‘Bandićevi honorarci’: Čak 427 ljudi primalo i po 16 000 kuna mjesečno - Monitor.hr
10.09.2021. (14:00)

Lak novac

‘Bandićevi honorarci’: Čak 427 ljudi primalo i po 16 000 kuna mjesečno

Ukupno 9, 943 milijuna kuna izdvojeno je za 427 osoba koje su u posljednjoj godini gradonačelnikovanja Milana Bandića sklopile razne ugovore o djelu. Tako je Miodragu Demi, umirovljenom brigadiru HV-a i stopostotnom ratnom vojnom invalidu, isplaćeno ukupno 199 962 kune. Zlatko Vitez, sklopio je sedam ugovora o djelu u vrijednosti 93 316 kuna. Tu su i Duško Ljuština, Silvije Novak, Jelena Čeklić, sve redom kulturnjaci koji su voljeli surađivati s bivšim gradonačelnikom. S novom vlasti nikomu od njih nije produžen ugovor. Poslovni dnevnik


Slične vijesti

Srijeda (10:00)

Sama svoja iscrpljena majstorica

Poduzetništvo u kulturi: Često se toliko upregnemo da ne stignemo dići nos iz vlastitog posla i vidjeti da smo samo jedni od mnogih u istim radnim uvjetima

“U kulturnom sektoru, a posebno u civilnom društvu, prevladava projektna logika nestabilnog, ali i nedostatnog financiranja, zbog čega su mnoge organizacije ovisne o mnogostrukim izvorima prihoda. Tržište je nerazvijeno, prostorni i drugi resursi su neadekvatni, nedostatni… Temeljna se egzistencija osigurava radom na više poslova u više organizacija, a čak i kod poslodavaca u drugim sektorima, ili zahvaljujući obiteljskoj potpori”, kažu iz Zaklade Kultura nova. U suvremenom svijetu su nam svima priroda poslova koje radimo, internet i društvene mreže poremetile fokus i koncentraciju. Prva priznajem da nemam kapaciteta za fokusirano i efikasno u kontinuitetu odraditi puno radno vrijeme. Nakon dva sata pisanja neke natječajne prijave paše mi protegnuti noge, staviti veš da se pere i ručak da se dinsta na laganoj vatrici. Pa onda opet radim dva sata, obavim neke telefonske dogovore, isplate honorara i sl. pa ispružim noge na kauču i pojedem ručak gledajući neku dobru seriju. Budimo realni, onda opet radim popodne i završavam nedovršene poslove… Jelena Hadži-Manev za Večernji.

10.05. (22:00)

Kakav je osjećaj boraviti u tijelu koje ne uspijeva reproducirati ideal?

Filmovi “Tijelo” i “Vilinski vrt” bave se intimnim pričama dviju protagonistkinja, koje unatoč preprekama ne odustaju od borbe za samoodređenjem

Životne prekretnice, događaji koji nas formiraju, life changing moments točke su na koje se vraćamo kada razmišljamo i govorimo o sazrijevanju. Dokumentarni film Tijelo prati priču o životu protagonistkinje Urške Ristić prije i nakon dijagnoze encefalitisa i vaskulitisa kroz niz privatnih snimaka, uglavnom iz prijateljske vizure redateljice, koja se u filmu pojavljuje kao sugovornica. Temom obilježenosti tijela bavi se i film Vilinski vrt redatelja Gergőa Somogyvárija. Vilinski vrt prikazuje suživot trans djevojke Fanni i starca Lacija. Pitanje kakav je osjećaj boraviti u tijelu koje ne uspijeva reproducirati ideal u različitim se kontekstima javlja u oba filma, povlačeći za sobom i diskurs o mentalnim bolestima. Osvrt donosi Sara Gurdulić za Kulturpunkt.hr

17.04. (11:00)

Svaki cent uložen u kulturu dvostruko će ti se vratiti

Scena nezavisne kulture u Zagrebu suočava se s ograničenim prostorom, zastarjelom infrastrukturom i otežanim radom

