Kao vrlo stvaran (i vrlo opasan) problem, epidemija korone je prekonoć obesmislila mnoštvo nepotrebnih, izmišljenih i simuliranih problema i pokazala koliko je ovo osiono i samozaljubljeno čovečanstvo nestabilna i fragilna struktura i koliko malo (ili ništa) ne vrede nosači aviona, kosmički brodovi, naftovodi, mostovi od 150 kilometara i sl. – Svetislav Basara.
Kolumnist Novosti upozorava nas od totalitarizam kamo bi mjere izolacije mogle odvesti, ako se donositelje ne bude kontroliralo – uvodi se smrtna kazna, u egzemplarnim slučajevima javnim vješanjem, osobe starije od 60 godina koje se zateknu na otvorenom dopušteno je nekažnjeno ustrijeliti, a Stožer se preimenuje u Glavni stan.
S balkona i prozora srpske prijestolnice prohladnu su martovsku večer presjekli aplauz i skandiranja podrške Zagrebu. A beogradski Dom omladine osvanuo je s grafitom ‘Zagreb’ ukrašenim velikim crvenim srcem. Pljeskom s prozora i krovova braću Zagrepčane su te nedjeljne večeri pozdravljali supatnici iz kućnih karantena od Novog Sada do Tuzle… Drug Tito, da je živ, umro bi od sreće – Boris Dežulović, Novosti.
Nijedna mjera koju poduzimamo da bi se zaštitili od respiratorne infekcije ne zaustavlja virus, već samo umanjuje mogućnost da dopre do nas i da se širi u okolini. Uz više smislenih mjera značajno smanjujemo mogućnost da se zarazimo i/ili da zarazimo druge. Nosite bilo kakve maske. Tražite od drugih da u vašoj blizini nose masku. Ne gužvajte se po trgovinama. Ne gubite vrijeme na raspamećene medije i ne čekajte da vas ministri kroz svaki detalj ove krize vode za ručicu, poručuje Nataša Škaričić.
Onima koji se nadaju dobiti pomoć za obnovu potresom oštećenih stanova, Bandić je poručio: 5 posto i slikajte se. Sve što smo u dva desetljeća dobili za golemi gradski proračun – za koji će ove godine od poreznih obveznika biti iscijeđeno 8,547 milijardi kuna – svodi se na malograđansku šminku, površno krpanje i tisuće besmislenih stupića, piše Sanja Modrić.
Osim teritorijalnog ustroja i izbornog sustava, treći razlog za veliku koaliciju je promjena ustava – piše Josip Kregar. Kako? – Mislim da postoje pitanja u kojima se trebaju nadvladati stranački interesi i reforme prilagoditi vremenima. Postoje trenuci u kojima je lakše promijeniti više nego manje.
Taj je stadion oduvijek, od samog početka trajna frustracija svih vlasti. Bezbrojne su milijune i dinara, i kuna, i maraka, i eura, u svim živim i mrtvim valutama lopatama ubacili u njega, a on je, da ga jebeš, sve gore izgledao. U Petrovoj, s druge strane, nisu valjda ni štekere mijenjali. Bolnica je izgledala kao prvog dana, mogao si u njoj snimati filmove s radnjom iz Prvog svjetskog rata… Kad shvatite kako zaključuju najbolji među nama, pomislite da možda i nije loše da su se u potresu rušile zgrade i Sabora i Vlade na Markovu trgu, kao i katedrala na susjednom brijegu – Ante Tomić pogađa u epicentar problema u Vlaškim poslima.
Dežulović piše o vrhu tornja zagrebačke katedrale koji je u potresu pao pred vrata kardinala Bozanića: Nisam školovan za tumačenje Božjih znakova, ali ovako odoka, kad prvi šaman Crkve u Hrvata tri puta iz tri pokušaja uz obljetnice smrti znamenitih glavara Crkve u Hrvata prizove mudrost, mjeru i snagu Svetog križa kao Božjeg znaka, pa mu na koncu jedan takav – dva i pol metra visok i cijelu tonu i pol težak kameni Sveti križ – sa stotinu metara visokog zvonika padne uz samo uzglavlje, čovjek bi morao biti sam nadbiskup i kardinal da u tome ne vidi znak.
Beroševa retorika o ratu i petoj koloni nadovezuje se na jučerašnje prijetnje Davora Božinovića da će “zapamtiti kako se tko ponašao u ovoj krizi”. Ako postoje liječnici za koje se sumnja da manipuliraju zalihama, tada ih treba sankcionirati, a ne koristiti za javne prozivke i dizanje panike. Nikome ovaj Berošev ispad nije koristio. Vlada postupno stvara atmosferu ratnog stanja. Svojim djelima, ali i svojim riječima, piše Tomislav Klauški.
U narednih 18 mjeseci, koliko je realno potrebno za pronalazak i primjenu cjepiva, nestat će mnogi stari poslovni modeli, radna mjesta i usvojene životne navike. Privremeno ćemo manje putovati i manje se osobno viđati, ali će u našem zajedničkom virtualnom svijetu nastati cijeli niz novih poslova i odnosa koji bez pandemije COVID-19 još uvijek nisu bili potrebni ili jednostavno nisu mogli biti prihvaćeni. Goranko Fižulić…
Mnogo se toga promijenilo u suvremenom društvu u ovih nekoliko tjedana pandemije Covida-19. U cijeloj toj drami vidim jednu pozitivnu promjenu. Wuhanski je virus, naime, pridonio restauraciji autoriteta znanja. Portalima, novinama i TV-om najednom dominiraju profesori i doktori – primijetio je Jurica Pavičić i postavio ključno pitanje – Kad opasnost od pandemije jenja, hoće li se stvari vratiti na staro? Hoćemo li se opet vratiti na stari, nehajni odnos prema znanju i struci? Ili će virus potaknuti trajniji “klik” u glavama?