Berlin: Turska je pomagačica islamističkih terorista - Monitor.hr
17.08.2016. (09:34)

Ali, za zadržavanje izbjeglica je dobra

Berlin: Turska je pomagačica islamističkih terorista

Suradnja s islamskim i terorističkim organizacijama na Bliskom i Srednjem istoku već je više godina svjesna smjernica turske vanjske politike koju svjesno podržava predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Turska se razvila u platformu za djelovanje islamskih grupa na Bliskom i Srednjem istoku – stoji u dokumentu njemačke vlade, što je prvi put da Berlin vlast predsjednika Erdogana direktno dovodi u blisku vezu s terorističkim organizacijama. Ističu se ondje “brojne izjave solidarnosti i konkretni činovi pomoći vladajuće stranke AKP i njenog predsjednika Erdogana egipatskoj Muslimanskoj braći, Hamasu, kao i brojnim oružanim islamskim skupinama u Siriji”. Deutsche Welle


Slične vijesti

07.06. (14:00)

Rat je u Gazi, ali mržnja stiže na kućnu adresu

Antisemitizam u Njemačkoj gotovo udvostručen

Skoro 24 antisemitska incidenta dnevno dokumentirali su uredi za prijavu antisemitizma tijekom prošle godine. Glavni razlog za porast: rat u Pojasu Gaze. Broj antisemitskih incidenata usmjerenih direktno protiv židovskih ili izraelskih pojedinaca porastao je na 1.309. Na primjer, u prosincu je u Saskoj jedna žena čitala poruke na hebrejskom na svom mobitelu, nakon čega ju je grupa ljudi vrijeđala i prijetila joj uzvikujući fašističke parole. Za pogođene osobe ovakvi događaji su posebno zastrašujući. Godišnji izvještaj dokumentira i rekordan porast od skoro 2.000 antisemitskih izjava na internetu – skoro svaki četvrti prijavljeni incident desio se online: putem e-mailova, poruka preko aplikacija ili komentara na društvenim mrežama. DW

14.05. (12:00)

Dobrodošli u Njemačku – zaobilazno

Merzova vlada omogućuje vraćanje mogućih tražitelja azila s granica. Pravno i politički ta je mjera sporna

Radi se o glavnom predizbornom obećanju njemačkog kancelara Friedricha Merza, da će od prvog dana na vlasti početi vraćanja s njemačkih granica. Ministar unutarnjih poslova se očito nada da će ovom mjerom doprinijeti odluci migranata da ni ne pokušaju na ovaj način ući u Njemačku. Istodobno, ova mjera bi trebala motivirati susjedne zemlje – sve su članice Europske unije – da zaustave migrante koji su na proputovanju u Njemačku. Europska pravila međutim predviđaju da se najprije mora ustanoviti koja država je nadležna za zahtjev za dodjelu azila. Po pravilu je to članica EU-a u koju je migrant najprije ušao. Socijaldemokrati, koalicijski partneri u vladi koju predvode demokršćani, zahtijevaju što bolju suradnju sa susjednim zemljama, koje nisu oduševljene ovim mjerama. DW

09.05. (19:00)

Ali hej, barem je pljesak bio iskren

Merz u Kanzlerhausenu: nova vlada, stari problemi

Friedrich Merz postao je kancelar Njemačke tek u drugom krugu glasanja, bez velikog entuzijazma javnosti ni parlamenta. Većina građana ga ne smatra dobrim izborom, a nezadovoljstvo se širi i zbog prekršenih obećanja. Unatoč promjeni vlade, podrška strankama ostaje stabilna, dok AfD, sada službeno označen kao ekstremistički, izaziva rasprave o mogućoj zabrani. Zabrinutost raste i zbog stavova te stranke o imigraciji i odnosu prema nacističkoj prošlosti. DW

07.05. (22:00)

Savez iz nužde: brak bez ljubavi, ali s proračunskim problemima

Nova njemačka vlada: Merz vuče, SPD koči, AfD prijeti

Nova njemačka vlada pod vodstvom CDU-ova kancelara Friedricha Merza i uz SPD-ova vicekancelara Klingbeila najavljuje zaokret – jačanje gospodarstva, kontrolu migracije i borbu protiv AfD-a. CSU-ov Dobrindt najavljuje strože granične kontrole, dok SPD koči rezove u socijalnoj politici. U fokusu su i investicije kroz 500 milijardi eura vrijedan fond, no Njemačka još nema proračun. S obzirom na starenje stanovništva i recesiju, financijski izazovi su ogromni. Vanjskopolitički, Merz želi ojačati ulogu Njemačke u Europi, a prvi posjet vodi ga Macronu u Pariz. DW

07.05. (01:00)

