Bibliovca odabire naslove za čitanje - Monitor.hr
29.06.2020. (09:00)

U sjeni bora pokraj mora

Bibliovca odabire naslove za čitanje

Jedino što mogu jamčiti, sebi i vama, jest da ću ovoga ljeta zadovoljstvo, zabavu i nova, revitalizirajuća iskustva pronaći u zanimljivim knjigama. Iskoristit ću ovu divnu priliku da vam skrenem pozornost na neke već objavljene naslove koji će na vas, po mom skromnom mišljenju, ostaviti poseban dojam. Nekoliko je naslova na vrhu tog popisa i, da mogu, riskirala bih da ispadnem nepristojna vukući vas za rukav i inzistirajući da ih pročitate što prije, ako već niste. Tportal

 


Slične vijesti

Jučer (19:00)

Kad Šibenik piše, svira i plače u istom tonu

Škure 2025: Šibenik slavi Arsena kroz književnost, film i glazbu

Peto izdanje međunarodnog festivala suvremene književnosti Škure održava se od 17. do 20. rujna u Šibeniku, posvećeno Arsenu Dediću u povodu desete godišnjice njegove smrti. Program donosi izložbu Luke Dedića, filmske projekcije, radionice i nastupe velikih imena poput Miljenka Jergovića, Slobodana Šnajdera, Monike Herceg i Dragana Velikića. Poseban OFF program „Pronađi publiku“ otvoren je za sve pisce i čitatelje. Festival završava koncertom posvećenim obitelji Dedić, a bit će dodijeljena i Nagrada Stjepan Gulin za najbolju zbirku poezije na štokavskom području. tportal

Prekjučer (15:00)

Zbogom, profesore

Umro Milivoj Solar, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnih teoretičara

Jedan od najznačajnijih hrvatskih književnih i kulturnih teoretičara te komparatista, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, autor kultne Teorije književnosti i dobitnik najviših znanstvenih i kulturnih priznanja preminuo je u Zagrebu u 90. godini života. Rođen 8. travnja 1936. u Koprivnici, studij filozofije i jugoslavistike završio je 1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao disertacijom o književnom opusu Frana Galovića. Od 1963. djelovao je na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 1976. bio je redoviti profesor teorije i metodologije proučavanja književnosti. tportal

Prekjučer (01:00)

Od partizana do narkomana – književni švedski stol

Pet svježih naslova domaćih nakladnika

  • Boris Rašeta i Goran Gavranović – Osam dana u svibnju (Fraktura)
    Frenetična kronika zadnjih dana NDH, ispisana kroz oči povjesničara, političara, ilegalaca i običnih ljudi. Povijest ispričana poput trilera – pad jedne države u osam dramatičnih dana.
  • Heather Marshall – Tražeći Jane (Hena com)
    Bestseler o tajnoj mreži žena koje su pomagale pri neželjenim trudnoćama. Roman povezuje tri desetljeća, istražuje pravo na izbor i nježno, ali snažno govori o majčinstvu i slobodi.
  • Etaf Rum – Žena nije muškarac (Petrine knjige)
    Potresna priča o palestinskim ženama između tradicije i slobode, ispričana kroz majku i kćer. Univerzalni roman o patrijarhatu, boli, ali i snazi da se prekine začarani krug.
  • Saša Ilić – Rt (V.B.Z.)
    Ambiciozna, buntovna proza koja miješa povijest, ekologiju, mit i politiku. Od Andrića do Satana Panonskog, od ratnih generala do magarca – sve na planini Rtanj, protiv kapitalizma i zagađenja.
  • Nikola Strašek – Heroin, kruh i rudnici sumpora (OceanMore)
    Brutalno iskrena ispovijest ovisničkog života i raspada društva. Intenzivna literatura koja se čita na eks – poput droge koju opisuje, ali s mamurlukom razmišljanja.

tportal

23.07. (23:00)

Izumiruća vrsta: Homo librivorus

Milun: Kad knjige postanu teret – sudbina neželjenih knjiga

U pokušaju da izaberemo prikladan rođendanski poklon, knjiga djeluje kao sigurna opcija – ali često završimo kao jedan od mnogih koji donesu isti dar. Knjige se gomilaju, police pucaju, a ljudi više ne znaju kamo s njima. I dok je bacanje knjiga još uvijek tabu, knjižnice i prodavači već odbijaju višak. U digitalno doba, knjige postaju relikti prošlosti, a čitatelji – gotovo muzejski primjerci. Što s naslijeđenih 300 knjiga? Možda se odgovor skriva u nostalgiji i neuništivoj vjeri u pisanu riječ. Milorad Milun za Novosti.

27.05. (20:00)

Od farme do provalije – nova sezona depresije i klasika

Pet za pet: svježe knjige domaćih nakladnika koje vrijedi pročitati

  • Muzej samoubojstava – filozofski triler o Allendeovoj smrti i krivnji koja ne zastarijeva.
  • Slobodna – brutalno iskreni memoari o djetinjstvu u Albaniji i slomu ideala.
  • Sjećanje zraka – poetična i potresna priča o zlostavljanju i traumi.
  • Životinjska farma – bezvremenska alegorija o svinjama na vlasti, sad u novom prijevodu.
  • Samo jedna od – izravan roman o odrastanju u sjeni mobbinga i potrage za pripadanjem.

tportal

24.05. (10:00)

Kad romani život na daskama znače

Romani s dužim rokom trajanja: književne nagrade koje se pretoče u kazališta, filmove i audioknjige

Dok čekamo ovogodišnje finaliste tportalove književne nagrade, tportal se prisjeća romana koji su nakon osvajanja glavne nagrade nastavili živjeti u drugim umjetnostima, potvrđujući značaj ove nknjiževne nagrade. Neki su postali kazališne predstave, poput romana Kristiana Novaka i Olje Savičević Ivančević, drugi su oživjeli na filmskom platnu ili u audioknjižnim formatima. Nagrada tako ne označava kraj, već odskočnu dasku u svijet kazališta, filma i zvuka, potvrđujući moć književnosti da nadživi samu sebe.

