na sat. Znanstvenog objašnjenja nema, a suptilnu ulogu na to mi moglo imati – veća količina betona i asfalta, koje doprinose zagrijavanju. El Niño polako popušta, ali da je nezahvalno prognozirati hoće li ovo ljeto biti kišnije i vlažnije od nekoliko prethodnih – rekao je za N1 atmosferski fizičar Branko Grisogono.