Projekt Cybersyn, jedinstvena točka susreta između tehnologije i utopije - Monitor.hr
01.09.2023. (22:00)

Korak prema Zvjezdanim stazama

Projekt Cybersyn, jedinstvena točka susreta između tehnologije i utopije

Ideja je bila uspostaviti sustav upravljanja u stvarnom vremenu koji bi omogućio prijenos podataka iz tvornica i poduzeća do središnjeg upravljačkog centra. Sustav zapravo nije osmišljen da ima središnju točku upravljanja, razmjena podataka trebala je osigurati bolje razumijevanje trenutačnih proizvodnih uvjeta, omogućujući brže donošenje odluka i prilagodbi, čime bi se osigurala bolja koordinacija i efikasnost u cjelokupnom ekonomskom sustavu. Cybersyn je u konačnici trebao poslužiti kao primjer kako se tehnologija može koristiti da bi građanima u ruke dala moć, umjesto da ju oduzima. Kulturpunkt


Slične vijesti

Ponedjeljak (20:00)

Od žalovanja do jazza: kulturni mix za tjedan dana

Kultura na pretek: Izložbe, festivali i koncerti ovoga tjedna

  • Festival prvih (ponedjeljak, 7.10. – 17.10.)
    Multidisciplinarni umjetnički festival u Zagrebu, posvećen temama gubitka i žalovanja, uz izložbe i radove u različitim medijima.
  • Revija malih književnosti: Queer Balkan (utorak, 8.10.)
    Književni festival u Booksi, s fokusom na queer autore iz balkanskih zemalja, popraćen razgovorima i čitanjima.
  • Mimika orkestar uživo (srijeda, 9.10.)
    Snimanje najnovijeg albuma uživo u Lisinskom. Jazz-fusion orkestar predvođen Makom Murtićem izvodi nove skladbe koje tematiziraju mitove i identitet.
  • Izložba plakata za slobodnu Palestinu (četvrtak, 10.10.)
    Izložba u Studio-galeriji Klet, uz radove regionalnih ilustratora, gdje su svi dizajni dio humanitarne akcije “Free Gaza.”
  • ZEZ Festival (petak, 9.10. – 12.10.)
    Zavod za eksperimentalni zvuk u Zagrebu donosi lineup s eksperimentalnim jazz i elektroničkim izvođačima iz regije, s posebnim nastupom Jelene Popržan.

Više na tportalu… dodajmo još koncerte u Tvornici kulture – Alen Vitasović u četvrtak, Prljavo kazalište (s Davorinom Bogovićem) u petak, a u subotu Artan Lili.

29.09. (10:00)

Osam stranica kulture

Novosti izbacuju novi kulturni prilog, izlazit će jednom mjesečno

Tjednik Novosti pokrenuo je novi prilog posvećen kulturi – Kulturne novosti. Izlazit će jednom mjesečno, u početku na osam stranica, a kasnije i više. U svakom broju donosit će po nekoliko tema i veliki intervju s istaknutim ličnostima s kulturne scene, a specifičnost priloga je i sedam redovnih kolumni čiji autori i autorice dolaze iz cijele regije. Više o tome za Vidu TV rekao je Boris Postnikov, kolumnist Novosti i urednik priloga.

29.06. (01:00)

Kulturno ljeto pred nama

  • Horor triler “Kukavica” otvorio 14. Fantastic Zagreb Film Festival (HRT), više o programu donosi tportal
  • Ovaj vikend u Đurđevcu još jedna Picokijada – Legenda o Picokima, uz koncerte i druge sadržaje (Visit Đurđevac)
  • Premijera ‘Carmine Burane’ otvara 70. Splitsko ljeto, od 15. srpnja do 14. kolovoza (HRT)
  • Idući tjedan počinje Fest Jazza u Koprivnici, nastupaju vrsni jazz izvođači iz Hrvatske i regije, ali i šire (Klikaj)
  • Đakovo u znaku 58. Đakovačkih vezova: Slavonija slavi bogatstvo tradicije (HRT)
  • U Osijeku krenulo Osječko ljeto kulture, najveća kulturna manifestacija na istoku Hrvatske: koncerti, filmovi, kazališne predstave i drugi programi (HRT)
  • Objavljen program 26. Špancirfesta, 500 programa u 18 zona na gradskim ulicama i trgovima… nastupa i Baby Lasagna (HRT)
  • Najave skorih događanja (Kulturpunkt), dobar popis ima i Ravno do dna
30.05. (01:00)

