‘Bandićevi honorarci’: Čak 427 ljudi primalo i po 16 000 kuna mjesečno - Monitor.hr
10.09. (14:00)

Lak novac

‘Bandićevi honorarci’: Čak 427 ljudi primalo i po 16 000 kuna mjesečno

Ukupno 9, 943 milijuna kuna izdvojeno je za 427 osoba koje su u posljednjoj godini gradonačelnikovanja Milana Bandića sklopile razne ugovore o djelu. Tako je Miodragu Demi, umirovljenom brigadiru HV-a i stopostotnom ratnom vojnom invalidu, isplaćeno ukupno 199 962 kune. Zlatko Vitez, sklopio je sedam ugovora o djelu u vrijednosti 93 316 kuna. Tu su i Duško Ljuština, Silvije Novak, Jelena Čeklić, sve redom kulturnjaci koji su voljeli surađivati s bivšim gradonačelnikom. S novom vlasti nikomu od njih nije produžen ugovor. Poslovni dnevnik


Slične vijesti

Jučer (20:00)

Plešuće čistačice

Skandalozno je da riječki baletni ansambl čisti svoje prostore, a ministrica to podržava

Zapozorje riječkoga HNK-a došlo je u središte medijske pozornosti ne zbog izvedbe Baleta koja je oduševila publiku, nego zbog drame koja se događa u pozadini, a uz opravdanje da zbog bolesti čistačica zaposlenici Baleta moraju čistiti prostore. Dok intendant tvrdi da navedeno nije obveza, nego su dotični zamoljeni za pomoć u zaista čudnoj situaciji jer se ne može naći kvalificirana osoba za posao, kuloari, a i otvoreni pisani prigovori, govore o igrama ugovorima na određeno te pritisku na umjetnike zbog kojega ne smiju odbiti takav posao. Ministrica kulture smatra kako je riječ o održavanju higijene te da nema ničega spornog u aktu intendanta, a sve za sobom povlači pitanje dugogodišnjih problema propadanja Baleta te nezavidna položaja plesača i plesačica u riječkom HNK-u. Nacional

Nedjelja (19:30)

Sveopća digitalizacija

Izložba ‘Čin nestajanja: Prostor, tijelo, identitet’

Razvoj hiper-tehnološkog društva 21. stoljeća izazvao je potrebu za redefinicijom tijela koje postaje decentralizirano u digitalno tijelo i digitalni identitet, dok je suvremeno digitalno doba zahtjevalo nove pojmove poput posthumanizma i transhumanizma koji su postali predmetom suvremenih filozofskih i znanstvenih rasprava. Upravo se istraživanjem kompleksnog odnosa između čovječanstva i tehnologije, suživota s novim tehnologijama i njihovim utjecajem na ljudsku percepciju bavi umjetnica rođena u Ljubljani Valerie Wolf Gang, koja je preksinoć otvorena u Galeriji SC. Ravno do dna

20.11. (19:30)

Nema promjene ako sve ostane unutar sustava

Sukobi oko imenovanja nove ravnateljice Muzeja grada Zagreba otkrivaju stare probleme

Dolaskom Tomaševića i Možemo na vlast u Zagrebu neminovno donosi i drugačija kadrovska rješenja. Novi sukobi oko novoimenovane Ane Kutleše ukazuju na konzervativizam ustanova, odnosno staromodno shvaćanje kulturne politike i vrednovanja rada u nezavisnoj kulturi (ako se ne radi i o političkoj borbi). Kutlešu se, iako legitimno izabranu od nekolicine kandidata na javnom natječaju, želi diskreditirati kao osobu izvan sustava, budući da je dugo bila aktivna u nezavisnoj kulturi. Negodovanje oko njezinog izbora iskazali su sami zaposlenici muzeja koji su Tomaševiću slali anonimna pisma. Također je se želi diskreditirati na temelju stalnog ugovora u radu, smanjujući joj godine radnog staža, iako je u radu u kulturi puno dulje. Srećom, pravnici ocjenjuju takve pokušaje diskreditacije nelegitmnim, jer se rad u kulturi ne vrednuje kao rad u nekom drugom sektoru. No, potez je na Gradu koji svojim potezima dodatno komplicira i produbljuje problem. Kulturpunkt

