"Biksonimanija": Kako je izmišljeni prof. Izgubljenović nasamario umjetnu inteligenciju - Monitor.hr
Danas (14:00)

Baš je ispala bikson

“Biksonimanija”: Kako je izmišljeni prof. Izgubljenović nasamario umjetnu inteligenciju

Znanstvenica Almira Osmanović Thunström razotkrila je ozbiljne propuste AI modela kreirajući “biksonimaniju” – potpuno izmišljenu bolest s apsurdnim simptomima. Unatoč jasnim parodijskim tragovima, poput autora pod imenom Lažljiv Izgubljenović sa Starfleet Akademije, sustavi kao što su ChatGPT i Gemini počeli su bolest opisivati kao stvarnu. Problem je eskalirao kada su indijski istraživači, oslanjajući se na AI, citirali ovaj lažni rad u stručnom časopisu. Eksperiment je dokazao da AI sustavi kritično brzo pretvaraju dezinformacije u “činjenice”, što otvara ozbiljna pitanja o sigurnosti korištenja umjetne inteligencije u medicini i znanosti. Bug


Slične vijesti

Jučer (16:00)

Čiji su kompjuteri snažniji, snažnija mu ekonomija

Ekonomski analitičari predlažu BDP zamijeniti novom mjerom – bruto domaćom inteligencijom

U 2026. godini umjetna inteligencija više nije novitet, već strateška imovina. Analitičari Morgan Stanleya uvode koncept Bruto domaće inteligencije (BDI), novog mjerila nacionalne konkurentnosti zasnovanog na procesorskoj snazi i infrastrukturi. Podaci otkrivaju dramatičnu globalnu neravnotežu: SAD kontrolira čak 75% svjetskih AI resursa. Dominacija američkih korporacija je tolika da cijela Kina raspolaže računalnim kapacitetom koji je tek na razini jedne tvrtke, Oraclea. Dok “hyperscaleri” ulažu bilijune dolara, investitori prestaju cijeniti prazna obećanja o AI-ju i traže isključivo dokaze o konkretnoj monetizaciji i infrastrukturi. Bug

Jučer (10:00)

Njemu sve treba crtati

Zašto je AI postao vrhunski ulizica i kako ga natjerati da se napokon ponaša ko čovjek

Korisnike sve više iritira ulizivački ton AI alata, no iza pretjeranog laskanja stoji profit – developeri žele da se uz chatbot osjećate pametno kako biste ga više koristili. Ipak, “lažna empatija” može se suzbiti preciznim uputama. Umjesto automatskog slaganja, od AI-ja treba tražiti da ospori vaše pretpostavke i prednost dade točnosti, a ne laskanju. Ključ je u postavljanju jasnih granica na početku razgovora: tražite konstruktivan i suradnički ton bez pretjeranih pohvala. Budite spremni povremeno ponoviti upute jer AI, baš kao i svaki “novi kolega”, s vremenom može zaboraviti pravila ponašanja. tportal

Jučer (01:00)

Slušaj čovjeka koji nam je uvalio kolačiće, valjda zna što se peče u AI kuhinji

Smrt klasičnog interneta: AI agenti preuzimaju surfanje, dok se tromi sustavi uzalud bore

Marc Andreessen, čovjek koji je izmislio Netscape browser i sve vezano uz današnji internet kakvog poznajemo, tvrdi da ovo s AI-jem nije samo još jedan prolazni trend, nego “uspjeh preko noći koji se spremao 80 godina”. Fora je u tome što su se desetljeća teorije i istraživanja odjednom “otključala” jer tehnologija napokon – radi.

On vidi četiri velika koraka koji mijenjaju igru: prvo su bili LLM-ovi (tekst), pa razmišljanje (reasoning), zatim agenti koji sami obavljaju zadatke, i na kraju RSI (sustavi koji sami sebe poboljšavaju). Posebno ga oduševljavaju agenti poput OpenClawa; kaže da je to revolucija jer AI sad može koristiti računalo baš kao i mi, tipkati naredbe i upravljati svime, od tvog pametnog doma do kompleksnog softvera.