Kancelar s planom i prslukom

Merz preuzima kormilo: Njemačka opet vozi u europskoj traci

Friedrich Merz, novi kancelar Njemačke izglasan nakon što na prvom glasanju nije prošao (Index), najavljuje snažniji angažman Berlina u Europskoj uniji. Zalaže se za jače europsko jedinstvo, obrambenu suradnju, slobodnu trgovinu i smanjenje migracija. U fokusu su i jačanje njemačko-francuskog saveza te veća europska neovisnost o SAD-u, posebno u obrani i energiji. Bruxelles od njega očekuje stabilnost, manje taktiziranja i jasnu strategiju – osobito u proračunu, sigurnosti i trgovinskim odnosima s Kinom i SAD-om. Merz poručuje: Njemačka se vraća za volan EU-a, ali ovaj put bez neplaniranih skretanja. DW… Merza na prvom glasanju srušili ljudi iz njegovih redova (Index)

Pristankom na ponovno glasovanje nakon što su šefovi crveno-crne koalicije disciplinirali svoje zastupnike odmetnute u prvom krugu glasovanja za kancelara, supredsjednica kluba zastupnika Ljevice (Die Linke), Heidi Reichinnek, barem je privremeno spasila politički život novog njemačkog kancelara Friedricha Merza (tportal)

12.04. (19:00)

Kad ti ekonomija puši auspuh, a birokracija ti sjedi na haubi

Njemački stroj šteka: puno gasa, ali kočnice ne rade

Njemačko gospodarstvo stagnira zbog visokih troškova energenata, skupog rada i globalne konkurencije. Stručnjaci predviđaju minimalan rast, dok nova vlada planira ulaganja kroz veće zaduživanje. No upozorava se da prevelika potrošnja bez reformi vodi u dužničku zamku. Problemi su brojni – od starenja stanovništva i visokih socijalnih davanja do nesnosne birokracije. Digitalizacija, obrazovanje i ulaganja u istraživanje nude nadu, ali za ozbiljan zaokret trebat će više od dobrih namjera i debele fascikle s planovima. DW

24.03. (16:00)

Europe first!

Friedrich Merz je uspio progurati ustavnu promjenu o ograničenju duga i pridobiti većinu u parlamentu

Time su otvorili vrata za provedbu najvećeg paketa javne potrošnje kojeg je Njemačka implementirala od Drugog svjetskog rata. Možda se ne čini kao mnogo s obzirom da će po nekim procjenama Njemačkoj biti potrebno uložiti 400 milijardi eura u obrambene kapacitete, no u ovom kontekstu je veličina zaduženja manje bitnija od promjene stava prema zaduživanju, javnoj potrošnji i u konačnici domaćoj potražnji kao osnovici budućeg njemačkog ekonomskog modela i glavnog generatora ekonomskog rasta. S populacijom od gotovo 450 milijuna ljudi i jednim od najvećih svjetskih BDP-a, od čega se polovica tog BDP-a odnosi na štedljive zemlje, Europska unija ima priliku da postane glavni oslonac vlastitog ekonomskog rasta. Promjena koja je i trebala započeti s Njemačkom se već dogodila i za očekivati je da bi zahvatiti već spomenute druge štedljive zemlje. Maruška Vizek za tportal.

09.03. (17:00)

Njemačka pušta ruku s kočnice – i gas i dug u isto vrijeme

Njemačka otvara novčanik: vojna potrošnja i infrastruktura izvan fiskalnih stega

Njemačka je postigla povijesni dogovor o povećanju vojne potrošnje iznad 1% BDP-a i osnivanju 500 milijardi eura vrijednog infrastrukturnog fonda, što je izazvalo najveći skok prinosa na obveznice od 2008. godine. Tržišta su reagirala optimistično – euro je ojačao, a DAX indeks skočio 3,5%. Cilj je potaknuti gospodarstvo koje je u padu dvije godine, a analitičari predviđaju rast od 2% u 2025. Merz želi progurati reforme prije nego što novi parlament preuzme dužnost, dok Zeleni još važu podršku. Investitori ne strahuju za dug, koji je i dalje niži nego kod drugih velikih ekonomija. Poslovni

26.02. (00:00)

Kad shvatiš da više nema velikog brata da ti čuva leđa

Njemačka pred geopolitičkim preokretom: kraj stare uloge, početak nove moći

Nova njemačka vlada suočit će se s velikim vanjskopolitičkim izazovima, napuštajući dosadašnju ulogu ekonomski jake, ali geopolitički suzdržane sile. SAD smanjuje sigurnosna jamstva Europi, što prisiljava Njemačku na snažnije vojno i strateško pozicioniranje. Povećanje vojnog proračuna, moguća mirovna misija u Ukrajini i redefiniranje odnosa prema Kini postaju ključni zadaci. Njemačka mora samostalno jačati obrambene kapacitete i sklapati nova partnerstva, dok se raspravlja o financiranju tih ambicija. Promjene su neizbježne, a izazovi veliki—njemačka politika više nema luksuz naivnosti. DW