Astronaut koji je više puta promatrao Zemlju s Međunarodne svemirske postaje: Vidio sam krhki sustav koji nam omogućuje život, nisam vidio ekonomiju - Monitor.hr
Danas (14:00)

Čuvajte ju vi malo bolje, koji ste tamo dolje

Astronaut koji je više puta promatrao Zemlju s Međunarodne svemirske postaje: Vidio sam krhki sustav koji nam omogućuje život, nisam vidio ekonomiju

Tijekom boravka u orbiti tisućama je puta promatrao planet i došao do zaključka da čovječanstvo zapravo živi u velikoj zabludi. Kako objašnjava, pogled na Zemlju iz svemira potpuno je drukčiji od onoga koji imamo s njezine površine. Iz orbite su jasno vidljivi krhki sustavi koji omogućuju život, poput atmosfere, oceana i ekosustava, no ljudi se prema njima često ponašaju kao da postoje samo da bi služili globalnoj ekonomiji. Ovakvu promjenu u načinu razmišljanja astronauti nazivaju „efekt pregleda“ (Overview Effect). Termin je još 1987. godine uveo svemirski filozof Frank White kako bi opisao snažnu promjenu svijesti koju mnogi astronauti dožive kada Zemlju vide iz svemira. Često govore o osjećaju dubokog divljenja, o novom poštovanju prema ljepoti i krhkosti planeta, kao i o snažnom osjećaju povezanosti s čovječanstvom i cijelom Zemljom. N1


Slične vijesti

30.01. (12:00)

Mali korak za čovjeka, vol 2.

Artemis II vraća ljude prema Mjesecu, prvi put nakon 50 godina

NASA se sprema 6. veljače lansirati misiju Artemis II, prvu ljudsku misiju prema Mjesecu još od 1972. Četvero astronauta u letjelici Orion obići će Mjesec bez slijetanja, u desetodnevnoj misiji koja služi kao ključni test tehnologije za buduća spuštanja. Posada će ispitivati sustave za život u dubokom svemiru, a pri povratku na Zemlju dosegnut će oko 40.000 km/h – najveću brzinu u povijesti ljudskog leta. Misija otvara put povratku na Mjesec i kasnije – prema Marsu. Index

07.12.2025. (13:00)

Kad još uvijek nema svemirskih komunalaca

Povratak bez posade: svemirski otpad opet pokazao zube

Kineska kapsula Shenzhou-20 vraća se na Zemlju bez posade nakon što je mikroskopski komadić svemirskog otpada probio prozor letjelice. Iako je rizik procijenjen kao nizak, lansirana je misija Shenzhou-22 kako bi astronauti sigurno sletjeli. Svemirski otpad postaje globalni problem: u orbiti je preko 15.000 tona materijala, a i čestice manje od milimetra jure 7,6 km/s i mogu probiti zaštitu. Tehnologije za čišćenje postoje, ali su još u začecima, a međunarodni propisi zastarjeli. Bez obveza i koordinacije, rizici će samo rasti. tportal

13.11.2025. (13:00)

Da ni na zahodu ne ostanu gladni

ESA testira proizvodnju svemirske hrane iz urina i plinova

Europska svemirska agencija pokrenula je projekt HOBI-WAN koji će testirati proizvodnju proteina u svemiru pomoću bakterija koje koriste vodik, kisik, ugljični dioksid i ureu iz astronautovog urina. Tehnologiju fermentacije razvile su tvrtke OHB System i Solar Foods, poznate po proteinskom prahu soleinu. Eksperiment će se provesti na Međunarodnoj svemirskoj postaji, a cilj je osigurati održivu proizvodnju hrane za dugotrajne misije na Mjesecu i Marsu – i možda jednog dana promijeniti način proizvodnje hrane i na Zemlji. Bug

20.03.2025. (11:00)

Svemirska dijeta – mršavljenje bez gravitacije, ali s nuspojavama

Astronauti se vratili iz svemira nakon 9 mjeseci: Oslabljeni mišići, otečena lica i problemi s vidom

NASA-ini astronauti Butch Wilmore i Suni Williams vratili su se na Zemlju vidno oslabljeni nakon provedenih 9 mjeseci na međunarodnoj svemirskoj stanici. Iako su svakodnevno vježbali, njihovi mišići nisu izdržali povratak u gravitaciju, zbog čega su ih morali smjestiti na nosila. Dugotrajni boravak u bestežinskom stanju uzrokuje gubitak koštane mase, usporen rad srca, slabiji vid te povećan rizik od raka. Zbog preraspodjele tekućine astronautima otiču lica, a noge im postaju tanke i slabe. Potpuni oporavak može trajati mjesecima, a neki učinci mogu biti trajni. Index

04.01.2025. (14:00)

Ako se u svemiru mršavi, odmah se prijavljujem za astronaute

Boravak u Svemiru astronautima smanjuje mišićnu i koštanu masu

Jedan 49-godišnji astronaut trebao je boraviti na Međunarodnoj svemirskoj postaji šest mjeseci, no njegov boravak je produžen i u svemiru je proveo više od godinu dana. Po povratku svakodnevni zadaci poput ustajanja i hodanja za njega su bili izazov. Za potpuni oporavak trebalo mu je oko četiri mjeseca. Boravak u zatvorenom i izoliranom okruženju također može uzrokovati umor, stres i gubitak sna. Astronautima očito nije lako, ali NASA ih priprema na ove promjene prije nego što ih pošalje u svemir. Index

