Bez edukacije i strožeg nadzora, obnova od 44 milijarde eura ostat će samo "copy/paste" na papiru - Monitor.hr
26.05. (14:00)

Gdje ima skela, ima i veselja

Bez edukacije i strožeg nadzora, obnova od 44 milijarde eura ostat će samo “copy/paste” na papiru

Hrvatsku do 2050. godine čeka opsežna i konstrukcijska obnova zgrada vrijedna najmanje 44 milijarde eura, što zbog potresa i europskih zelenih direktiva predstavlja golem izazov. Najveći problemi su nedostatak kvalificirane radne snage, uvoz neiskusnih radnika i česti propusti u lancu odgovornosti – od projektanata do nadzora koji potpisuje radove “na slijepo”. Država kroz NPOO nudi besplatne online module i edukacije za domaće i strane radnike. Ipak, tržište je preplavljeno projektima pa selekcija kvalitete izostaje, zbog čega se suvlasnicima zgrada savjetuje angažiranje neovisnog voditelja projekta. Zgradonačelnik


Slične vijesti

18.08.2025. (13:00)

Kad zid šapne “krck”, bolje da vas ne zatekne doma

Stare zgrade, novi problemi: potres ne pita za godine

Studija obnove zgrade iz kompleksa Rudolfove vojarne pokazuje koliko su povijesne građevine ranjive na potrese. Iako masivni zidovi izgledaju impresivno, bez armature i pravilnih spojeva oni pucaju pod seizmičkim silama. Stručnjaci predlažu minimalno invazivne mjere – ojačanja FRCM mortom, nove zidove, lakše pregrade i krute međukatne konstrukcije – kako bi se sačuvala sigurnost i povijesna vrijednost. Mislav Stepinac upozorava da “preživjeti potres” ne znači biti siguran te da svijest stanara brzo blijedi. Pravovremena procjena i obnova ključ su zaštite života i kulturne baštine. Zgradonačelnik

05.08.2025. (21:00)

Fasada ostaje ista, ali algoritam zna što joj fali

Stara kuća, nova snaga: kako klimatsku krizu pretvoriti u priliku za kulturnu baštinu

Obnova zaštićenih zgrada više nije samo pitanje estetike, već klimatske odgovornosti. Publikacija Očuvanje i obnova zgrada kulturne baštine u doba klimatske krize nudi konkretne smjernice za održivu obnovu koja poštuje povijest, ali koristi modernu tehnologiju. Ključ uspjeha? Interdisciplinarnost, dijalog svih sudionika i novi alati poput “algoritma obnove”. Umjesto zamjene – prilagodba. Umjesto konflikta između tradicije i tehnologije – suradnja. Zaključak: kulturna baština nije prepreka zelenoj tranziciji, nego često njezin najbolji saveznik. Zgradonačelnik

31.07.2025. (00:00)

Kad susjedi ne ratuju, već renoviraju

Kako smo za 300 tisuća nekadašnjih kuna dobili zgradu od milijun

Zgrada u Karlovcu, stara 70 godina, zahvaljujući složnim suvlasnicima i predanom predstavniku doživjela je potpunu obnovu – od krova do fasade. Bez državnih potpora, uz pametno dizanje pričuve, kredit i zajednički trud, uloženo je oko 300.000 kuna, a rezultat su energetske uštede i skok vrijednosti stanova od čak 80 %. Ova pozitivna priča s Bašćinske ceste pokazuje da se uz dobru volju i zdravu matematiku mogu činiti čuda – i to bez prepirki po stubištu, kažu na Zgradonačelniku, navodeći kao primjer drugima kako se to radi.