16.11. (09:30)

Kultura - ozbiljan rad

Neplaćeni kulturni rad

Za vrijeme studiranja značajan dio poslova sam obavljao volonterski što se prešutno smatralo jedinim mogućim ulaskom u polje rada u kulturi. To mi je omogućili osobni ‘probitak’, ali ne i stabilno zaposlenje i radne uvjete. Nastavio sam raditi u lošim, ako ne i gorim uvjetima. Tribina Aplauz ne plaća stanarinu: kako žive mladi umjetnici i kulturne radnice problematizira uvjete i načine rada mladih umjetnica/ka i zaposlenica/ka u kulturi, a održana je u okviru istoimenog Erasmus+ projekta, u sklopu kojeg se također odvijala i radionica za mlade kulturne radnike/ce. Namjera je cjelokupnog projekta bila otvoriti prijeko potrebnu diskusiju o položaju mladih u umjetničkoj produkciji, kao i preispitivanje načina njihovog ulaska u polje kulture. Unatoč prekarnom uvjetima u čitavom sektoru, ne postoji navika da se o umjetničkoj produkciji raspravlja kroz perspektivu rada. Još je uvijek široko rasprostranjena predodžba o kulturi kao svojevrsnoj neopipljivoj i uzvišenoj sferi ovisnoj isključivo o genijalnosti, talentu i interesu pojedinačnih osoba. Kulturpunkt

17.10. (21:00)

Tko će preuzeti kormilo HNK? Osim aktualne intendantice prijavilo se još dvoje kandidata

Na novi natječaj za intendanta krovnoga kazališta u Hrvata, HNK-a u Zagrebu prijavile su se tri osobe,  trenutačna intendantica Dubravka Vrgoč, posebna savjetnica ministrice kulture i medija Iva Hraste Sočo te Damir Medvešek, majstor slikar u slikarnici HNK-a, a po svemu sudeći, najbolje kvalifikacije ima upravo Dubravka Vrgoč s bogatim menadžerskim iskustvom, teatrološkim obrazovanjem te vezama u europskim kazališnim krugovima. U prilog joj ide i dobra financijska situacija kazališta. Ivu Hraste Sočo podupiru premijer i ministrica, a za trećega kandidata smatra se da ima najmanje šansi da dobije ovo prestižno mjesto. 24 sata

12.10. (16:00)

I scenaristi su radnici

Treba nam kritična masa radnika u kulturi

Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela osnovan je 2015. godine kao jedina takva umjetnička strukovna udruga u Hrvatskoj. Ključni dokument SPID-ovog angažmana nedavno je objavljeni Priručnik o autorskim pravima, pravednim naknadama za rad i pravima radnika u području scenaristike, dramaturgije i pisanja izvedbenih djela. Radi se o dokumentu s preporukama za poboljšanje položaja scenarista/kinja, dramaturginja/a i spisatelja/ica izvedbenih djela, a njegovoj je izradi prethodilo opsežno mapiranje postojećih praksi honoriranja i uvjeta rada. U intervjuu za Kulturpunkt tvrde kako u društvima koja okupljaju filmaše nisu našle prostora za scenariste. Vrijeme je da stanemo na kraj narativu koji kulturu uokviruje kao luksuz, višak ili nužno zlo, a imam osjećaj kako i samo Ministarstvo kulture i medija umanjuje važnost vlastitog sektora. Slažem se da je dobar trenutak za stvaranje kritične mase koja komunicira s najvišim instancama i na široj razini intervenira u kulturne politike.