10.05. (16:00)

Tko je ukrao moje vrijeme i ostavio mi roman?

Zagreb Book Festival 2025. istražuje vrijeme, sjećanje i kritičko mišljenje kroz književnost

Zagreb Book Festival održava se od 12. do 16. svibnja pod temom “Vrijeme – od sjećanja do vizije”, fokusirajući se na književnost kao sredstvo usporavanja u ubrzanom svijetu. Organizatorica Petra Ljevak ističe važnost sjećanja i vizije kao temelja identiteta i odgovornosti. Festival okuplja društveno angažirane autore poput Michaela Puchnera i Lee Ypi, a obrađuje i teme dječje književnosti, kritičkog mišljenja i starenja kroz panele i predavanja. Književnost se prikazuje kao prostor za promišljanje, sumnju i emocionalnu istinu u doba lažnih vijesti. tportal

 

24.04. (09:00)

Knjige se jednako (ne) čitaju, ali barem smo dosljedni

Status quo trenda čitanja: Knjige u Hrvatskoj ostale na pauzi

Prema istraživanju za Noć knjige 2025., čitanost u Hrvatskoj se stabilizirala, ali na porazno niskim razinama – samo 37 % građana pročitalo je barem jednu knjigu godišnje. Najviše čitaju žene, obrazovani i Istrijani, a beletristika je i dalje najpopularnija. E-knjige i dalje u manjini, dok internet preuzima pažnju. Glavni razlog za nekupovinu knjiga? Jednostavno – nedostatak interesa. I dok knjižnice i festivali održavaju duh zajedničkog čitanja, većina građana knjige zaobilazi kao da su pisane hijeroglifima. tportal

18.04. (18:00)

Urednici, brendovi i knjiški vampiri: kako se miješaju snovi, tržište i pobune između korica

Kruno Lokotar: Dobra knjiga je ona koja ostvaruje financijski uspjeh, ali pritom ne krši temeljna moralna načela

Pojam dobre knjige je relativan i ovisi o portfelju nakladnika, ali ponajviše o njegovim ciljevima. Neki izbjegavaju komercijalne naslove, no zato donose nove i subverzivne ideje. Dobra knjiga može biti i ona koja uzdrmava ustaljene norme, prelazi granice, donosi nove pristupe, perspektive i estetike ili pak predstavlja autentične autore, a relevantan kriterij je i dobra zabava. Neki urednici pomno prate tržišne trendove i reagiraju na njih, pa kada dođe val i bal vampira objavljuju takve knjige ili nove nijanse sive. No, ne treba zaboraviti da urednici obično nisu potpuno autonomni u donošenju odluka. Svi sanjaju o tome da stvore prepoznatljiv brend. Nakladnici traže dobre tekstove, one koji jamče nove autore i dugo trajanje ili barem kratku pobunu. Teorije zavjere o tome da se nekoga namjerno ne objavljuje kako ne bi “zasjeo na panteon” su sumanute priče luzera, kaže iskusni urednik i hitmejker Kruno Lokotar za tportal.

05.04. (10:00)

Kad se pisci bolje slažu nego političari – regionalna sapunica bez reklama za deterdžente

‘Književna republika Jugoslavija’ Borisa Postnikova – književnost bez pasoša: jugoslavenski duh u postjugoslavenskom tijelu

Nacionalni pristupi, koji dominiraju na području bivše Jugoslavije, inzistiraju na tome da razlikujemo hrvatske, srpske ili makedonske pisce i spisateljice, i pritom potpuno zanemaruju regionalnu dinamiku književnog života koja postoji sada već 35 godina nakon što se Jugoslavija raspala. Postoje i postojali su mediji, časopisi, festivali, izdavačke suradnje, gostovanja pisaca i rezidencije koje funkcioniraju na tom prostoru. Postoji i publika koja čita pisce sa svih strana bivše države. To je ono što nacionalne književnosti ne vide – po svojoj logici one zanemaruju taj jako važan aspekt književnog života.

Početkom prve Jugoslavije bila je ideja izgradnje zajedničke jugoslavenske književnosti, a ona je trebala poslužiti kao književnost jugoslavenske nacije jer je prva Jugoslavija trebala počivati na izgradnji zajedničke nacije iz plemena Srba, Hrvata i Slovenaca. Taj je projekt propao, a s njim je propala i ideja takve jugoslavenske književnosti. Ideja se vratila, u potpuno novim okolnostima, šezdesetih, u drugoj Jugoslaviji, kada je postala izrazito zanimljiva, jer tada su neki teoretičari pokušali osmisliti jugoslavensku književnost kao nešto što postoji paralelno s nacionalnim književnostima: ne isključuje ih niti ih obuhvaća, nego im je nadređena, odnosno predstavlja zonu između nacionalnih književnosti i svjetske književnosti… tportal