26.11.2024. (11:00)

Svemir im utječe na mozak

Znanstvenici: Nešto nije u redu s mozgovima astronauta koji su proveli šest mjeseci u svemiru

Znanstvenici su proučavali kognitivno ponašanje astronauta koji su proveli šest mjeseci na Međunarodnoj svemirskoj postaji te su došli do fascinantnih, ali ujedno zabrinjavajućih otkrića. Niz testova pokazao je da su njihove kognitivne sposobnosti bile usporene tijekom boravka u svemiru. Brzina obrade informacija, vizualna radna memorija, održavanje pažnje i sklonost preuzimanju rizika, pokazuje se, najosjetljivije su kognitivne domene na promjene u uvjetima niske Zemljine orbite. ‘Te domene osobito su podložne promjenama kod visokokvalificiranih profesionalnih astronauta’, naveli su istraživači. Unatoč tome, rezultati su donekle umirujući: kakve god promjene ljudski mozak doživio u svemiru, čini se da one nisu trajne. tportal

08.05.2024. (12:00)

Samo da im vrata ostanu na mjestu

Boeingova putnička svemirska kapsula Starliner spremna je za svoje prvo lansiranje s posadom

Nakon što je u utorak, zbog dodatnih sigurnosnih provjera, dva sata prije planiranog termina lansiranje odgođeno, sljedeći pokušaj lansiranja se očekuje najranije u petak. Lansiranje će se izvršiti raketom Atlas V, u izvedbi United Launch Alliancea, a na Međunarodnu svemirsku postaju će astronauti Butch Wilmore i Suni Williams, stići otprilike 24 sata nakon lansiranja. Ako lansiranje uspije, Boeingov Starliner postat će drugi aktivni američki pružatelj usluga lansiranja astronauta u orbitu. To već nekoliko godina uspješno obavlja SpaceX kapsulom Dragon Crew. (Bug)

18.01.2024. (00:00)

Mali korak za čovjeka, ali odjednom prekompliciran za NASA-u

Danas je teže sletjeti na Mjesec nego prije 50 godina

Prošlo je više od pola stoljeća otkako je NASA poslala astronaute na Mjesec i nakon toga ih vratila kući žive i zdrave. Ne bi li danas slijetanje na Mjesečevu površinu, nakon tolikog iskustva i razvoja tehnologije, trebalo biti jednostavna procedura?
Nedavni neuspjeh Peregrinea, svemirske letjelice tvrtke Astrobotic Technology, povlači ovo pitanje, ali i ukazuje na izazove suvremenih misija slijetanja na Mjesec. Unatoč tehnološkom napretku, slijetanje ostaje složena procedura. Problemi poput gubitka goriva ili poteškoća s postavljanjem letjelice prema Suncu otežavaju misije. Uz to, težina svemirskih letjelica i nedostatak atmosfere na Mjesecu predstavljaju izazove u kontroli spuštanja. Landeri privatnih kompanija često su prototipi, a nedostatak standardizacije dodatno otežava rješavanje problema. Unatoč velikom iskustvu i razvoju tehnologije od misija Apollo, slijetanje na Mjesec i dalje je izazovno. (Index)

13.07.2023. (15:00)

Mali korak za kineskog čovjeka

Kinezi šalju ljude na Mjesec, na prvu misiju ići će s dvije rakete

Do 2030. godine. Jedna će voziti letjelicu koja će se spustiti na površinu Zemljina satelita, a druga će prevesti prvu kinesku posadu. Obje rakete bi trebale stići u Mjesečevu orbitu, a nakon što se uspješno spoje, astronauti bi se na površinu Mjeseca spustili sa letjeliom s druge rakete. Dvostruko lansiranje bit će način da riješe prepreku razvoja velike rakete koja bi mogla prevesti i astronaute i letjelicu za slijetanje. Nakon što obave misiju i prikupe uzorke s Mjeseca, istom će se letjelicom vratiti do orbite i nazad prema Zemlji. N1

13.12.2022. (12:00)

Svemirsko zračenje

Nakon boravka u svemiru astronauti razvili mutacije gena koje bi mogle dovesti do karcinoma

Astronaut In Outer Space Stock Photo - Download Image Now - Astronaut, Outer Space, Space Suit - iStock

Studija, objavljena u časopisu Nature Communications Biology, pokazala je da su genske mutacije pronađene baš u svakom uzorku krvi NASA-inih astronauta koji su boravili u svemiru između 1998. i 2001. godine. Znanstvenici s Icahn School od Medicine Mount Sinai iz New Yorka proučili su desetljećima stare uzorke krvi 14 NASA-inih astronauta koji su letjeli u misijama Space Shuttlea prije nešto više od 20 godina. Uzorci su prikupljeni deset dana prije leta i na dan slijetanja. Zatim su kriogeno pohranjeni na – 80 Celzijevih stupnjeva oko dva desetljeća. Pronađene mutacije bile su obilježene visokim udjelom krvnih stanica koje su došle iz jednog klona, što je fenomen poznat kao klonska hematopoeza. Ovakve mutacije mogu biti izazvane izlaganjem prekomjernom ultraljubičastom zračenju i kemoterapiji, a u ovom slučaju, smatraju znanstvenici, mogu biti posljedica izlaganja svemirskom zračenju. Tportal