22.11.2019. (11:00)
U splitskoj Banovini predstavljeno je pobjedničko rješenje međunarodnog natječaja za most preko Kaštelanskog zaljeva, ključni dio projekta Novi ulaz u Split. Projekt potpisuju studio 3LHD i slovenska tvrtka Pipenbaher Inženirji. Most dug 1600 metara povezivat će Split i Kaštela te poboljšati vezu prema Trogiru, zračnoj luci i autocesti. Prepoznatljiv će biti po dvama pilonima visokim 157 metara inspiriranim dalmatinskim vapnencem. Uz četiri prometne trake predviđene su i pješačke te biciklističke staze s vidikovcima, čime most postaje i novi javni prostor te rekreacijska zona iznad mora. Slobodna, Jutarnji, Index, 3LHD
Rekonstrukcija dvorišta i prizemlja Papalićeva palača, u kojoj djeluje Muzej grada Splita, nominirana je za nagradu Bernardo Bernardi Award za najuspješnije ostvarenje u području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2025. godini. Autorski tim Damir Gamulin, Antun Sevšek i Ivo Vojnović osmislio je suvremen muzejski prostor koji arheološku baštinu interpretira kao živ i interaktivan dio grada. Projekt „Palača života – grad mijena“ donio je novi stalni postav koji povezuje arheologiju, povijest i suvremeno iskustvo posjetitelja, čime splitski muzej postaje dinamično mjesto susreta, dijaloga i razumijevanja prošlosti. Journal
Četvero mladih ljudi u sedmom nastavku serije “Ne zaboravite ostaviti recenziju”, podijelilo je i svoje motive dolaska u Split. Za turiste, Split je mjesto gdje se sve svodi na doživljaj, no svjesni su i kritika lokalnog stanovništva. Prodali su nam ‘novu Ibizu’, a dobili smo kućni red obiteljskog hotela… kaže jedan razočarani posjetitelj. No, za domaće je Split previše pozicioniran kao party grad. Sve je golo i pijano, svi rigaju, pišaju na sve strane. Smatram da bi se na tome trebalo poraditi i regulirati to… Noćni život privlači tisuće mladih, ali tjera stanare iz vlastitih domova. Klubovi skupljaju lajkove, a Splićani broje neprospavane noći. HRT
Suvlasnici nebodera u splitskom naselju Blatine vlastitim su sredstvima, bez subvencija, ugradili fotonaponsku elektranu vrijednu 12.000 eura i sveli trošak zajedničke struje na nulu. Zgrada as 64 stana jedinstvena je i po tome što nitko ne duguje pričuvu već 25 godina, zahvaljujući dogovoru o zajedničkom plaćanju. Elektrana proizvodi 10 kWh energije i višak predaje HEP-u, čime se ulaganje vraća kroz nekoliko godina. Projekt bi uskoro mogli slijediti i susjedni neboderi, dok promjene zakona nakon 2025. prijete smanjenjem isplativosti sličnih ulaganja. Zgradonačelnik
Idejno rješenje za Split 3, potpisuju arhitektice Juras, Medoš, Vitlić i Žilić, dovršava urbanu strukturu naselja Križine-Trstenik. Projekt uključuje multifunkcionalni trg, urbani park sa sportskim i rekreativnim sadržajima, novu sportsku dvoranu i poslovno-trgovački kompleks s podzemnom garažom. Očuvane su pješačke osi, postojeće zelenilo i prostorna fleksibilnost. Trg i krov dvorane stvaraju nove prostorne dimenzije, a “unutarnja ulica” u zgradi potiče interakciju korisnika. Cilj je kvalitetan, funkcionalan javni prostor koji odgovara potrebama lokalne zajednice i integrira se u postojeći urbanistički kontekst. Haus
Puljak se izlaskom iz politike vratio znanosti. No, i dalje prati sve vezano za Split. Tvrdi da HDZ-ova “vertikala” nije preduvjet za projekte te kao primjer navodi Žnjan i Spaladium Arenu. Odbacuje optužbe Šute i Keruma oko pogodovanja Debeljaku i dugova, ističući da je Split ostavio u stabilnom stanju i bez “uhljebljivanja”, te su pazili da ne dođe do zastare. Kaže da je izbore izgubio jer su se protiv njega udružili HDZ, Kerum, mediji i kriminalci, te jer SDP nije htio koaliciju. Mediji su, po njemu, krivo prikazali njegovu kritiku SDP-a kao negativnu kampanju. Kritizira HDZ zbog korištenja vjere i domovine u političke svrhe i podsjeća da je i Sanader djelovao pristojnije. Net
