• 14.10.2017. (08:11)

    Možda sutra bude bolje

    Baretić: Glupi smo i naivni, zato ne odlazimo iz Hrvatske

    “Mi smo ostali, ostajemo i ostat ćemo, bando! Vama pak preostaje tek da, kako ono reče Vlado Gotovac, umrete u pustoši svojeg mrtvog srca. Naivno, glupo i katoličko-ateistički milosrdno, nadam se da će vam se to dogoditi kratko i bezbolno.

    P.S.: Za kakvu-takvu utjehu: svi mi, naravno, spremamo svoju djecu za što skoriju emigraciju, zlu ne trebalo. Ali, zaludu vam nada, vratit će se ta djeca, čim vi pocrkate. Možda tada od Hrvatske ipak nešto i nastane”, piše Renato Baretić.



  • Slične vijesti

    11.05. (16:30)

    Rad do smrti za parazite

    Ni za 20 godina usmrđena riba mirovinskog sustava neće se početi čistiti od glave

    “Radit ćemo, i vi i ja, do zadnjeg udisaja zraka”, zaključuje Renato Baretić u kolumni za Tportal. Mirovinu ne zamišlja. “Rastvoreni laptop, blok s olovkom i ja po sredini – tako bi, da se mene pita, izgledao moj odlazak u mirovinu”, kaže. “I zato mi je, zapravo, skroz svejedno hoću li pravo na mirovinu od rada i preživljavanja steći za devet ili jedanaest godina. Svejedno mi je, pored navedenog, i stoga što živim u Hrvatskoj, državi gdje se ni za dvadeset godina, a kamoli za devet ili jedanaest, usmrđena riba mirovinskog sustava neće početi čistiti od glave. Ni tada se vječni sindikalni vođe (zar sumnjate da će ih zamijeniti itko drugi?) neće usuditi dirnuti u mirovine branitelja iz Domovinskog rata (a bit će takvih dotad barem milijun, prema aktualnim trendovima) nego će pod prozorima premijera Resslera gromko pozivati na pridruživanje njihovoj akciji ’77 je, ljudi, stvarno previše'”.

    18.12.2018. (20:30)

    Drugi najveći grad u državi zove se Emigrant City

    Institut za javne financije: Iz Hrvatske se od 2013. iselilo 230.000 ljudi

    Hrvatsku je od ulaska u EU napustilo čak do 2,6 puta više ljudi nego što to tvrdi službena statistika, dakle ne 102.000 ljudi, nego njih 230 tisuća, zaključak je Instituta za javne financije. Usto, prosječna dob novih hrvatskih emigranata znatno je niža nego kod ranijih iseljenika – u razdoblju od 2001. do 2013. emigrant je bio star 41,5 godinu, a 2016. je imao 33,6 godina. Jutarnji

    09.12.2018. (08:30)

    Prva jutarnja kava

    Zašto još nitko nije napravio apstraktni spomenik Franji Tuđmanu? Renato Baretić ima ideju…

    “Ma, tri likovne akademije da je odstudirao i na svakoj da je diplomirao, nijedan kipar – ne samo hrvatski – ne bi bio u stanju umjetničkom imaginacijom domisliti formu kojom bi dočarao Franju Tuđmana i njegovo nasljeđe… A stvar zapravo uopće nije toliko komplicirana. Svatko od njih, pa i od nas… svakoga dana u kreativnoj zažarenosti nesvjesno proizvede najmanje jednu maketu za apstraktni monument koji bi najeksplicitnije dočarao gornje, tek ovlaš opisano naslijeđe. Neki među njima već i poslije prve jutarnje kave”, prilično neuvijeno komentira Renato Baretić cijelu ovu blamažu s izgledom Tuđmanovog spomenika u Zagrebu.

    06.02.2018. (15:40)

    Osma rupa na otoku

    Jergović: Da je kulture, ‘Osmog povjerenika’ bi vidjelo pola milijuna ljudi

    “Salajev Osmi povjereni molski je film, tužna, predsmrtna pjesma, puna čiste vedrine… Jedan od tužnijih hrvatskih filmova u posljednjih tridesetak godina. Na barem tri mjesta umalo što me infarkt nije strefio od zora i truda da se ne rasplačem… Kada bi postojali ozbiljni televizijski programi iz kulture i kada bi doista bilo kulturnih rubrika u novinama, ali i kada bi u Hrvatskoj postojala kina, ‘Osmog povjerenika’ vidjelo bi pola milijuna ljudi, iz čega se onda razvilo razumijevanje i njegova alegorijskog sloja”, piše Miljenko Jergović o novom filmu Ivana Salaja prema romanu Renata Baretića. Još se stigne – i dalje igra u kinima.

