Protein comparison of food pic.twitter.com/62lwLMonGL
— Science girl (@sciencegirl) April 4, 2026
Prehrambeni sustav i dalje stvara ogromne količine otpada, primarno zbog izazova u očuvanju kvalitete nusproizvoda i nedostatka isplativih poslovnih modela. Doc. dr. sc. Ditte Baun Hermund ističe da bogati resursi poput ribljih glava, kože, kostiju, ali i algi te invazivnih vrsta, često ostaju neiskorišteni unatoč visokom udjelu nutrijenata. Nusproizvodi morske industrije izuzetno su osjetljivi na oksidaciju i zahtijevaju brzu obradu. Kako bi se ubrzao prijelaz na kružnu ekonomiju, nužno je razvijati ekonomski skalabilna rješenja te jačati suradnju između znanosti, industrije i kreatora politika uz ciljane financijske poticaje. Savjeti
“Najgora, najodvratnija stvar koju sam ikada stavio u usta.” Čovjek koji je jeo anus vepra, tuljanove oči i kucajuće srce kobre, titulu je dodijelio – islandskom nacionalnom jelu.
Zašto to itko jede? Isto pitanje Islanđani bi mogli postaviti nama za sarmu od kiselog kupusa. O tankoj liniji između otmjenog i odvratnog piše Kaja Sajovic u osmom broju Kako magazina, teme Hrana (Instagram).
Svijet se suočava s rizikom od nove krize opskrbe hranom pod utjecajem triju čimbenika: rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku i najsnažnijeg dosad zabilježenog El Niña. Unatoč rekordnim žetvama koje su ublažile dosadašnje potrese, poremećaji u izvozu žitarica, skupo gnojivo te suše i oslabljeni monsuni u Indiji i Africi prijete drastičnim padom prinosa. Stručnjaci upozoravaju da bi skok cijena nafte i manji urodi riže mogli dovesti do znatnog poskupljenja hrane, pri čemu su najugroženije siromašne zemlje i ratna područja gdje se glad često koristi i kao oružje. DW
Europska unija planira ublažiti regulaciju nove generacije GMO-a (NGT). Prema novoj uredbi, kategorija NGT1 (biljke modificirane unutar iste vrste) bila bi izuzeta od strogih sigurnosnih provjera i obveznog označavanja na pakiranjima. Dok Europska komisija to opravdava razvojem usjeva otpornijih na klimatske promjene, ekološke udruge, mali poljoprivrednici i trgovački lanci oštro prosvjeduju. Upozoravaju da se time ugrožava suverenitet hrane, a profit prepušta biotehnološkim korporacijama. Iako su odbori EP-a tražili označavanje sjemena i zabranu patentiranja, protivnici traže potpuno odbacivanje teksta i očuvanje prava potrošača da znaju što jedu. H-alter
Svjetske cijene hrane u travnju 2026. porasle su za 1,6 %, dosegnuvši 130,7 bodova na FAO indeksu. Glavni pokretači rasta su biljna ulja, koja su na najvišoj razini u dvije godine, te meso, koje bilježi povijesne rekorde zbog ograničene ponude govedine i svinjetine. Žitarice su također poskupjele uslijed suša, skupih gnojiva i logističkih problema u Hormuškom tjesnacu. Ovaj val poskupljenja donekle su ublažili šećer i mliječni proizvodi, koji su pojeftinili zahvaljujući dobrim žetvama u Brazilu i sezonskom vrhuncu proizvodnje mlijeka u Europi. Agroklub
https://www.youtube.com/watch?v=j19lkSBjFYI
U videu putujući par Sara i Ryan istražuju gastronomsku ponudu Splita, kušajući razna tradicionalna jela koja su ih oduševila:
Glavni su „negativci“ fizika i biologija. Na visini od 9000 metara, vlažnost zraka u kabini pada ispod 12%, što isušuje naše nosnice i smanjuje osjetilo mirisa. Zbog niskog tlaka i stalne buke motora, percepcija soli i šećera opada za čak 30%. Bez ekstremnog dodavanja začina, čak i vrhunska jela na nebu postaju bezukusna. Putnici u prvoj klasi možda uživaju u boljim namirnicama, no zakoni biologije ne štede nikoga – na krstarećoj visini svi smo, gastronomski gledano, pomalo “prehlađeni”. Revija HAK
Nova studija stručnjaka s Harvarda i Michigana upozorava da ultraprerađena hrana (UPH) dijeli više sličnosti s cigaretama nego s pravom hranom. Dizajnirana pomoću industrijskog inženjeringa, ova hrana cilja centre za nagradu u mozgu, stvarajući ovisnost sličnu nikotinskoj. Autori ističu da strategije poput “health washinga” (etikete “low fat”) služe za zavaravanje potrošača, baš kao nekada filteri na cigaretama. Iako kritičari dvoje oko farmakološke prirode ovisnosti, znanstvenici pozivaju na hitnu regulaciju marketinga i promjenu fokusa s individualne odgovornosti na odgovornost prehrambene industrije radi očuvanja javnog zdravlja. tportal
Suvremena prehrana sve se više udaljava od kuhanja i umjerenosti, a posljedice su vidljive u rastu otpada, zdravstvenih problema i opterećenju okoliša. U Hrvatskoj se godišnje po stanovniku baci oko 72 kilograma hrane, dok trećina ukupno proizvedene hrane završi u otpadu. Istodobno, Hrvatska je pri vrhu Europe po pretilosti, a velik dio ljudi s probavnim tegobama nema dijagnozu. Stručnjaci ističu da rješenje nije u radikalnim promjenama, već u svjesnijem planiranju, kupnji i odnosu prema hrani kao dijelu održivog načina života. HRT
Američke prehrambene smjernice DGA 2025.–2030. izazvale su oštre kritike stručnjaka i nevladinih organizacija zbog prevelikog naglaska na meso, punomasne mliječne proizvode i visoki unos proteina te zbunjujućih poruka o “zdravim mastima”, uključujući maslac i goveđi loj. Kritičari upozoravaju na zanemarivanje znanstvenih dokaza o rizicima crvenog mesa i zasićenih masnoća, kao i izostanak održivosti i okolišnog aspekta. Smjernice se percipiraju kao politički ublažene i prilagođene prehrambenoj industriji. Index