Split 3 bio je tema brojnih međunarodnih izložbi, a veliko zanimanje izazvalo je njegovo pojavljivanje na izložbi o socijalističkoj arhitekturi u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MOMA) gdje ga se spominjalo kao suvremenu Dioklecijanovu palaču, simbol Splita iz doba starog Rima. “Split 3 je puno više od naselja, to je prostor u kojem je arhitektura u službi zajednice. Pažljivo planiran s naglaskom na javni interes i kvalitetu života, projektiran je kao cjelovit i funkcionalan grad unutar grada. Odražava visoke standarde kolektivnog stanovanja i prostorne pravednosti.” Izgrađen 70-ih, na njemu je radio cijeli tim arhitekata. Danas se smatra jednim od najvažnijih primjera urbanizma i arhitekture socijalističke Jugoslavije. “Mi smo vjerovali da arhitektura može oblikovati odnose među ljudima – kroz trgove, hodnike, zajedničke terase.”… napisala je jedna od arhitektica u svojoj monografiji. Tome je posvećena i jedna od epizoda Betonskih spavača. Index
Boris Magaš, arhitekt Poljuda s lakoćom spaja znanja različitih područja – povijesti i teorije arhitekture, umjetnosti, ali i konstrukcije i statike – kreativno ih preplićući i nadograđujući te dovodeći do inovativnih oblikovnih, prostornih i konstrukcijskih ishoda. Tako Magaš je uistinu uzor i motivacija, primjer kako do najsuvremenijih postignuća doći s osloncima u povijesti i teoriji, kažu stručnjaci za tportal. U svijetu je nakon Poljuda, izgrađeno nekoliko stadiona po tom predlošku. Poljud, iako zaštićeni spomenik kulture, može se obnavljati bez problema ako se zadrži ideja i vizualna vrijednost Magaševog djela, uz primjenu suvremenih tehnologija i sigurnosnih standarda. Rušenje se smatra gubitkom identiteta Splita i Dalmacije, ali arhitekt Bužančić ističe da takve tvrdnje pretjeruju – obnova s modernim materijalima ne bi uništila vrijednost originala, niti bi digitalni semafori ili slično bili “hereza”. Ključno je da obnova bude održiva i financijski razumna, kako ne bi “pojela” sredstva za druge spomenike, a Poljud bi nakon temeljite obnove ostao najmoderniji stadion u Hrvatskoj. tportal
Osim zapuštene sportske infrastrukture, oštećenje pokrova poljudskog stadiona u oluji i prateća rasprava o njegovom rušenju nastavljaju nam otkrivati u kojoj mjeri smo kao društvo spremni žrtvovati čak i najznačajnije dosege vlastitog kulturnog nasljeđa zarad brzih rješenja. U srpnju, nakon nevremena, Tomislav Šuta poništava javnu nabavu zbog novonastalih okolnosti koje “više ne odražavaju stvarno stanje predmeta nabave”. No, umjesto da “stane na balun” i izvuče pouke iz manjkavosti dotadašnjeg pristupa, novi gradonačelnik pod pritiskom ishitreno produbljuje sustavne greške u koracima. Još na dan oluje, naizgled progresivnom retorikom participativne demokracije najavljuje kobno prepuštanje odluke o sudbini Poljuda građanima putem referenduma, uz otvaranje mogućnosti za skidanje trajne konzervatorske zaštite i rušenje stadiona.
DAS poziva na cjelovit, stručan i transparentan proces, naglašavajući da se zaštite kulturnim dobrima “ne daju olako” te da je “neprihvatljiva ideja samovoljnog pričanja o ukidanju iste”. Upozorava da se odlučivanje o sudbini Poljuda “ne smije prepuštati interesnim skupinama niti provoditi kroz populističke referendume”. Fabijanić podsjeća da je njegov tim već izradio projekt obnove stadiona koji Grad Split “drži u ladici”, daleko od očiju javnosti. Novosti
Politička priča obitelji Puljak započela je 2010. godine, da bi za tri godine Marijana Puljak ušla u Gradsko vijeće. Supruga znanstvenika Ivice ulazi u sabor 2020., a samo godinu kasnije Ivica pobjeđuje Vicu Mihanovića, ali s labavom većinom u vijeću. Tada se ponavljaju izbori gdje Puljak učvršćuje poziciju. Što se dogodilo u sljedeće tri i pol godine da su Splićani okrenuli leđa Puljku? Razlog je u katastrofalno vođenoj kampanji. Umjesto da se bazira na uspjesima, uglavnom je napadao svoje protivnike, što bi imalo više smisla da je izazivač. Prvi krug je prošao u znaku napada na Davora Matijevića, SDP-ovca koji ga nije ni mogao ozbiljnije ugroziti. Time je ujedno postigao da mu SDP, potencijalni partner u vijeću, okrene leđa. Istu taktiku ponavlja u drugom krugu, napadajući Šutu. A tu treba nadodati i svađe s partnerima s kojima je i ulazio u koalicije… Index