Ako vlada ne intervenira, u utorak jako poskupljuje gorivo. Moguće i zatvaranje nekih benzinskih crpki - Monitor.hr
02.07. (20:00)

"S ovim cijenama po litri prodanog goriva gubimo kunu i pol"

Ako vlada ne intervenira, u utorak jako poskupljuje gorivo. Moguće i zatvaranje nekih benzinskih crpki

U utorak prestaje vrijediti vladina odluka o zamrzavanju cijena goriva i ako ne bude nove intervencije, dizel i benzin mogli bi ponovno poskupjeti. Prema neslužbenim informacijama HRT-a, eurosuper bi mogao stajati oko 16, a eurodizel i više od 16 i pol kuna. Ministar gospodarstva rekao je da će odluka biti donesena nakon vikenda, a premijer je za ponedjeljak o toj temi najavio telefonsku sjednicu vlade. Eurodizel na autocestama trenutno košta 14,57 kuna po litri, a eurosuper 95 14,06 kuna. Litra osnovnog eurodizela na benzinskim postajama koje nisu na autocestama košta 13,08 kuna, a osnovnog benzina eurosuper 95 13,50 kuna. Šef Udruge malih trgovaca naftnim derivatima Armando Miljavac kaže da će u utorak zatvoriti benzinske crpke ako vlada nešto ne poduzme. Riječ je o udruzi više od 60 malih trgovaca koji upravljaju sa stotinjak benzinskih postaja diljem Hrvatske. Index


Slične vijesti

Danas (17:00)

Pogotovo ako su starije

Žene u hrvatskom IT-u plaćene su znatno manje od muškaraca

Hrvatski startup TABU.hr, nastao pod okriljem tvornice startupa Bornfight, već neko vrijeme podiže prašinu objavom analize plaća u IT sektoru. U TABU je do sada uneseno 18.634 plaća. Kada validiraju sve podatke, izraženo u postocima, u TABU-u je omjer spolova – 74% muškarci, 26% žene. Većina unosa, neovisno o spolu je na middle senioritetu, ali kao što je vidljivo iz grafova, udio žena na seniorskim pozicijama pada u odnosu na muškarce. Vidimo i da je i taj mali udio žena potplaćen u odnosu na muškarce. Muškarci na junior pozicijama u prosjeku su plaćeni 8.015 kn mjesečno, a žene 7.605 kn, što je za 5% manje. Na middle pozicijama muškarci prosječno zarađuju 11.843 kn mjesečno, a žene 10.674 kn (10% manje), dok je na seniorskim pozicijama najveći nesrazmjer: muškarci su u prosjeku plaćeni 16.887 kn mjesečno, a žene 13.899, čak 18% manje od svojih muških kolega. Bug

03.09. (22:00)

Strašno!

U Hrvatskoj 90 pedofila dobilo rad za opće dobro: Umjesto u zatvor, šalju ih na rad s djecom

U Hrvatskoj postoji tzv. registar pedofila, odnosno on se nalazi u Kaznenoj evidenciji Ministarstva pravosuđa i uprave, kojemu mogu pristupiti samo poslodavci koji namjeravaju zaposliti osobu, ali prije toga moraju dobiti pismenu dozvolu osobe za njenu provjeru nalazi li se u tom registru. Poslodavci mogu, ali i ne moraju, pri zapošljavanju provjeriti je li kandidat u tzv. registru pedofila. Podaci o pedofilima ne čuvaju se trajno, kao u drugim europskim državama, što je za 24sata potvrdila i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. “Uvid u registar ne mogu dobiti svi. Imamo situaciju da, kad ne platite pristojbu ili porez, javno su dostupni podaci da ste dužnik. Onaj tko je osuđeni seksualni predator briše se iz evidencije za par godina i tako opet može raditi s djecom. Sucima su potrebne edukacije o pravima djece da ona budu iznad prava počinitelja. Imamo blage kazne koje su poruka žrtvi da je seksualni zločin beznačajan čin koji ne nailazi na snažnu društvenu osudu, time se ponižava žrtva”, upozorava Pirnat Dragičević. 24sata

03.09. (18:00)

Zbogom pameti: “Kud bismo došli da zatvaramo sve obiteljske nasilnike?”