21.09. (21:00)

Pobjeda kampanje 'Za poštenu plaću'

Dobrodošao kompromis: vraćene plaće u kulturu

Nakon niza spornih, nelogičnih i kontradiktornih mjera koje su uglavnom nailazile na vrlo oštre kritike najrazličitijih dionika, iz Ministarstva kulture i medija stižu prvi ohrabrujući pomaci: u svježe objavljenom Pozivu za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu konačno su uvaženi apeli za vraćanjem plaća radnica u kulturi među prihvatljive troškove. Uz programe izdavanja časopisa i elektroničkih publikacija te izdavanja knjiga, tom će se mogućnošću presudnom za poboljšanje radnih uvjeta u kulturi sada moći okoristiti i dobitnici potpora u sljedećim područjima: dramskoj i plesnoj umjetnosti te izvedbenim umjetnostima, glazbi i glazbeno-scenskoj umjetnosti, kulturno-umjetničkom amaterizmu (glazbenom i scenskom), vizualnim umjetnostima, inovativnim umjetničkim i kulturnim praksama te književnim manifestacijama i nastupima na sajmovima knjiga. Kulturpunkt

11.09. (20:00)

Terapija kulturom

Uskoro kreće Artupunktura. Sjajan projekt koji donosi kulturu i umjetnost u Zagreb

Riječ je o kolaboraciji svih prijatelja kulture i stvaranja, čiji je cilj zajedničkim umjetničkim djelovanjem na specifičnim točkama grada probuditi njegovu vitalnu energiju. Organizira ga Turistička zajednica Grada Zagreba, a ima i svoju web stranicu. Krajnji cilj Artupunkture je razviti prepoznatljivo događanje u jesenskom periodu, koje bi s vremenom postalo jedinstveno događanje i novi motiv za dolazak u Zagreb, a mjesec rujan time bi bio rezerviran za kulturu i umjetnost. Bogat i raznovrstan program održavat će se na nekoliko lokacija i to uglavnom kroz rujan i listopad. Telegram

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Zagreb Tourist Board (@zagrebtourist)

07.08. (14:00)

Nezavisna kultura na aparatima

Bez strategije preostaje improvizacija

Namjera spajanja tri ključna zakona za funkcioniranje kulturnog sustava u jedan mega-zakon, mogla bi rezultirati još nesigurnijim uvjetima rada nezavisnog kulturnog sektora. Kampanjom Za poštenu plaću, koju je od 8. do 18. srpnja provodila udruga BLOK, od Ministarstva kulture i medija RH tražilo se povećanje budžeta za programe javnih potreba u kulturi i mogućnost da se do 25% budžeta za program koristi za plaće i “hladni pogon” neprofitnih organizacija. Ministrica Obuljen – Koržinek najavila je novi zakon koji bi trebao obuhvatiti tri ključna područja kulturnog sustava: odlučivanje u kulturi, financiranje kulture i ustanove u kulturi.  Radi se o zakonima koji imaju različite ciljeve i u svojim su specifičnostima raznorodni, a njihovo grupiranje u jedan zakon potencijalno je ograničavajuće za sam sektor. Kulturpunkt

25.07. (16:30)

'Janko Polić-Kamov bi, da je ovo doživio - napisao Psovku!'

Alić: Živimo u globalnom spektaklu birokracije

Umjetnost i kultura i ranije su bili na respiratorima Ministarstva kulture. Ovo što se događa danas više podsjeća na kuhinje u kojima se hrane umjetnici u gladovanju s ‘certifikatom‘. A da je netko prije par desetljeća zabranio kulturna gibanja, druženja, predstave, koncerte, predstavljanja, kazališne i filmske predstave… na ulicama bi barikade otpora rasle kao gljive. Ali… Nevidljivi agresor nepoznatog podrijetla omogućio je uvođenje mjera koje kulturna zajednica nikad ne bi dopustila. Proizvodnja straha u ljudima, nažalost, toliko nas je disciplinirala da se ljudi kulture sa sramom sjećaju – slobode u sebi. Sead Alić za Glas Slavonije.