22.11.2019. (11:00)
Politička priča obitelji Puljak započela je 2010. godine, da bi za tri godine Marijana Puljak ušla u Gradsko vijeće. Supruga znanstvenika Ivice ulazi u sabor 2020., a samo godinu kasnije Ivica pobjeđuje Vicu Mihanovića, ali s labavom većinom u vijeću. Tada se ponavljaju izbori gdje Puljak učvršćuje poziciju. Što se dogodilo u sljedeće tri i pol godine da su Splićani okrenuli leđa Puljku? Razlog je u katastrofalno vođenoj kampanji. Umjesto da se bazira na uspjesima, uglavnom je napadao svoje protivnike, što bi imalo više smisla da je izazivač. Prvi krug je prošao u znaku napada na Davora Matijevića, SDP-ovca koji ga nije ni mogao ozbiljnije ugroziti. Time je ujedno postigao da mu SDP, potencijalni partner u vijeću, okrene leđa. Istu taktiku ponavlja u drugom krugu, napadajući Šutu. A tu treba nadodati i svađe s partnerima s kojima je i ulazio u koalicije… Index
Goran Vojković smatra da je Puljak, znanstvenik s više citata na Google Scholar nego što će HDZ imati afera, bio osoba koja je mogla zaista promijeniti Split, ali i proširiti se na nacionalnu razinu kao stvarna oporba HDZ-u da nije imao jedan problem – posvađao se sa svima (Sličnog je stava i Petranović za tportal). Puljak je pogriješio fokusirajući se na SDP-ovog kandidata Davora Matijevića u prvom krugu, smatra Jaroslav Pecnik za N1. Split tako ostaje grad čiji gradonačelnici ne dožive više od jednog mandata.
Novi gradonačelnik Tomislav Šuta Puljkovim povlačenjem imat će manje problema nego Peđa Grbin u Puli ili Pavliček u Vukovaru. U potonjem su birači više kaznili Penavu nego birali Pavličeka koji je i bio dogradonačelnik. Glasovi Selak Raspudić, kojih nije malo, više su rezultat nezadovoljstva Tomaševićem. Njezina retorika u kampanji je pokazala kako nije dorasla jednoj takvoj funkciji. A kad se podvuče crta ispod rezultata lokalnih izbora, HDZ se pokazao uvjerljivim pobjednikom koji, zadržavši Osijek i Zadar te osvojivši Split, sada drži vlast u tri od pet najvećih gradova. tportal
Mi smo više napravili nego što smo rekli. Neke projekte nismo napravili iako smo rekli da hoćemo, ali smo napravili i neke koje nismo najavili. Mi smo jedan od velikih gradova, možda i jedini, koji ima upisanu svu djecu u jaslicama i vrtiću. Izgradili smo i dvije javne garaže, a gradit ćemo ih još pet. Kupili smo nove autobuse i isplanirali nove linije prema željama građana, a zatim smo riješili i problem nedostatka vozača. Ne smijemo dopustiti da se Grad Split pretvori u grad koji će voditi ljudi kojima je grad bankomat – Matijević i Šuta su takvi. Obnovit ćemo sve škole i sve će biti u jednoj smjeni. Politika nije i neće odlučivati o Hajduku, imaju svoj Nadzorni odbor. Rekao je gradonačelnik Splita za Index
Splitska riva i Dioklecijanova palača bit će pod morem do 2050., ali ljudi to ne mogu osvijestiti, izjavio je umirovljeni sveučilišni profesor prava, političar, kulturni animalist i kulturni botaničar iz Splita Nikola Visković u emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić, koju možete gledati na ovoj poveznici. ” Ljudima je važno da prežive, i nije ih briga za unuke. A moji će unuci imati teška okapanja, planeta će biti u vrlo bolesnom stanju”, upozorio je splitski profesor, koji je s Tomičićem razgovarao i o hrvatskoj i svjetskoj politici u svjetlu epohalnih klimatskih promjena. Novosti
Inzistiranje da datum oslobođenja Splita od fašizma ostane na štandarcu još je vrijednije jer je Puljak taj potez poduzeo tri mjeseca prije lokalnih izbora i time pokazao hrabrost, ali i zadao domaći zadatak drugim gradonačelnicima. Pod nacionalnu kapu i zastavu trpa se sve i svašta samo da ima nacionalni, a pogotovo isključivi predznak. Pokušava se prikazati kako povijest 1941.-1945. nije bila tako strašna, ustaše nisu bili takvi zločinci i ako su nešto kojim slučajem i učinili loše, to je eto, tako, bilo iznuđeno, ali sve ono što su činili antifašisti, što su poduzimali partizani, to je bio zločin svjetskih razmjera, komentira politički analitičar Jaroslav Pecnik za Novosti. Gradska uprava Splita namjerava ukloniti spomenik i pokloniti ga Muzeju pobjede u Šibeniku.
