05/04/2026 - Monitor.hr
Danas (13:00)

Kratki od mora do Svemira

Artemis II: Povratak na Mjesec uz malo sna i puno discipline

Misija Artemis II uspješno napreduje, a četvero astronauta već je prošlo točku izjednačenja gravitacije te su sada bliže Mjesecu nego Zemlji. Astronom Ante Radonić ističe da posada trenutno odmara u skučenih devet kubika kapsule Orion, dok sustavi rade besprijekorno. Brzina letjelice pala je na oko zbog Zemljine privlačne sile. Ova misija nije samo let, već priprema za trajni boravak na Mjesecu i budući put prema Marsu. Iako NASA cilja na 2028. godinu za slijetanje, razvoj lunarnog landera ostaje najveći tehnički i financijski izazov. HRT

Danas (14:00)

Prije Amena

Papa Lav XIV vodi svoj prvi uskrsni Urbi et Orbi

Na Uskrs, papa je održao misu na otvorenom na Trgu svetog Petra prije nego je izrekao svoju uskrsnu poruku i ponuditi tradicionalni blagoslov “Urbi et Orbi” gradu (Rimu) i svijetu. osobno je nosio drveni križ kroz svih 14 postaja Križnog puta u Koloseumu na svoj prvi Veliki petak kao papa, što je prvi put u desetljećima da papa nosi križ na svaku postaju. 24 sata

Danas (13:00)

Brze i kratke

  • Mađari iduće nedjelje izlaze na izbore koje Politico opisuje kao najvažnije u EU-u u posljednjih pet godina, a Deutsche Welle kao referendum o tome hoće li zemlja skrenuti prema punom autoritarizmu i Rusiji ili se vratitit liberalnoj demokraciji i EU (Jutarnji)
  • Očekuje se nagli skok dizela, čak za 13 centi… nove cijene – litra dizela 1,86, a eurosupera 1,66 eura (Poslovni)
  • Majstorska cesta, zaštićeno kulturno dobro i jedan od simbola Parka prirode Velebit, otvorena davne 1832., uskoro bi trebala biti sanirana (HRT)
  • Mussolinijeva ljetna vila na Jadranu prodana za 1,2 milijuna eura (N1)
  • Papa Lav XIV.: ”Nemojte ostati nijemi zbog svjetskih sukoba” (HRT), čeka se njegov prvi Urbi et Orbi (HRT)
Danas (12:00)

Sve isto, samo s manje oduševljenja

Dežulović: Kratka povijest najboljeg od svih mogućih svjetova

Kad se, međutim, točno i okruglo pedeset godina kasnije, prošle subote 28. ožujka pred splitskom lukom ukazala divovska silueta nuklearnog nosača aviona USS Gerald R. Ford, najvećeg ratnog broda ikad sagrađenog – desetak metara dužeg i od stare Saratoge – nije više bilo ni Hajduka u četvrtfinalu Kupa prvaka ni znatiželjne djece da se potrpaju u čamce za obilazak plovećeg Disneylanda s čokoladicama, žvakaćim gumama i Pall Mallom bez filtera. Posada američkog orijaša ovoga puta, naime, nije u Split stigla položiti vijenac partizanskim mornarima, u misiji održavanja prijateljskih odnosa s malom svjetskom nesvrstanom silom, već na “redovno održavanje i kraći odmor”, nakon misija u Karipskom, Crvenom i Sredozemnom moru, usidren pred obalama Venezuele i Bliskog istoka.

A nije, istina, ni prvi put: nosaču aviona Gerald R. Ford ovo je već treća posjeta Splitu, uplovljava on u ovdje redovno kao kakav talijanski kruzer, pa je tako pred splitskom lukom bio usidren i pola godine ranije, prošle jeseni. Pedeset godina kasnije, shvatili ste, američke pizdarije već odavno imamo i kod kuće. Sve otkako živimo u svijetu Coca-Cole, najboljem od svih mogućih svjetova. Boris Dežulović za N1

Danas (11:00)

Teksas časti, Europa plaća

Energetski raskol: Amerika pliva u plinu, ostatak svijeta tone

Dok cijene nafte divljaju zbog sukoba s Iranom, tržište plina proživljava bizarnu podijeljenost. U SAD-u je prirodni plin nusprodukt nafte toliko obilan da mu je cijena u Teksasu negativnaproizvođači plaćaju da ga se riješe zbog manjka infrastrukture. Nasuprot tome, Europa i Azija trpe ogroman cjenovni šok. Gubitak katarskog plina zbog blokade Hormuškog tjesnaca stvorio je rupu od 20% globalne ponude, tjerajući države natrag ugljenu. Uz poluprazna skladišta i skupe termine za iduću zimu, energetska neizvjesnost ponovno dominira nad optimizmom. Mario Gatara za Ekonomski lab

Danas (09:00)

Htjeli su polja, dobili su ih

Pannonian: Veliko isušivanje europske Amazone u 19. stoljeću

Nekadašnji golemi sustav močvara i meandara Karpatskog bazena transformiran je u 19. stoljeću jednim od najvećih inženjerskih pothvata u Europi. Regulacijom Dunava i Tise, kojom je riječni tok skraćen za stotine kilometara, isušeno je 12,5 milijuna hektara poplavnih područja radi poljoprivrede i sigurnosti. Iako je projekt omogućio intenzivnu proizvodnju žitarica, dugoročna cijena je visoka: gubitak bioraznolikosti, pad podzemnih voda, zaslanjivanje tla i ekstremne suše. Danas se napori usmjeravaju prema “rewildingu” i obnovi vlažnih staništa kako bi se ublažile ekološke neravnoteže ovog radikalno izmijenjenog krajolika. Eduardo Vespucci na fejsu.