Prvaci i centar svijeta

Hrvatska kultura u očima stranaca: šahovnica, nogomet, neovisnost, moda, dobra kuhinja, obitelj…

Iako se Hrvatska nalazi u dijelu svijeta gdje se jezici isprepliću, a velik dio povijesti dijeli, kultura je ta koja razdvaja Hrvate od naše slavenske braće. Sinonim za nas je naša crveno-bijela šahovnica, nogomet nam je sveprisutan, a poznati smo im i po borbenosti, prije svega za našu samostalnost. Razlikuju nas od Srba (po ponašanju), vrlo smo modno osviješteni, samopouzdani smo, ali ne i arogantni, a imamo i ukusnu domaću kuhinju. Iako smo mala država, stranci primijećuju našu raznolikost od regije do regije. Obitelj nam je na prvom mjestu, a smatraju da smo u svojevrsnoj krizi identiteta, jer smo civilizirana država poput onih u srednjoj Europi, iako imamo nešto kaosa naslijeđenog s Balkana. The Culture Trip

29.05. (15:00)

Nećeš cijelo ljeto biti na moru

Zagrebački kvartovi kulture, novi projekt koji donosi kulturni program u sedam zagrebačkih kvartova

Tijekom šest vikenda u sedam će se kvartova održati više od 50 različitih programa uz više od sto izvođača. Koncerti, kazalište za djecu i odrasle, suvremeni cirkus te filmske projekcije na otvorenom privremeno će proputovati kroz zagrebačka naselja te tako njihovim stanovnicima omogućiti neposredan kontakt s kulturnim sadržajem. Tijekom lipnja, srpnja i rujna aktivnosti će se održavati u Novom Jelkovcu, Svetoj Klari, Malešnici, potom Sigetu, Gajevu i Srednjacima te Ravnicama. Program ovdje. Journal

15.05. (12:00)

Sama svoja iscrpljena majstorica

Poduzetništvo u kulturi: Često se toliko upregnemo da ne stignemo dići nos iz vlastitog posla i vidjeti da smo samo jedni od mnogih u istim radnim uvjetima

“U kulturnom sektoru, a posebno u civilnom društvu, prevladava projektna logika nestabilnog, ali i nedostatnog financiranja, zbog čega su mnoge organizacije ovisne o mnogostrukim izvorima prihoda. Tržište je nerazvijeno, prostorni i drugi resursi su neadekvatni, nedostatni… Temeljna se egzistencija osigurava radom na više poslova u više organizacija, a čak i kod poslodavaca u drugim sektorima, ili zahvaljujući obiteljskoj potpori”, kažu iz Zaklade Kultura nova. U suvremenom svijetu su nam svima priroda poslova koje radimo, internet i društvene mreže poremetile fokus i koncentraciju. Prva priznajem da nemam kapaciteta za fokusirano i efikasno u kontinuitetu odraditi puno radno vrijeme. Nakon dva sata pisanja neke natječajne prijave paše mi protegnuti noge, staviti veš da se pere i ručak da se dinsta na laganoj vatrici. Pa onda opet radim dva sata, obavim neke telefonske dogovore, isplate honorara i sl. pa ispružim noge na kauču i pojedem ručak gledajući neku dobru seriju. Budimo realni, onda opet radim popodne i završavam nedovršene poslove… Jelena Hadži-Manev za Večernji.

10.05. (22:00)

Kakav je osjećaj boraviti u tijelu koje ne uspijeva reproducirati ideal?

Filmovi “Tijelo” i “Vilinski vrt” bave se intimnim pričama dviju protagonistkinja, koje unatoč preprekama ne odustaju od borbe za samoodređenjem

Životne prekretnice, događaji koji nas formiraju, life changing moments točke su na koje se vraćamo kada razmišljamo i govorimo o sazrijevanju. Dokumentarni film Tijelo prati priču o životu protagonistkinje Urške Ristić prije i nakon dijagnoze encefalitisa i vaskulitisa kroz niz privatnih snimaka, uglavnom iz prijateljske vizure redateljice, koja se u filmu pojavljuje kao sugovornica. Temom obilježenosti tijela bavi se i film Vilinski vrt redatelja Gergőa Somogyvárija. Vilinski vrt prikazuje suživot trans djevojke Fanni i starca Lacija. Pitanje kakav je osjećaj boraviti u tijelu koje ne uspijeva reproducirati ideal u različitim se kontekstima javlja u oba filma, povlačeći za sobom i diskurs o mentalnim bolestima. Osvrt donosi Sara Gurdulić za Kulturpunkt.hr