Poslanica Lane Bobić: Pošto ženski život?

Problem u Hrvatskoj je što je nasilje nad ženama normalizirano unutar samog sustava koji bi to nasilje trebao suzbijati. Nasilje je, kako je to svojevremeno „ispalila“ bivša ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić i ostala na funkciji, dinamika u nekim bračnim odnosima u koju ona ne može ulaziti. Tako vam je to u braku. Nasilje nad ženama je toliko normalizirano da kada čitate presude za nasilje, možete pomisliti da se više brine o utjecaju presude na nasilnika nego na žrtvu nasilja. Presude prečesto nisu dorasle zadatku koji nije samo kazniti počinitelja nasilja, već i poslati poruku o nultoj stopi tolerancije na nasilje. Kakvu poruku šaljemo ako za obiteljsko nasilje počinitelj može dobiti novčanu kaznu, koju onda još može i smanjiti ukoliko plati odmah? Zbog ovakvih nelogičnosti, Neva Tolle često pita: pošto ženski životi? Lupiga

03.09. (10:00)

Žena kad nešto dobro napravi onda je to ‘odradila s puno sreće i uz Božju pomoć’

Diskriminacija žena u sportu ima puno lica, odnos medija je jedno od njih

„To je sada već i pitanje odnosa prema ženskom sportu. Status ženskog sporta nije bio nikad lošiji nego danas. Ne znam treba li to povezati općenito sa statusom žena u Hrvatskoj. Što nam se to dogodilo da imamo lošiju situaciju nego prije 20 ili 30 godina? Imam podatke iz vremena prije Covida, kada je budžet za sport u Zagrebu bio preko 150 milijuna kuna, za ženski sport je izdvojeno svega dva do tri posto tog iznosa. Nesrazmjer je velik. Za iste rezultate odnos je 1:5 na štetu ženskog sporta. Kada smo 2017. godine osvojile Europski kup jedino nama međunarodni program nije pokriven iz proračuna Grada Zagreba, nego smo to morale osigurati iz vlastitih izvora. Ove godine je slično, imamo za tu namjenu iz proračuna 300.000 kuna“, kaže predsjednica RK Lokomotiva Klaudija Bubalo. Lupiga

30.08. (20:00)

Svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje

Ivica Ivanišević: Tajnik predstojnika Ureda koordinacije za ovo-ono je licencirani nosokopač, masno plaćen za očajnički pokušaj ubijanja vremena

Imenovan je za tajnika predstojnika Ureda Koordinacije za unutarnju politiku i upravljanje državnom imovinom, pa za tajnika ravnatelja Koordinacije za unutarnju politiku i upravljanje državnom imovinom, pa za tajnika ravnatelja Ureda Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti i hrvatske branitelje, pa za tajnika Koordinacije za upravljanje državnom imovinom. Potom je bio savjetnik za informacijsku sigurnost u glavnom tajništvu Vlade, savjetnik Koordinacije za upravljanje državnom imovinom, da bi na koncu dobio mjesto prdstojnika u Uredu potpredsjednika Vlade. Zidari zidaju, kuhari kuhaju, liječnici liječe, vojnici pucaju, novinari piskaraju, ali što točno radi tajnik predstojnika Ureda koordinacije za ovo ili ono? Slobodna

17.08. (18:00)

"Tri T"

Nove okolnosti na tržištu promijenile su trendove, ali i definiciju najluksuznijeg hotelskog odmora

Generalno bismo rekli da je u našem segmentu luksuznog hotelskog poslovanja, pod vanjskim i unutrašnjim utjecajima, promjena trendova svaki dan na rasporedu, kako po pitanju zahtjeva gostiju i promjena lifestyle trendova, tako i po aktualnim događanjima na svjetskoj i domaćoj političkoj i ekonomskoj razini. Kad gledamo na svjetskoj ili regionalnoj razini, trend ide u smjeru prepoznavanja onih pravih životnih vrijednosti. Smatramo da luksuz nije samo zlato i kristal, luksuz je prepuštanje nečemu što pruža zabavu, zadovoljstvo i opuštanje. U prošlosti je riječ luksuz označavala proizvode najviše kvalitete, najviši status i vrhunska iskustva. No potrošači se mijenjaju, trendovi se mijenjaju pa i sama definicija luksuza se promijenila, posebno za mlađe goste. “Tri T” je nova, proširena, definicija luksuza – Time, Truth and Trust, odnosno vrijeme, istina (autentičnost) i povjerenje. Lider