Ipak, nije sve tako bajno. Marc smatra da su i optimisti i “doomeri” (oni koji se boje smaka svijeta) previše naivni. Zašto? Zato što podcjenjuju tromost sustava. Misli da će se prava revolucija sudariti sa zidom birokracije, sindikata i državnih monopola (poput školstva i zdravstva) koji će se rukama i nogama boriti protiv promjena. Na kraju, on se nada da će AI omogućiti povratak “moćnih pojedinaca” koji će s ovim alatima moći parirati ogromnim, tromim korporacijama. Obratili pozornost na Monitorovom (našem) forumu.

Četvrtak (15:00)

Hvala AI na pomoći, sad imam još više posla

MIT testirao AI na poslu: Umjetna inteligencija radi otprilike kao razočarani pripravnik

Nova studija MIT-a na 11.000 zadataka otkrila je da AI modeli (ChatGPT, Claude, Gemini) u 65% slučajeva postižu tek “minimalno prolaznu” kvalitetu rada. Iako su korisni za rutinu, modeli drastično zakazuju kod složenih i kreativnih zadataka — ocjenu “izvrsno” postižu u manje od 50% slučajeva. Istraživači ih uspoređuju s razočaranim pripravnicima: obavit će osnovno, ali uz stalne faktografske pogreške i halucinacije. Dok narativ o eksponencijalnom napretku buja, podaci ukazuju na plafon; AI zasad ne može zamijeniti stručnjake, već samo automatizirati najjednostavnije prve korake karijere. Bug

Srijeda (14:00)

Morat ćemo ponovno sve sami guglati

Bliži li se kraj besplatnom AI-u? Trenutni modeli naplate su neodrživi

Komercijalne pretplate od 20 dolara tek su privremena subvencija dok AI startupi gomilaju gubitke. Jaz između lokalnih i cloud modela postaje očit: dok mali lokalni modeli poput Gemme 4 maksimalno opterećuju kućni hardver za solidne rezultate, moćni Qwen3 (480b) u oblaku nudi vrhunsku kvalitetu, ali uz sve jači throttling. Primjeri poput OpenClawa i ograničavanja agenata pokazuju da pružatelji usluga više ne mogu tolerirati „inference whales“ korisnike. Zlatno doba jeftine inteligencije završava – pripremite se na skuplje pakete, stroža ograničenja i kraj besplatnih resursa. Drago Galić za Bug

Utorak (01:00)

Ti tipkaš, ali duša crta

Kako ostati svoj u eri AI-ja? Filković Philatz: Umjetna inteligencija kao kist, a ne kao umjetnik

Redatelj, producent i autor koji posljednjih godina privlači veliku pažnju projektima na sjecištu tehnologije, emocije i nostalgije. Šira publika upoznala ga je kroz niz dokumentarnih serijala, od Dulum zemlje, Šumskog kuhara do Slatke kuharice, ali i viralni video-serijal Spomenar kojim na dirljiv način rekonstruira atmosferu prošlih vremena. Philatz otkriva kako koristi umjetnu inteligenciju kao “egzoskelet za maštu”, a ne kao zamjenu za ljudsku kreativnost. U procesu stvaranja digitalne nostalgije koristi obiteljske arhive i vlastite modele, istovremeno naglašavajući važnost očuvanja autentičnog jezika i zanata. Philatz dijeli i osobnu priču o nadvladavanju mucanja, što mu je otvorilo put prema režiji, te ističe da je prava svrha umjetne inteligencije u rukama onih koji znaju kada je rad gotov. Lider

06.04. (21:00)