Prošlogodišnjom odlukom splitskog Gradskog vijeća naknadno je uklesan datum oslobođenja Splita od fašizma na štandarcu na kojem su već bili datumi iz splitske povijesti, redom do 1991., što ih je uklesao akademski kipar Kuzma Kovačić koji je podnio tužbu da su naknadnim uklesavanjem povrijeđena njegova autorska prava. Sud je naložio uklanjanje naknadno uklesanog datuma “26. listopada 1944.” u roku od 15 dana, kako navode lokalni portali, neovisno što je ta odluka nepravomoćna. Gradonačelnik Puljak tvrdi kako je “oslobođenje od fašista koji i dan danas svojataju Split i Dalmaciju za njih važno jer je to uvjet opstanka svih nas ovdje gdje živimo od pamtivijeka“, nadodavši kako građani Splita imaju pravo odlučivati što će pisati na ulicama njihovog grada. Također, kažu da će predložiti rješenje da datum ipak ostane, pa makar bez “umjetničkog djela” navednog autora (Index)… Prošle godine o negodovanju autora pisali na Novostima. Evo što kažu na Forumu
Prvi na redu bit će središnji dio Rive uređen 2009. godine: ondje će se ukloniti glomazni nosači tendi i rasvjetna tijela, nazivani ‘jarbolima’ i ‘vješalima’, te će se rekonstruirati rasvjeta i zelenilo. Vrijednost tog zahvata procijenjena je na 3,5 milijuna eura. Sama riva bit će proširena i gotovo udvostručena po površini, uklonit će se postojeća parkirališta, podna površina popločat će se u skladu s postojećom Rivom, zasadit će se palme, postaviti urbana oprema i nekoliko štekata kafića. Istočni dio Rive počeo bi se uređivati godinu dana kasnije, također bi gotovo potpuno pripao pješacima. Umjesto parkirališta niknut će podzemne garaže s tisuću mjesta. tportal
Nakon utakmice polufinala Hrvatskog nogometnog kupa, gdje je Dinamo pobijedio Hajduk 0:1 te izbacio ih iz utrke za naslov koji su osvajali zadnje dvije godine, Torcida je provalila na teren i krenula prema Boysima, u čemu ju je spriječila policija, a zatim su se najvatreniji navijači Hajduka sukobili s policijom izvan stadiona. Fotografije nakon divljanja poslije poraza pokazuju štetu koju je pretrpio splitski stadion. Navijači su trgali stolce i bacali ih na stazu uz teren, bijesni zbog poraza i nakon susreta s policijom.
Nekoliko policajaca je završilo u bolnici, jedan je i operiran. Povjerenstvo za natjecanje u Prvoj HNL donijelo je odluku o suspenziji Gradskog stadiona Poljud za odigravanje svih utakmica seniorske momčadi HNK Hajduk do konačne odluke Disciplinske komisije. Index Oglasilo se i vodstvo kluba, predsjednik Jakobušić je rekao kako ga je sram (Index), a predsjednik Milanović iskoristio je situaciju da kritizira Plenkovića, MUP i Božinovića, ustvrdivši kako su se neredi mogli spriječiti (Slobodna). Oglasila se i Torcida, s citatom iz Velog mista: Kako smo igrali, zaslužili smo (Sport klub, Sportske novosti)
Nedavno nas je šjor Vlado Šeks podsitija na to da je živ. Već smo bili mislili da je umra, da ga je progucala crna zemlja, da se crvi goste na kostima velikana, al onda se iznenada ukaza, zdrav, čil i vesel, na fešti povodom “34. obljetnice utemeljenja HDZ-a u Splitu”. Tamo je šjor Vlado, sićajući se slavnih uspjeha stranke, izjavija da je “Split bio jedno vrlo čvrsto jugo-militarističko središte”. I još je reka: “Mi smo se ovdje obračunavali i s Hrvatima koji su samo gledali kroz optiku jugoslavenstva, a hrvatske nacionalne interese zapuštali.”
Mi pinku stariji još pamtimo kakvi je pakal vlada u “jugo-militarističkom središtu”. Koncen osandesetih, recimo, Split je ima vrhunski nogometni klub, vrhunski teatar i vrhunski dnevni list. A onda je uletija HDZ da bi ka zastupnik “hrvatskih nacionalnih interesa” vrhunski sorija sve tri institucije.
Samo terminator sa kodnim imenom Kutle dobija je od HDZ-a na poklon više od sto dalmatinskih poduzeća s blagoslovom da ih u šta kraćem roku isisa, upropasti i ugasi. Pa je ovi to i učinija. Deseci iljada Splićana su ostali bez posla, jerbo je HDZ izračuna da će se ka takvi – nezaposleni, osiromašeni, bisni, raspižđeni, stariji skloni alkoholu, a mlađi težim drogama – lakše priklonit “hrvatskim nacionalnim interesima”. Pa onda i jače pljunit na “jugo-militarizam” i “optiku jugoslavenstva”. Viktor Ivančić za Novosti.
Mediji koji su prenijeli ova Bašićeva bajanja – jer ne radi se ni o kakvim dokazima nego o PR-u osobe koja ima najveći financijski interes od Ultre – papagajski svake godine navode podatke iz studije “Ekonomski i fiskalni učinci Ultra Europe festivala elektronske glazbe”, a koja je nastala – 2017. godine!! Proizveo ju je Institut za javne financije (IFJ) po narudžbi Hrvatske Turističke Zajednice (HTZ) koja je studiju ubrzo proglasila – poslovnom tajnom. No, u pojedinim medijima mogu se pročitati i nešto manje atraktivni podaci o tome da velika većina silnih milijuna eura završi u džepovima organizatora, stranih avioprijevoznika, trgovačkih lanaca i privatnih iznajmljivača (koji i ne plaćaju porez) i da se zarada ionako slijeva u državnu, a ne lokalnu blagajnu. Drugim riječima, nepoznato je koliki udio tih silnih milijuna ostaje lokalnoj zajednici koja je prisiljena trpjeti negativne učinke festivala na grad Split i njegovo stanovništvo – egzistencijalne, ekološke, infrastrukturne, urbanističke, sociološke i zdravstvene. Novosti