17.04. (11:00)

Svaki cent uložen u kulturu dvostruko će ti se vratiti

Scena nezavisne kulture u Zagrebu suočava se s ograničenim prostorom, zastarjelom infrastrukturom i otežanim radom

Pitanje gradske politike prema nezavisnoj kulturi u Gradu Zagrebu ponovno je došlo u fokus u posljednjih pola godine s obustavom rada i zatvaranjem klubova kao što su Kulturni Centar Mesnička, Pločnik i Željezničar. Uz to se pojavio i problem s natječajem za prostor u kojem djeluje klub Boogaloo koji je prvotno bio dodijeljen KSET-u no njihovim povlačenjem Boogaloo je dobio novi ugovor, pa je KSET i dalje bez prostora za djelovanje. Dugogodišnji glazbeni promotor Mate Škugor smatra kako u gradskom upravljanju u suštini nije problem manjak prostora nego odnos dosadašnjih vlasti prema samoj kulturi. Ogledalni primjer je AKC Medika – Primjerice naši gorući problemi, koje jedino u suradnji s gradom možemo riješiti, jesu rupa u krovu galerije, sanacija od potresa i potpisivanje novog ugovora za korištenje prostora. Zbog potresa nam se oštetio krov u galeriji koji ne mogu sami sanirati – kažu iz Medike. Tportal

12.10.2023. (01:00)

Naš butnovnik bez razloga

Kad budem mrtav i beo – prvi i posljednji srpski rokenrol film

Mudro zapakovan u neobičan miks žanrova (od mračne i reske komedije, preko tinejdžerskog melodrame i drumskog filma, sve do muzičkog filma i finalne tragedije), Džimi Barka je nepatvoreni buntovnik stasao u komunizmu, bez – doduše – jasnog razloga ili povoda. Poput nekakvog vrhunskog postmodernog kreativnog incidenta ili eksperimenta, on je kao i čitav film Kad budem mrtav i beo u potpunosti otvoren za najrazličitija tumačenja, pa otud nije ni čudo da mu je naš nekadašnji Institut za film decenijama kasnije (1997) posvetio i čitavu knjigu eseja. Kada danas gledate Kad budem mrtav i beo, bukvalno ništa od njegove izvorne atraktivnosti i ranjive neodoljivosti nije umanjeno neumoljivim zubom vremena, oskudnom crno-belom fotografijom i bednim stanjem dostupnih kopija. Pulse

20.09.2023. (22:00)

Ples sa Žabicom

Rijeka – grad u krizi identiteta

Urbana geografija Rijeke izmjenjuje se rapidnom brzinom, kroz niz stambenih (RIO-Kantrida), kulturnih (Art-kvart), gospodarskih (novi lučki terminali), društvenih (Marina), obrazovnih (Sveučilište u Rijeci) i logističkih (D403) projekata, prodirući duboko u identitetsko tkivo grada. Govorimo o urbanoj tektonici koja se, u sličnom obujmu, zadnji put tako pomicala u drugoj polovici 19. stoljeća; tada se formirao gradski obalni pojas, utvrđivala lučki operativna obala, formirala stambena politika, a ljudi i industrija selili uz more. Plan razvoja grada Rijeke za razdoblje od 2021. do 2027. godine u tekućim dvadesetima i riječkom gradilištu prepoznaje natruhe tog doba, dodajući i čas ludih dvadesetih prošlog stoljeća, vjerujući kako može nadići “demografske, gospodarske i ostale izazove” te ući u globalne tokove. Danas je Rijeka “jedno od područja najveće gustoće”, gdje su “najopterećenije prostorne cjeline gradsko središte, Podmurvice-Preluk i Sušak koje zauzimaju nešto više od trećine površine Grada, a u njima živi oko 70% stanovništva”. S tim urbanim izazovima danas se, većinom, bavi privatni kapital koji, konačno, utkaje vrijeme u prostor. I dok su lučki projekti budili nostalgičnu crtu (“gle sine, još jedan kruzer/tanker”), potpisana transformacija Žabice suočava nas izravno s vizijom Rijeke na konzumerističkim i neoliberalnim temeljima. Kulturpunkt