14.08. (09:00)

Dok u tijelima koja odlučuju o klimatskim politikama sjede muškarci, u aktivističkim okolišnim inicijativama većinu čine žene

Za bolji svijet pitajte žene

Istraživanja UN-a pokazuju da 80 % raseljenih osoba zbog klimatskih promjena čine žene te da su one češće žrtve prirodnih nepogoda. Usto, žene, uglavnom zbog toga što čine većinu siromašnih, obavljaju više poslova koji izravno ovise o prirodi, a kako se ekstremni vremenski uvjeti pojačavaju, sve je ugroženija i njihova egzistencija. Za to vrijeme u tijelima koja donose odluke o klimatskoj politici dominiraju muškarci. “Onaj tko tako postupa, gotovo je sigurno osuđen na propast. Jednostavno, ne možeš igrati s pola ekipe jer ćeš je najvjerojatnije izgubiti utakmicu”, poručila je afrička klimatska aktivistkinja Vanessa Nakate. Pozvala je svjetske vlade i predstavnike nadležnih institucija da u svoj rad uključe više žena koje, uostalom, dominantno nose globalne, aktivističke pokrete za klimatsku pravdu. Tako je i u Hrvatskoj, gdje većinu u eko-inicijativama čine – mlađe žene. Novosti

Ivana Kordić (lijevo) s Majom Flajsig, koordinatoricom udruge Tatavaka (Foto: Savez izviđača Hrvatske)

13.08. (23:00)

Život na kredit za mnoge je i gorka nužnost i slatka navika

Krediti građanima i dalje nezadrživo rastu pod pritiskom visokih troškova života

Ukupni krediti odobreni stanovništvu dosegnuli su 146,4 milijarde kuna i bili su na mjesečnoj razini viši za 1,4 % dok je godišnja stopa rasta blago ubrzala na 5,4 % (s 5,2 % u svibnju). Uz snažni doprinos stambenog kreditiranja, rast bilježe i gotovinski nenamjenski krediti, ali po nešto nižoj stopi. S iznosom od 54,2 milijarde kuna (37 % kredita sektora stanovništvu) zabilježili su blagi porast od 0,1 milijardu kuna ili 0,3 % na mjesečnoj razini te 1,5 milijardi ili 2,8 % na godišnjoj razini. Nakon snažnog porasta u razdoblju od veljače do svibnja (zbog izraženog poskupljenja uvoznih energenata i sirovina te nastojanja zaduživanja poduzeća uz povoljne uvjete kako bi se preduhitrio očekivani porast troškova zaduživanja), krediti poduzećima zabilježili su skroman porast na mjesečnoj razini od 0,3 milijarde kuna ili 0,3 posto. Tportal

23.07. (20:00)

Stručnjaci smatraju da koncesije na vodu mogu opasno iscrpiti rezerve

Potrošačima ide tek polovina kubika, ostala voda izgubi se po putu

Nije lako živjeti kad su slavine suhe, lakše je štedjeti vodu dok je ima. Godinama nam govore kako s vodom stojimo nekako kao šeici s naftom i da je imamo napretek, da smo među najbogatijima u svijetu. Kad je tome tako, na prvu bi se loptu čovjek mogao zapitati kako onda imamo redukcije vode u Istri, kako patimo od suše kad smo toliki bogataši, pretpostavljajući valjda da su svi podzemni izvori i sve rijeke povezani na sve špine u zemlji. No znanstvenici kažu da je Hrvatska po zalihama vode prosječna zemlja ili nešto iznad prosjeka. Hrvatska, kao ni mnoge zemlje svijeta, nema pouzdanu procjenu zaliha bilo koje vrste podzemnih voda, te procjene ovise o metodologijama mjerenja, kako se računaju granične rijeke poput Save ili Dunava, a vodno bogatstvo ovisi o dobu godine i o regijama, o oborinama i temperaturama zraka… Slobodna