21.07.2025. (18:00)

Kad se male ruke slože... (i kontejner pjevati može)

Kako je stara željeznička baraka postala kulturni centar uz pomoć zajednice

U češkom gradiću Revnjice, stara željeznička baraka iz 19. stoljeća pretvorena je u vibrantan kulturni centar zahvaljujući inicijativi ravnateljice umjetničke škole, podršci zajednice i kreativnosti arhitekata Sodomka Sodomková. Ključ projekta su reciklirani kontejneri koji služe kao sanitarije, kuhinja i ured, smješteni izvan barake kako bi prostor ostao otvoren i funkcionalan. Projekt Drevak danas je simbol zajedništva, inspiracija drugima – i dokaz da se kulturna infrastruktura može graditi i bez betona. Haus

17.02.2025. (18:00)

Malo života, slobodno

U Hrvatskoj se obnovi rezidencijalnih zgrada još uvijek pristupa vrlo konzervativno. Vani je priča drugačija

S jedne strane imamo sve više sterilnih, gotovo istih novih rezidencijalnih zgrada koje niču diljem zemlje, s druge nepresušno vrelo vremešnih, već prilično neuglednih građevina koje bi – uz odvažnu, promišljenu i ozbiljnu renovaciju – mogle postati posve novi, uzbudljivi objekti. Vani je to ipak nešto češća praksa, a primjeri sežu od dramatičnih transformacija do nježnih intervencija. Haus donosi neke od primjera.

22.06.2023. (20:00)

Dobro je znati

Šest koraka do obnove fasade u zoni zaštite

Svjedoci smo brojnih derutnih zgrada i fasada po našim gradovima, pogotovo u njihovim centrima. Obnovu jednostavne fasade u zoni zaštite ne treba puno novca i sve se može napraviti u nekoliko koraka (Zgradonačelnik):

  • suglasnost suvlasnika – Treba skupiti potpise suvlasnika. U ovom slučaju radi se o 51 posto potpisa po suvlasničkim udjelima.
  • odabir projektanta – kvalitetni projektant izrađuje projekt koji, ovisno o veličini pročelja, lokaciji i drugim specifičnostima košta između 1000 i 3000 eura.
  • odobrenje Zavoda – Zavod za zaštitu spomenika mora odobriti projekt
  • odabir izvođača – na temelju projekta, izvođač radova radi konkretan troškovnik
  • financije – potrebno je osigurati sredstva putem poslovnih banaka
  • radovi – sklapa se ugovor s izvođačem i dogovaraju termini radova
29.12.2021. (09:18)

Kako se obnovila 120 godina stara zgrada u Berislavićevoj u Zagrebu

05.02.2021. (13:30)

Hitna intervencija

Državni tajnik koji piše Zakon o obnovi za početak je ojačao – svoju zgradu

Zgrada u centru Zagreba u kojoj živi državni tajnik iz Ministarstva graditeljstva Željko Uhlir, predsjednik zagrebačkog HNS-a, iskoristila je 102,6 tisuća kuna državne pomoći za zaštitu i popravke koji su nastali u potresu u ožujku. Sanja Barić, s Pravnog fakulteta u Rijeci, smatra da u takvom slučaju dužnosnik mora javno reći u kakvoj se situaciji nalazi. Uhlir navodi kako je zgradi bila potrebna žurna sanacija. Prvi čovjek Fonda za obnovu Damir Vanđelić kaže da će zahtjev zgrade u kojoj je suvlasnik Uhlir biti tretiran na jednak način kao i svi ostali. Jutarnji…

21.05.2015. (11:10)

Crpimo eure

Bruxelles daje 105 milijuna eura za obnovu studentskih domova

Iz EU fondova osigurano je oko 105 milijuna eura za izgradnju kapaciteta za studentske domove. Sagradit će se smještajni kapaciteti na Sveučilištu u Rijeci, u povodu Europskih sveučilišnih igara koje će se održati iduće godine u Rijeci i Zagrebu, ali i obnoviti sedamnaest paviljona u zagrebačkim studentskim domovima Stjepan Radić i Cvjetno naselje. Za studentski smještaj je iz Bruxellesa osigurano 105 milijuna eura, što s nacionalnom komponentom od 15 posto daje ukupno 123 milijuna. Novi list