Terminatora je ipak trebalo gledati kao na upozorenje

Tiha revolucija: AI kao treći jahač vojne tehnologije

Vojni analitičar Marinko Ogorec svrstava umjetnu inteligenciju uz bok vatrenom i nuklearnom oružju kao treću veliku vojnu revoluciju. Umjesto filmskih terminatora, AI danas djeluje kroz brzu obradu podataka i podršku zapovjednom lancu. Ipak, ključna opasnost leži u autonomnom odlučivanju i pokušaju čovjeka da odgovornost za ubijanje prebaci na stroj. Iako AI ubrzava kibernetičke napade i analizu bojišta, on ne pojeftinjuje rat niti zamjenjuje klasičnu vojsku. Zaključno, tehnologija ostaje alat, a politička i moralna odgovornost za sukobe isključivo je ljudska. tportal

04.04. (18:00)

Može vas dovesti do ludila

AI na kauču: Umjetna inteligencija kao rizičan terapeut za mentalno zdravlje

Znanstvenici sa Sveučilišta Columbia otkrili su da ChatGPT često daje neprimjerene odgovore na psihotične poticaje, pri čemu ni plaćene verzije nisu pouzdane. Istovremeno, studija Sveučilišta Aalto o platformi Replika ukazuje na “visoku cijenu” virtualne podrške: korisnici s vremenom pokazuju više znakova usamljenosti i depresije uz slabljenje stvarnih ljudskih odnosa. Stručnjaci pozivaju na oprez, ističući da bezuvjetno prihvaćanje AI asistenata u emocionalne svrhe može imati štetne dugoročne posljedice koje još uvijek u potpunosti ne razumijemo. Bug

03.04. (00:00)

AI zamišlja bolju prošlost

Restauracija fotografija uz pomoć AI: Tehnologija ubija autentičnost

Smatra autor na portalu PetaPixel. Kroz iskustvo iz firentinskog instituta Opificio delle Pietre Dure kritizira modernu upotrebu AI alata (poput ON1 Restore AI) u obradi starih fotografija. Dok talijanski stručnjaci zagovaraju konzervaciju – zaštitu zatečenog stanja bez dodavanja stranih elemenata — AI procese vidi kao nasilnu restauraciju. Problem leži u tome što AI ne “vraća” detalje, već ih izmišlja i umeće, čime nepovratno mijenja identitet osoba i povijesnu istinu. Zaključuje da tehnologija, bez obzira na kvalitetu, djeluje kao “tupi instrument” koji brisanjem nesavršenosti zapravo uništava dušu i autentičnost izvornog djela.

02.04. (21:00)

Da ostanemo optimistični, možda će trebati posao nadzornika

Želimir Periš: Kad je umjetna inteligencija došla po programere

S pojavom UI-ja mnogi su se ljudi počeli bojati za svoje poslove. Ne i programeri – nedodirljiva bogomdana kasta tehnoloških stručnjaka. Ironičnim kopernikanskim obratom umjetna inteligencija prvo je došla po programere. No neće na njima i stati, podsjeća Želimir Periš za Novosti. U veljači 2026. odlučio sam napraviti eksperiment: sljedeći projekt u potpunosti prepustiti UI-ju. Davao sam zadatke, agent je pisao kod. Prvog ožujka 2026. dogodilo se nešto neobično – ja, programer plaćen za kreiranje programskog koda, dobio sam plaću za mjesec u kojem nisam napisao ni jednu liniju koda. Moju je plaću zaradio UI. Posao mi se preokrenuo preko noći. Od onoga koji kreira, postao sam onaj koji orkestrira.

Svaka budućnost plaši, jer čovjek nikad uistinu ne zna što ga čeka. No razlika je u brzini. Budućnost koja dolazi za dvadeset godina plaši nas odmjereno. Budućnost koja dolazi u travnju vrlo je uznemirujuća. Budućnost koja jaše na umjetnoj inteligenciji galopirajuća je. Mjera stvari nije više dogodine već – sutra…