UbuWeb: Kultno mjesto za avangardnu umjetnost. Ovdje ćeš pronaći rijetke filmove, zvučne zapise i tekstove koje ne možeš naći nigdje drugdje – od nadrealizma do suvremenog konceptualizma. digitalni ekvivalent tajne knjižnice sakrivene u podrumu nekog pariškog muzeja – samo što je potpuno besplatna i dostupna svima. To nije samo “web stranica”, već masivni, neprofitni arhiv posvećen svemu što je radikalno, eksperimentalno i često potpuno neshvaćeno u “mainstream” kulturi.
Osnovao ga je 1996. Kenneth Goldsmith kao gerilski arhiv koji prkosi tržišnoj logici. To je riznica u kojoj Salvador Dalí, John Cage i Samuel Beckett koegzistiraju s opskurnim punk performansima i zaboravljenim manifestima. Tu su, primjerice, videi performansa Marine Abramović i Ulaya, tekstualne dokumente s vizualnom poezijom, razni povijesni dokumenti i slično. Njegova snaga leži u anti-komercijalizmu: nema reklama, pretplata ni algoritama. Sve je besplatno i dostupno, od zaboravljenih filmova francuskog novog vala do zvučne poezije dadaista. To nije samo baza podataka, već živi spomenik umjetničkoj slobodi koji čuva ono što bi “mainstream” internet, zbog autorskih prava ili čiste bizarnosti, odavno izbrisao.
Ovaj video donosi analizu slavnog remek-djela “Nighthawks” (Noćne ptice u baru) Edwarda Hoppera iz 1942. godine. Autor istražuje kako je Hopper, čovjek koji je i sam bio bolno sramežljiv i visok preko dva metra, uspio naslikati samu srž urbane otuđenosti. Priča otkriva da slika nije samo prikaz kasnonoćnog bara, već odraz Hopperova tjeskobnog braka s Jo, koja mu je bila jedini model, ali s kojom je često živio u eksplozivnoj tišini. Slika je dovršena samo nekoliko tjedana nakon napada na Pearl Harbor i ulaska Amerike u rat.
Iako Hopper nije slikao ratne scene, autor videa ističe da je opći osjećaj strepnje i užasa koji su Amerikanci tada osjećali “natopio” samu sliku. Video objašnjava majstorsku upotrebu svjetla – tada novonastalog neona – koje likove u baru zatvara poput “uzoraka u tegli”, bez vidljivih vrata za izlaz. Iako se godinama tragalo za stvarnom lokacijom bara u New Yorku, istina je da je on postojao samo u umjetnikovoj glavi, kao spoj sjećanja i filmskog utjecaja. Na kraju, video nas podsjeća da nas Hopperove slike zapravo tješe: pokazuju nam da u svom osjećaju usamljenosti – nismo sami. Great Art Explained
Google Arts & Culture je platforma koja surađuje s više od 2000 kulturnih institucija iz 80 zemalja. Njena najveća snaga je tehnologija ultra-visoke rezolucije (Gigapixel) koja omogućuje da vidite poteze kista jasnije nego u stvarnosti. Osim što nudi virtualne šetnje (Street View) kroz muzeje poput Louvrea ili dvorca Versailles, stranica koristi proširenu stvarnost (AR) kako bi projicirala remek-djela u vaš dnevni boravak. Uz edukativne igre i AI eksperimente, poput pretvaranja vašeg portreta u stil Van Gogha, Google je uspio učiniti visoku kulturu dostupnom, interaktivnom i beskrajno zabavnom svima.
Autistična umjetnica osvojila najprestižnije britansko priznanje i ispisala povijest
Povijest umjetnosti ujedno je povijest cenzure: od ikonoklazma i Michelangelova “krojača gaća” do uklanjanja Banksyjeva murala pred londonskim sudom. Razlozi se mijenjaju – vjera, država, moral, tržište – ali obrazac ostaje isti: ono što vrijeđa nije golotinja ni provokacija, nego izazov autoritetu. Primjeri, od Goye i Daumiera do Ai Weiweija i Serrana, pokazuju da današnje društvo jednako nervozno reagira na umjetnost kao i nekadašnja inkvizicija. Čak je i Muzej zabranjene umjetnosti u Barceloni zatvoren – ne zbog političkog pritiska, nego zbog štrajka radnika, paradoksalno potvrđujući da sloboda i kapital rijetko idu ruku pod ruku. tportal
Festival „Nosi se“ u Benkovcu prekinuli su nasilni branitelji (Index), potvrdivši staru istinu: umjetnost često izaziva burnije reakcije od politike. Povijest je puna primjera u kojima su djela šokirala publiku – od Duchampova pisoara i Stravinskijevog baleta do Serranova „Piss Christa“ i Picassove „Guernice“. Neka su djela izazvala paniku, zabrane ili političke krize, druga su postala simbol otpora i društvene promjene. Umjetnost može biti provokacija, oružje i ogledalo društva, a granica između slobode izražavanja i „uvrede“ ostaje tanka – i često eksplozivna. N1
Leonardo da Vinci, car Hadrijan, Oscar Wilde i mnogi drugi slavili su ljubav izvan okvira društvenih normi – ali često pod prijetnjom progona. Od grčke „pedagoške“ nježnosti i renesansnih učenika do viktorijanske zatvorske kazne, odnos prema istospolnoj ljubavi oscilirao je između prihvaćanja i spaljivanja. Povjesničar Dino Heiker podsjeća da ni „treći spol“ nije nova pojava – od Tahitija do Indije postoji stoljećima. Povijest pokazuje: kvir osobe uvijek su postojale, voljele i ostavile trag – samo im je društvo redovito kompliciralo život. DW
U tekstu za Ideje Zdenko Duka predstavlja dvije knjige o umjetnosti i kreativnosti – Umijeće stvaranja Josepha Nguyena i Zašto umjetnost Briana Enoa. Prva nudi samopomoćni pristup buđenju kreativnosti, tvrdeći da je svatko umjetnik, dok druga širi pojam umjetnosti izvan galerija, ističući njezinu emocionalnu i društvenu funkciju. Kroz optimistične i ponegdje naivne tvrdnje o stvaranju, obje knjige pozivaju na istraživanje osjećaja, igre i intuicije. Umjetnost je, zaključuju autori, alat za osobnu i kolektivnu transformaciju – i nešto što bismo svi trebali više prakticirati, a manje suditi.
These paintings made by artist Alex Colville in the 50s to 70s, look like early video game graphics. pic.twitter.com/TApBLEa0KH
— Historic Vids (@historyinmemes) May 28, 2025
Slikar Oton Iveković, pjesnik Antun Mihanović i kipar Antun Augustinčić sada simbolično bdiju nad gradom Klanjcom, kojem su ostavili snažan umjetnički i povijesni pečat. Njihovi portreti oslikani na betonskom zidu površine veće od 100 četvornih metara, djelo akademske slikarice Maje Vukine Bogović, predstavljaju monumentalni umjetnički projekt koji privlači poglede iz daljine. Ovaj zahtjevan pothvat umjetnica je realizirala viseći s užeta, oslanjajući se na podršku Hrvatske gorske službe spašavanja. tportal