Pitanje gradske politike prema nezavisnoj kulturi u Gradu Zagrebu ponovno je došlo u fokus u posljednjih pola godine s obustavom rada i zatvaranjem klubova kao što su Kulturni Centar Mesnička, Pločnik i Željezničar. Uz to se pojavio i problem s natječajem za prostor u kojem djeluje klub Boogaloo koji je prvotno bio dodijeljen KSET-u no njihovim povlačenjem Boogaloo je dobio novi ugovor, pa je KSET i dalje bez prostora za djelovanje. Dugogodišnji glazbeni promotor Mate Škugor smatra kako u gradskom upravljanju u suštini nije problem manjak prostora nego odnos dosadašnjih vlasti prema samoj kulturi. Ogledalni primjer je AKC Medika – Primjerice naši gorući problemi, koje jedino u suradnji s gradom možemo riješiti, jesu rupa u krovu galerije, sanacija od potresa i potpisivanje novog ugovora za korištenje prostora. Zbog potresa nam se oštetio krov u galeriji koji ne mogu sami sanirati – kažu iz Medike. Tportal

12.10.2023. (01:00)

Naš butnovnik bez razloga

Kad budem mrtav i beo – prvi i posljednji srpski rokenrol film

Mudro zapakovan u neobičan miks žanrova (od mračne i reske komedije, preko tinejdžerskog melodrame i drumskog filma, sve do muzičkog filma i finalne tragedije), Džimi Barka je nepatvoreni buntovnik stasao u komunizmu, bez – doduše – jasnog razloga ili povoda. Poput nekakvog vrhunskog postmodernog kreativnog incidenta ili eksperimenta, on je kao i čitav film Kad budem mrtav i beo u potpunosti otvoren za najrazličitija tumačenja, pa otud nije ni čudo da mu je naš nekadašnji Institut za film decenijama kasnije (1997) posvetio i čitavu knjigu eseja. Kada danas gledate Kad budem mrtav i beo, bukvalno ništa od njegove izvorne atraktivnosti i ranjive neodoljivosti nije umanjeno neumoljivim zubom vremena, oskudnom crno-belom fotografijom i bednim stanjem dostupnih kopija. Pulse

20.09.2023. (22:00)

Ples sa Žabicom

Rijeka – grad u krizi identiteta

Urbana geografija Rijeke izmjenjuje se rapidnom brzinom, kroz niz stambenih (RIO-Kantrida), kulturnih (Art-kvart), gospodarskih (novi lučki terminali), društvenih (Marina), obrazovnih (Sveučilište u Rijeci) i logističkih (D403) projekata, prodirući duboko u identitetsko tkivo grada. Govorimo o urbanoj tektonici koja se, u sličnom obujmu, zadnji put tako pomicala u drugoj polovici 19. stoljeća; tada se formirao gradski obalni pojas, utvrđivala lučki operativna obala, formirala stambena politika, a ljudi i industrija selili uz more. Plan razvoja grada Rijeke za razdoblje od 2021. do 2027. godine u tekućim dvadesetima i riječkom gradilištu prepoznaje natruhe tog doba, dodajući i čas ludih dvadesetih prošlog stoljeća, vjerujući kako može nadići “demografske, gospodarske i ostale izazove” te ući u globalne tokove. Danas je Rijeka “jedno od područja najveće gustoće”, gdje su “najopterećenije prostorne cjeline gradsko središte, Podmurvice-Preluk i Sušak koje zauzimaju nešto više od trećine površine Grada, a u njima živi oko 70% stanovništva”. S tim urbanim izazovima danas se, većinom, bavi privatni kapital koji, konačno, utkaje vrijeme u prostor. I dok su lučki projekti budili nostalgičnu crtu (“gle sine, još jedan kruzer/tanker”), potpisana transformacija Žabice suočava nas izravno s vizijom Rijeke na konzumerističkim i neoliberalnim temeljima. Kulturpunkt

02.09.2023. (00:00)

Korak prema Zvjezdanim stazama

Projekt Cybersyn, jedinstvena točka susreta između tehnologije i utopije

Ideja je bila uspostaviti sustav upravljanja u stvarnom vremenu koji bi omogućio prijenos podataka iz tvornica i poduzeća do središnjeg upravljačkog centra. Sustav zapravo nije osmišljen da ima središnju točku upravljanja, razmjena podataka trebala je osigurati bolje razumijevanje trenutačnih proizvodnih uvjeta, omogućujući brže donošenje odluka i prilagodbi, čime bi se osigurala bolja koordinacija i efikasnost u cjelokupnom ekonomskom sustavu. Cybersyn je u konačnici trebao poslužiti kao primjer kako se tehnologija može koristiti da bi građanima u ruke dala moć, umjesto da ju oduzima. Kulturpunkt

31.08.2023. (21:00)