    14.01.2018. (23:54)

    Kritični pogodak

    ‘Osmi povjerenik’ zadržao formu Baretićevog romana, ali je izgubio suštinu

    Osmi povjerenik Ivana Salaja na filmskom planu donosi malo toga novoga što je šteta imajući u vidu popularnost Baretićevog romana i prostor koji on ostavlja za ekranizaciju… struktura je epizodična, film predugo traje da bi ostao zanimljiv, a prekratko da bi zaista produbio i oživeo gomilu epizodnih likova koji su svedeni na tipove sa po jednom-dve osobine i zapravo ne budi nikakvu emociju. Salaj se potrudio da održi formu Baretićevog romana, a suština se gubi putem”, komentira Marko Stojiljković novi film u domaćim kinima. Monitor.hr

    02.09.2017. (11:58)

    Kad je lošije - bolje

    Baretić: Najtužnije je da je Tito u usporedbi s današnjima – simbol napretka

    U Titovoj eri – uz sve manjkavosti, nepravde, surovosti i nakaradnosti režima – Hrvatska je iz blatnjave polufeudalne rovincije pretvorena u republiku s rastućom industrijom, međunarodno relevantnom kulturom, modernom medicinom i respektabilnim fakultetima. Za toliki civilizacijski iskorak u samo tri i pol desetljeća (još malo pa će toliko proći i od osamostaljenja Hrvatske, pa možemo uspoređivati) najzaslužniji je upravo tip kojemu se Hruščov 1955. ispričao, tip kojega su zapadni državnici respektirali, a trećesvjetski obožavali, osvrće se Renato Baretić na T-Portalu na preimenovanje Trga maršala Tita u Zagrebu.

    28.07.2017. (19:14)

    Izvrsna ideja

    ‘Ostaše’: Odličan projekt na Indiegogu – kako pokrenuti posao u Hrvatskoj

    “U zemlji koja teško pati od procesa emigracije, jedna osoba pokušava započeti svoj biznis”, stoji u kratkom objašnjenju ‘Ostaša’, novog filma Mirka Logožara koji je osvanuo na crowdfunding platformi Indiegogo. Prema opisu autora, ovaj bi film trebao dati odgovore na tri ključna pitanja: kako pokrenuti svoj posao u Hrvatskoj, kako preći prepreke na putu i kako država i nevladine organizacije mogu pomoći. Iako si je zacrtao cilj od 500 dolara, već je sad, 20 dana prije kraja kampanje, prikupio više od 1700 dolara. Jutarnji

    11.07.2017. (15:20)

    To su samo oni prijavljeni

    Prošle godine iz Hrvatske u Njemačku odselilo 56 tisuća ljudi

    Samo prošle godine iz Hrvatske je u Njemačku odselilo sveukupno 55.970 osoba, tako da je krajem 2016. broj građana RH u Njemačkoj iznosio 332.605 ljudi, otkriva Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu. Otkako je Hrvatska ušla u EU, broj Hrvata u Njemačkoj svake je godine rastao. Primjerice, krajem 2012. u Njemačkoj je bilo prijavljeno 224.971 državljana RH. N1

  • Slične vijesti

    11.05. (16:30)

    Rad do smrti za parazite

    Ni za 20 godina usmrđena riba mirovinskog sustava neće se početi čistiti od glave

    “Radit ćemo, i vi i ja, do zadnjeg udisaja zraka”, zaključuje Renato Baretić u kolumni za Tportal. Mirovinu ne zamišlja. “Rastvoreni laptop, blok s olovkom i ja po sredini – tako bi, da se mene pita, izgledao moj odlazak u mirovinu”, kaže. “I zato mi je, zapravo, skroz svejedno hoću li pravo na mirovinu od rada i preživljavanja steći za devet ili jedanaest godina. Svejedno mi je, pored navedenog, i stoga što živim u Hrvatskoj, državi gdje se ni za dvadeset godina, a kamoli za devet ili jedanaest, usmrđena riba mirovinskog sustava neće početi čistiti od glave. Ni tada se vječni sindikalni vođe (zar sumnjate da će ih zamijeniti itko drugi?) neće usuditi dirnuti u mirovine branitelja iz Domovinskog rata (a bit će takvih dotad barem milijun, prema aktualnim trendovima) nego će pod prozorima premijera Resslera gromko pozivati na pridruživanje njihovoj akciji ’77 je, ljudi, stvarno previše'”.

    18.12.2018. (20:30)

    Drugi najveći grad u državi zove se Emigrant City

    Institut za javne financije: Iz Hrvatske se od 2013. iselilo 230.000 ljudi

    Hrvatsku je od ulaska u EU napustilo čak do 2,6 puta više ljudi nego što to tvrdi službena statistika, dakle ne 102.000 ljudi, nego njih 230 tisuća, zaključak je Instituta za javne financije. Usto, prosječna dob novih hrvatskih emigranata znatno je niža nego kod ranijih iseljenika – u razdoblju od 2001. do 2013. emigrant je bio star 41,5 godinu, a 2016. je imao 33,6 godina. Jutarnji

    09.12.2018. (08:30)

    Prva jutarnja kava

    Zašto još nitko nije napravio apstraktni spomenik Franji Tuđmanu? Renato Baretić ima ideju…

    “Ma, tri likovne akademije da je odstudirao i na svakoj da je diplomirao, nijedan kipar – ne samo hrvatski – ne bi bio u stanju umjetničkom imaginacijom domisliti formu kojom bi dočarao Franju Tuđmana i njegovo nasljeđe… A stvar zapravo uopće nije toliko komplicirana. Svatko od njih, pa i od nas… svakoga dana u kreativnoj zažarenosti nesvjesno proizvede najmanje jednu maketu za apstraktni monument koji bi najeksplicitnije dočarao gornje, tek ovlaš opisano naslijeđe. Neki među njima već i poslije prve jutarnje kave”, prilično neuvijeno komentira Renato Baretić cijelu ovu blamažu s izgledom Tuđmanovog spomenika u Zagrebu.

    06.02.2018. (15:40)

    Osma rupa na otoku

    Jergović: Da je kulture, ‘Osmog povjerenika’ bi vidjelo pola milijuna ljudi

    “Salajev Osmi povjereni molski je film, tužna, predsmrtna pjesma, puna čiste vedrine… Jedan od tužnijih hrvatskih filmova u posljednjih tridesetak godina. Na barem tri mjesta umalo što me infarkt nije strefio od zora i truda da se ne rasplačem… Kada bi postojali ozbiljni televizijski programi iz kulture i kada bi doista bilo kulturnih rubrika u novinama, ali i kada bi u Hrvatskoj postojala kina, ‘Osmog povjerenika’ vidjelo bi pola milijuna ljudi, iz čega se onda razvilo razumijevanje i njegova alegorijskog sloja”, piše Miljenko Jergović o novom filmu Ivana Salaja prema romanu Renata Baretića. Još se stigne – i dalje igra u kinima.

    14.01.2018. (23:54)

    Kritični pogodak

    ‘Osmi povjerenik’ zadržao formu Baretićevog romana, ali je izgubio suštinu

    Osmi povjerenik Ivana Salaja na filmskom planu donosi malo toga novoga što je šteta imajući u vidu popularnost Baretićevog romana i prostor koji on ostavlja za ekranizaciju… struktura je epizodična, film predugo traje da bi ostao zanimljiv, a prekratko da bi zaista produbio i oživeo gomilu epizodnih likova koji su svedeni na tipove sa po jednom-dve osobine i zapravo ne budi nikakvu emociju. Salaj se potrudio da održi formu Baretićevog romana, a suština se gubi putem”, komentira Marko Stojiljković novi film u domaćim kinima. Monitor.hr

    02.09.2017. (11:58)

    Kad je lošije - bolje

    Baretić: Najtužnije je da je Tito u usporedbi s današnjima – simbol napretka

    U Titovoj eri – uz sve manjkavosti, nepravde, surovosti i nakaradnosti režima – Hrvatska je iz blatnjave polufeudalne rovincije pretvorena u republiku s rastućom industrijom, međunarodno relevantnom kulturom, modernom medicinom i respektabilnim fakultetima. Za toliki civilizacijski iskorak u samo tri i pol desetljeća (još malo pa će toliko proći i od osamostaljenja Hrvatske, pa možemo uspoređivati) najzaslužniji je upravo tip kojemu se Hruščov 1955. ispričao, tip kojega su zapadni državnici respektirali, a trećesvjetski obožavali, osvrće se Renato Baretić na T-Portalu na preimenovanje Trga maršala Tita u Zagrebu.

    28.07.2017. (19:14)

    Izvrsna ideja

    ‘Ostaše’: Odličan projekt na Indiegogu – kako pokrenuti posao u Hrvatskoj

    “U zemlji koja teško pati od procesa emigracije, jedna osoba pokušava započeti svoj biznis”, stoji u kratkom objašnjenju ‘Ostaša’, novog filma Mirka Logožara koji je osvanuo na crowdfunding platformi Indiegogo. Prema opisu autora, ovaj bi film trebao dati odgovore na tri ključna pitanja: kako pokrenuti svoj posao u Hrvatskoj, kako preći prepreke na putu i kako država i nevladine organizacije mogu pomoći. Iako si je zacrtao cilj od 500 dolara, već je sad, 20 dana prije kraja kampanje, prikupio više od 1700 dolara. Jutarnji