Čovjekov najbolji prijatelj, a ponekad i inspiracija

Psi su u umjetnosti prisutni gotovo oduvijek

Prikazi pasa u umjetnosti kroz povijest odražavaju različita poimanja ljudsko-psećih odnosa i konteksta u kojem su ti odnosi definirani, a datiraju praktički od pamtivijeka. Prije nekoliko godina u Saudijskoj Arabiji pronađeni su pećinski crteži koji prikazuju ljude u lovu sa psima, za koje se procjenjuje da su stari 8 tisuća godina. Psi se pojavljuju i u grčkoj i rimskoj umjetnosti (kao čuvari i lovci, ali i kao kućni ljubimci), dok su prikazima pasa u srednjem vijeku posvećene čitave studije. Zanimljivi su i prikazi pasa na srednjovjekovnim grobnicama, gdje su najčešće smješteni uz noge gospodarice ili gospodara, a zauzimaju različite poze. U tom kontekstu psi su imali alegorijsko značenje (vjernost, žalovanje) i ponekad heraldičko, ili su predstavljali zaštitnike/vodiče u svijet mrtvih. Kulturpunkt

14.08.2023. (00:00)

Hrvatska za plakat: Prije 40 godina na ovo nitko ne bi ni trznuo, a vidi danas

Anđelo Jurkas: Pun novčanik ili prazna **čka – što više smeta teatralnim (malo)građanima?

GAZDARICA: Ovo je plakat za novu predstavu Hrvatskog narodnog kazališta - Zagorje International | Saznajte više, informirajte se bolje

U sklopu Splitskog ljeta ove se godine puno priča o plakatima za kazališne predstave. Prvo je najavni s dva jezika koja tek što se ne lickaju piknuo u zjenice ćudoredne pa se tjednima raspredalo o moralu i granicama ukusa. Sve veliki znalci s pjace i iz gradskih stranačkih ureda moralizirali su o mokrosti sline i koncentracijama bakterija na vrhu dva jezika koja samo što se nisu takla. Ajme bolesti. A onda je zakucala “Gazdarica”. Po posteru dizajnera Karla Kazinotija i Miše Komende koji su se drznuli staviti pare u novčanik, svinuli ih u obliku dagnje, pardon moi, vulve, pardon moi, po narocki **čke. Ajme zla. Nije samo jasno je li skandaloznije bilo to što je novčanik umalo prazan ili je ženski organ bio napunjen? Mixer

 

 

08.07.2023. (20:00)

Za one kojima je stvaranje smisao života

Knjiga Kreativni čin – način postojanja’: umjetnički priručnik bosonogog gurua

Bacimo li pogled na posljednjih četrdeset godina glazbe, teško ćemo pronaći slavnijeg i raznorodnijeg producenta od Ricka Rubina, diva industrije koji je u osamdesetima krojio zvuk bujajućeg hip hopa surađujući s pionirima kao što su Run DMC, Beastie Boys i LL Cool Jay, paralelno probijajući granice mogućeg s thrash metal legendamapoput Slayera. Ako trebate bilo kakav savjet vezan za kreativnost, upravo je Rick Rubin onaj kojem se trebate obratiti. Ovaj priručnik za pomoć pri stvaranju umjetnosti nije vrelo mudrosti kakvo ima namjeru biti, to ne znači da je ne vrijedi pročitati. Ili još bolje, ako ste umjetnik bilo koje vrste, još je korisnije imati je kraj sebe dok radite ili kad ste u kakvoj kreativnoj nedoumici. Ravno do dna

16.06.2023. (16:00)

I dalje snalazi se kako znaš

Kultura ostavljena na cjedilu – rasprava o premreženosti kulture i zdravlja

O utjecaju koji je trogodišnja pandemija imala na kulturni sektor napisano je mnogo, a o njenim posljedicama zasigurno će se pisati još i više s odmakom koji će omogućiti sustavniju analizu. No ono što je zdravstvena kriza jasno razotkrila bila je nesposobnost formalnih mreža potpore umjetnosti i kulturi da organiziraju smislenu podršku sektoru koji se u kratkom periodu našao na koljenima. Umjesto brzih i provedivih financijskih mjera i programa pomoći, ugroženi pojedinci i organizacije prepušteni su samima sebi pa ne čudi da su solidarnost i skrb “isplivali” kao ključni pojmovi oko kojih se posljednjih godina oblikuje kulturno polje. O temi premreženosti kulture i zdravlja bavili su se i u projektu CultureForHealth. Kulturpunkt